Rođen u familiji, koja je bila srodna carskoj kući Persijskoj i Jermenskoj. Kada kuće zaratiše među sobom, Grigorije ode u Kesariju Kapadokijsku, gde pozna veru Hristovu, krsti se i oženi se. Imaše dva sina, Ortana i Arostana, i obojicu posveti na službu crkvi.
Po smrti svoje žene vrati se u Jermeniju i stavi se na službu caru Tiridatu. I služaše Grigorije verno caru svome, i car ga voljaše. Kada car saznade, da je Grigorije hrišćanin, naljuti se i poče ga savetovati da se odrekne vere Hristove.
Ne uspevši u tome car udari na Grigorija teške muke, i posle mnogih muka baci ga u jednu duboku jamu, ispunjenu svakim otrovnim gadom, da bi ga tako umorio. No Bog sačuva živa Sv. Grigorija u toj jami punih 14 godina.
Tiridat potom nastavi gonjenje hrišćana u carstvu svome, i udari na ženski manastir, gde beše 37 sestara sa igumanijom Gajanijom. Kada ih sve groznim mukama umori, polude i beše kao divlji vepar.
Sestri carevoj pak javi se u snu da poludeli brat njen neće ozdraviti dokle se Grigorije ne izvadi iz jame. Izvađen iz jame Sv. Grigorije isceli i krsti Tiridata.
Potom Grigorije, po želji carevoj, posta episkopom Jermenije, i uz pomoć carevu, a najpre Božiju, prosveti svu Jermeniju i okolne strane verom Hristovom. I skonča sv. Grigorije svoj mnogotrudni život u starosti, oko 335. god.
Na njegovo mesto bi posvećen za episkopa sin mu Arostan koji produži delo svoga oca, i telesnog i duhovnog. Arostan beše jedan od 318 sv. Otaca na I Vaseljenskom Saboru. Molitva Svetom sveštenomučeniku Grigoriju Prosvetitelju, episkopu jermenskom glasi:
- Bio si naslednik Apostola prestolom i zajedničar duhom, bogonadahnuto delo si našao u viđenju duhovnog uzrastanja: Zbog toga si uzdizao reč istine i radi vere si do krvi postradao, sveštenomučeniče Grigorije: Moli Hrista Boga da spase duše naše.
Svete mučenice Gajanija, Ripsimija, i ostalih 35 monahinja
Sv. muč. Gajanija, Ripsimija, i ostalih 35 monahinja, koje pogubi Tiridat zbog vere u Hrista. Ripsimija sveta beše neobične lepote, zbog čega je htede uzeti car Dioklecijan za ženu. Otuda i poče stradanje svih 37 monahinja.
Ripsimija se otkaza da pođe za cara zato što se beše posvetila Hristu kao Ženiku svome. Tada je Tiridat savlađivaše da pođe za njega, jer beše car kao opijen lepotom njenom. No Ripsimija sveta opiraše se svom silom caru bezbožnome.
- I onaj koji kneževe Gotske pobedi i Persijance porazi ne mogaše savladati jednu devicu Hristovu.
Jarostan car predade je na ljute muke (jezik joj osekli, trbuh rasekli, i utrobu prosuli), u kojima Ripsimija predade dušu svoju Bogu. Po tom i ostale monahinje biše pohvatane i mačem posečene. Nad moštima ovih sv. mučenica podignut je znameniti manastir Ečmiadzinski, blizu Jerevana, glavnog duhovnog centra Jermena kroz mnoge vekove.
Na molbu velikog kneza Vladimira poslat od patrijarha Carigradskog u Rusiju, da krštava neznabožni narod i crkvu utvrđuje i uređuje. Sv. Mihail krsti narod u Kijevu, Novgorodu, Rostovu i po mnogim drugim gradovima i selima; uredi crkvu, postavi episkope i prezvitere, položi temelj Mihailovskom manastiru u Kijevu, posla misionare među Bugare i Tatare, te mnoge i od njih pridobi za Hrista.
I to i mnogo drugog korisnog učini ovaj svetitelj za četiri godine. Upokoji se mirno 992. god. Mošti mu počivaju u lavri Pečerskoj.
Miholjdansko leto počinje, po starinskom verovanju, još na praznik Svetog Jovana Bogoslova, a karakteriše ga najčešće toplo vreme koje traje bar do Miholjdana, 12. oktobra.
Srpska pravoslavna crkva i vernici 10. oktobra slave Svetog mučenika Kalistrata. On je bio vojnik koji je svoj život posvetio Hirstu. Službovao je u Vizantiji u vreme cara Dioklecijana kada je došlo do masovnog progona hrišćana.
Danas se obeleževaju Miholjske zadušnice, a za ovaj dan vezani su mnogi stari običaji koji se i dalje poštuju. Miholjske zadušnice padaju uvek u prvu subotu pre Miholjdana, a u narodu su poznate kao jesenje zadušnice.
Srpska pravoslavna crkva danas se seća života i stradanja ranohrišćanskih svetitelja i mučenika Trofima, Savatija i Dorimedonta. Oni su ubijeni krajem 3. veka, za vreme vladavine rimskog cara Proba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Miholjdansko leto počinje, po starinskom verovanju, još na praznik Svetog Jovana Bogoslova, a karakteriše ga najčešće toplo vreme koje traje bar do Miholjdana, 12. oktobra.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Operativni štab iranskih oružanih snaga Hatam al Anbija saopštio je danas, nakon lansiranja raketa na Izrael, da Izrael mora da zaustavi napade na Liban ili će se suočiti sa "daljim razornim udarcima".
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je potpuno vraćanje prava ruskog govornog područja u Ukrajini jedan od ključnih uslova za postizanje dugoročnog rešenja rata.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar