Gotovo svaki slučaj u kojem je dete počinilo teško ubistvo iza sebe je ostavio isti uznemirujući trag. Pre nego što su njihova imena dospela na naslovne strane, postojali su znaci koje su porodica, okolina ili stručnjaci kasnije prepoznali kao ozbiljno upozorenje.
Iznenadni napadi besa, nasilje nad vršnjacima, okrutnost prema životinjama, nedostatak empatije i odsustvo kajanja često su se pojavljivali godinama pre zločina koji je šokirao javnost.
Iako stručnjaci upozoravaju da nijedno nasilno dete ne mora nužno postati ubica, istorija nekih od najpoznatijih slučajeva pokazuje da su obrasci agresivnog i uznemirujućeg ponašanja često postojali mnogo pre nego što su počinjena najteža krivična dela.
Od Indije i Sjedinjenih Američkih Država do Velike Britanije i Srbije, pojedini maloletni počinioci ostavili su za sobom jezivu zajedničku nit: nasilje koje nije počelo ubistvom.
Amardžit Sada: Dečak koji nije pokazivao kajanje
Kada je indijska policija privela Amardžita Sadu, imao je svega 8 godina. Već tada bio je osumnjičen za ubistvo više beba, uključujući i svoju mlađu sestru.
Prema navodima iz istrage, članovi porodice i meštani tvrdili su da je još od najranijeg detinjstva pokazivao agresivne ispade i sklonost nasilju.
Ono što je posebno uznemirilo istražitelje bio je njegov hladan odnos prema onome što je uradio. Tokom razgovora sa policijom navodno nije pokazivao grižu savesti niti razumevanje težine svojih postupaka.
Njegov slučaj i danas se navodi kao jedan od najekstremnijih primera nasilnog ponašanja kod veoma male dece.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Amardžit Sada
Džesi Pomeroj: Dečak koji je mučio drugu decu
Mnogo pre nego što je postao jedan od najpoznatijih maloletnih ubica u američkoj istoriji, Džesi Pomeroj bio je poznat po nasilju nad drugom decom.
Još kao dečak mamio je mlađe vršnjake na osamljena mesta gde ih je tukao, vezivao i mučio. Zbog takvog ponašanja više puta je dolazio u sukob sa zakonom, ali kazne nisu zaustavile eskalaciju nasilja.
Sa samo 14 godina osuđen je na smrt vešanjem, ali je dve godine kasnije osuđen na doživotnu robiju za ubistva dvoje dece. Javnost je ostala zgrožena činjenicom da je brutalnost koju je pokazivao godinama ranije predstavljala uvod u mnogo teže zločine.
Foto: Foto: Wikipedia
Džesi Pomeroj
Robert Tompson i Džon Venabl: Upozorenja koja su ostala neprimećena
Slučaj koji je 1993. godine potresao Veliku Britaniju i danas se smatra jednim od najšokantnijih primera maloletničkog nasilja.
Robert Tompson i Džon Venabl imali su po deset godina kada su oteli i ubili dvogodišnjeg Džejmsa Baldžera. Kasnije istrage pokazale su da su obojica odrastala u izrazito problematičnim porodičnim okolnostima, uz brojne prijave zbog agresivnog ponašanja, krađa i nasilja.
Foto: Foto: Merseyside Police
Robert Tompson i Džon Venabl
Džejms Baldžer ubijen je sa svega dve godine, nakon što su ga ova dva dečaka odvojili od majke u tržnom centru i na putu do lokalne pruge jezivo mučili i ostavili ga da umre.
Venables i Tompson su prišli Džejmsu, uzeli ga za ruku i izveli iz tržnog centra. Odveli su ga do obližnjeg kanala, gde su ga bacilli na glavu. Mučili su ga tokom šetnje duge četiri kilometra po Liverpulu, gde su ga gazili i gađali ciglama i kamenjem.
Sumnjalo se i da su ga seksualno zlostavljali jer su njegove cipele i donji veš bili skinuti. Stavili su mu baterije u usta, da bi na kraju bacilli na njega spojnicu za šine tešku 10 kilograma. Mali Džejms je pretrpeo 10 preloma lobanje kao posledica udaraca šipkom u glavu.
Patolog je kasnije rekao da je pretrpeo toliko povreda, ukupno 42, da nijedna nije mogla da se identifikuje kao fatalni udarac.
Foto: Foto: Merseyside Police
Džejms Baldžer
Venabl i Tompson su proglašeni krivima 24. novembra 1993. i tako postali najmlađe osuđene ubice u modernoj istoriji Engleske.
Stručnjaci koji su analizirali slučaj godinama su ukazivali na činjenicu da su upozoravajući signali postojali mnogo pre kobnog dana, ali da niko nije mogao da pretpostavi koliko će tragedija biti strašna.
Srbija pamti ubistvo Andreja Simića
Među slučajevima koji su potresli domaću javnost nalazi se i ubistvo Andreja Simića u Niškoj Banji.
Više javno tužilaštvo u Nišu saopštilo je da je ubistvo počinio dečak koji je tada imao 13 godina, te je prema Zakonu o maloletnim učiniocima krivičnih dela, krivično neodgovoran jer nema navršenih 14 godina.
U obdukcionom zapisniku opisano je da je ubijeni dečak zadobio ubodne rane na glavi, vratu, grlu, dušniku, grudnom košu, na jednom plućnom krilu, trbuhu, želucu, jetri, povrede nekoliko pršljenova i povredu potiljka. Ubodne rane su bile na rukama i šakama, kao i na natkolenici. Dečak izmasakriran sa 37 uboda, od kojih su dva ključna ispod vrata. Na telu su nađeni ogromni rezovi od po pet puta 12 centimetara.
Advokat porodice Simić, Saša Knežević, kaže da su fotografije do kojih su došli roditelji ubijenog dečaka, jedan od ključnih dokaza da je maloletni ubica ispoljavao poremećaje u ponašanju a da njegov otac i majka i nisu preduzimali ništa iako je nesporno da su znali da im se sin ne odvaja od noževa.
- Te fotografije ilustruju profil ličnosti deteta ali i njegove majke. Na prvoj slici vidi se maloletni izvršilac kako opkoračuje životinju igračku i ubada je u glavu nožem. Prema dosadašnjim saznanjima na taj način je izvršeno Andrejevo ubistvo. Na drugoj fotografiji je majka koja drži pištolj obema rukama u položaju profesionalnog strelca. Sledeća slika prikazuje ponovo nju sa starijim sinom koji je u stavu nacističkog pozdrava - kaže Knežević.
Psiholozi upozoravaju da većina agresivne dece nikada neće počiniti težak zločin. Međutim, dugotrajni obrasci ponašanja poput okrutnosti prema ljudima i životinjama, odsustva empatije, uživanja u tuđoj patnji, čestih ispada nasilja i potpunog nedostatka kajanja smatraju se ozbiljnim signalima za uzbunu.
Upravo zbog toga slučajevi Amardžita Sade, Džesija Pomeroja, Roberta Tompsona, Džona Venabla i ubistva Andreja Simića i danas izazivaju pažnju javnosti.
Iza svakog od njih ostalo je isto zastrašujuće pitanje: da li je tragedija mogla biti sprečena da su prvi znaci nasilja na vreme prepoznati i shvaćeni dovoljno ozbiljno?
Interesovanje stranih službi za počinioce masovnih ubistava uvek izaziva oprečne reakcije u javnosti. Ipak, za one koji su decenije proveli u samom vrhu kriminalističke policije, ovakvi zahtevi nisu novost.
U poslednje dve decenije, Balkan je potreslo čak 13 masovnih ubistava u kojima je ugašeno 102 života, a najtužnija činjenica je da su trećina tog broja bila deca.
Jučerašnje svedočenje Koste K, dečaka ubice koji je pre tri godine počinio masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar", u kom je stao u odbranu svojih roditelja, šokiralo je javnost,
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Interesovanje stranih službi za počinioce masovnih ubistava uvek izaziva oprečne reakcije u javnosti. Ipak, za one koji su decenije proveli u samom vrhu kriminalističke policije, ovakvi zahtevi nisu novost.
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio da pogroma Srba više neće biti! Zatražio je oproštaj od Krajišnika i rekao da će Srbija uvek štititi svoj narod.
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži X i do koske ogolila licemerje i bezočne laži koje su mesecima plasirane protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Vođa blokadera Predrag Lečić, koji se u javnosti povezuje sa blokaderskim aktivizmom u Kladovu, trenutno uživa na luksuznoj destinaciji u hotelu JAZ u Egiptu.
Kompanija MaxBet, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Srbije, uspešno je realizovala tradicionalnu julsku akciju dobrovoljnog davanja krvi, tokom koje je zahvaljujući 3 011 davalaca, prikupljeno 290 jedinica trombocita i 2 721 jedinica krvi, čime je potencijalno omogućena pomoć za čak 8.163 života.
Helikopter Kamov Ka-32 Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova angažovan je na gašenju požara u selu Borovac kod Zaječara, koji je zahvatio oko 100 hektara suve trave i niskog rastinja.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Uz veliki broj rasa različitih veličina i karaktera, izbor pravog ljubimca nije uvek jednostavan. Jedna od rasa koja se često ističe kao dugovečna i nezahtevna za držanje jeste engleski toj španijel.
Kamera Informera zabeležila je sinoć patriotski trenutak večeri, kada je pevačica Jovana Tipšin izvodila pesmu "Veseli se, srpski rode", a Dragan Stanković sa sinom razvio srpske zastave!
Evo ko su poznate ličnosti koje liče jedni na druge toliko da bi mnogi za njih rekli da su blizanci. Njihove sličnosti su fascinantne i uvek privuku pažnju javnosti.
Između bivše rijaliti učesnice Anite Stanojlović i njene buduće svekrve Biljane Vujović postoje znaci razdora jer, kako se sumnja, Anita ne prati Biljanu na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.