Gotovo svaki slučaj u kojem je dete počinilo teško ubistvo iza sebe je ostavio isti uznemirujući trag. Pre nego što su njihova imena dospela na naslovne strane, postojali su znaci koje su porodica, okolina ili stručnjaci kasnije prepoznali kao ozbiljno upozorenje.
Iznenadni napadi besa, nasilje nad vršnjacima, okrutnost prema životinjama, nedostatak empatije i odsustvo kajanja često su se pojavljivali godinama pre zločina koji je šokirao javnost.
Iako stručnjaci upozoravaju da nijedno nasilno dete ne mora nužno postati ubica, istorija nekih od najpoznatijih slučajeva pokazuje da su obrasci agresivnog i uznemirujućeg ponašanja često postojali mnogo pre nego što su počinjena najteža krivična dela.
Od Indije i Sjedinjenih Američkih Država do Velike Britanije i Srbije, pojedini maloletni počinioci ostavili su za sobom jezivu zajedničku nit: nasilje koje nije počelo ubistvom.
Amardžit Sada: Dečak koji nije pokazivao kajanje
Kada je indijska policija privela Amardžita Sadu, imao je svega 8 godina. Već tada bio je osumnjičen za ubistvo više beba, uključujući i svoju mlađu sestru.
Prema navodima iz istrage, članovi porodice i meštani tvrdili su da je još od najranijeg detinjstva pokazivao agresivne ispade i sklonost nasilju.
Ono što je posebno uznemirilo istražitelje bio je njegov hladan odnos prema onome što je uradio. Tokom razgovora sa policijom navodno nije pokazivao grižu savesti niti razumevanje težine svojih postupaka.
Njegov slučaj i danas se navodi kao jedan od najekstremnijih primera nasilnog ponašanja kod veoma male dece.
Foto: Foto: Printscreen/YouTube
Amardžit Sada
Džesi Pomeroj: Dečak koji je mučio drugu decu
Mnogo pre nego što je postao jedan od najpoznatijih maloletnih ubica u američkoj istoriji, Džesi Pomeroj bio je poznat po nasilju nad drugom decom.
Još kao dečak mamio je mlađe vršnjake na osamljena mesta gde ih je tukao, vezivao i mučio. Zbog takvog ponašanja više puta je dolazio u sukob sa zakonom, ali kazne nisu zaustavile eskalaciju nasilja.
Sa samo 14 godina osuđen je na smrt vešanjem, ali je dve godine kasnije osuđen na doživotnu robiju za ubistva dvoje dece. Javnost je ostala zgrožena činjenicom da je brutalnost koju je pokazivao godinama ranije predstavljala uvod u mnogo teže zločine.
Foto: Foto: Wikipedia
Džesi Pomeroj
Robert Tompson i Džon Venabl: Upozorenja koja su ostala neprimećena
Slučaj koji je 1993. godine potresao Veliku Britaniju i danas se smatra jednim od najšokantnijih primera maloletničkog nasilja.
Robert Tompson i Džon Venabl imali su po deset godina kada su oteli i ubili dvogodišnjeg Džejmsa Baldžera. Kasnije istrage pokazale su da su obojica odrastala u izrazito problematičnim porodičnim okolnostima, uz brojne prijave zbog agresivnog ponašanja, krađa i nasilja.
Foto: Foto: Merseyside Police
Robert Tompson i Džon Venabl
Džejms Baldžer ubijen je sa svega dve godine, nakon što su ga ova dva dečaka odvojili od majke u tržnom centru i na putu do lokalne pruge jezivo mučili i ostavili ga da umre.
Venables i Tompson su prišli Džejmsu, uzeli ga za ruku i izveli iz tržnog centra. Odveli su ga do obližnjeg kanala, gde su ga bacilli na glavu. Mučili su ga tokom šetnje duge četiri kilometra po Liverpulu, gde su ga gazili i gađali ciglama i kamenjem.
Sumnjalo se i da su ga seksualno zlostavljali jer su njegove cipele i donji veš bili skinuti. Stavili su mu baterije u usta, da bi na kraju bacilli na njega spojnicu za šine tešku 10 kilograma. Mali Džejms je pretrpeo 10 preloma lobanje kao posledica udaraca šipkom u glavu.
Patolog je kasnije rekao da je pretrpeo toliko povreda, ukupno 42, da nijedna nije mogla da se identifikuje kao fatalni udarac.
Foto: Foto: Merseyside Police
Džejms Baldžer
Venabl i Tompson su proglašeni krivima 24. novembra 1993. i tako postali najmlađe osuđene ubice u modernoj istoriji Engleske.
Stručnjaci koji su analizirali slučaj godinama su ukazivali na činjenicu da su upozoravajući signali postojali mnogo pre kobnog dana, ali da niko nije mogao da pretpostavi koliko će tragedija biti strašna.
Srbija pamti ubistvo Andreja Simića
Među slučajevima koji su potresli domaću javnost nalazi se i ubistvo Andreja Simića u Niškoj Banji.
Više javno tužilaštvo u Nišu saopštilo je da je ubistvo počinio dečak koji je tada imao 13 godina, te je prema Zakonu o maloletnim učiniocima krivičnih dela, krivično neodgovoran jer nema navršenih 14 godina.
U obdukcionom zapisniku opisano je da je ubijeni dečak zadobio ubodne rane na glavi, vratu, grlu, dušniku, grudnom košu, na jednom plućnom krilu, trbuhu, želucu, jetri, povrede nekoliko pršljenova i povredu potiljka. Ubodne rane su bile na rukama i šakama, kao i na natkolenici. Dečak izmasakriran sa 37 uboda, od kojih su dva ključna ispod vrata. Na telu su nađeni ogromni rezovi od po pet puta 12 centimetara.
Advokat porodice Simić, Saša Knežević, kaže da su fotografije do kojih su došli roditelji ubijenog dečaka, jedan od ključnih dokaza da je maloletni ubica ispoljavao poremećaje u ponašanju a da njegov otac i majka i nisu preduzimali ništa iako je nesporno da su znali da im se sin ne odvaja od noževa.
- Te fotografije ilustruju profil ličnosti deteta ali i njegove majke. Na prvoj slici vidi se maloletni izvršilac kako opkoračuje životinju igračku i ubada je u glavu nožem. Prema dosadašnjim saznanjima na taj način je izvršeno Andrejevo ubistvo. Na drugoj fotografiji je majka koja drži pištolj obema rukama u položaju profesionalnog strelca. Sledeća slika prikazuje ponovo nju sa starijim sinom koji je u stavu nacističkog pozdrava - kaže Knežević.
Psiholozi upozoravaju da većina agresivne dece nikada neće počiniti težak zločin. Međutim, dugotrajni obrasci ponašanja poput okrutnosti prema ljudima i životinjama, odsustva empatije, uživanja u tuđoj patnji, čestih ispada nasilja i potpunog nedostatka kajanja smatraju se ozbiljnim signalima za uzbunu.
Upravo zbog toga slučajevi Amardžita Sade, Džesija Pomeroja, Roberta Tompsona, Džona Venabla i ubistva Andreja Simića i danas izazivaju pažnju javnosti.
Iza svakog od njih ostalo je isto zastrašujuće pitanje: da li je tragedija mogla biti sprečena da su prvi znaci nasilja na vreme prepoznati i shvaćeni dovoljno ozbiljno?
Interesovanje stranih službi za počinioce masovnih ubistava uvek izaziva oprečne reakcije u javnosti. Ipak, za one koji su decenije proveli u samom vrhu kriminalističke policije, ovakvi zahtevi nisu novost.
U poslednje dve decenije, Balkan je potreslo čak 13 masovnih ubistava u kojima je ugašeno 102 života, a najtužnija činjenica je da su trećina tog broja bila deca.
Jučerašnje svedočenje Koste K, dečaka ubice koji je pre tri godine počinio masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar", u kom je stao u odbranu svojih roditelja, šokiralo je javnost,
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Interesovanje stranih službi za počinioce masovnih ubistava uvek izaziva oprečne reakcije u javnosti. Ipak, za one koji su decenije proveli u samom vrhu kriminalističke policije, ovakvi zahtevi nisu novost.
Moldavija bi mogla da bude sledeća zemlja na meti ruskog predsednika Vladimira Putina, dok evropske države još nisu izvršile promene neophodne za novu eru ratovanja, upozorio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus.
Osvedočeni nasilnik, prvi na blokaderskoj listi, novosadski kardiolog Ilija Srdanovića, prošao je put od protivnika režima Demokratske stranke do ultra blokadera, saznaje Informer.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave -15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim građanima.
Alternativa za Nemačku sve snažnije oblikuje političku scenu svoje zemlje i postaje važan deo šireg suverenističkog pokreta koji zahteva drugačiju Evropu - Evropu ravnopravnih i samostalnih država.
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Banka Poštanska štedionica nastavila je da uspešno realizuje isplate državne jednokratne finansijske podrške za više od milion građana, u ukupnom iznosu od 29,3 milijarde dinara, kojom su obuhvaćeni penzioneri, korisnici dečjeg dodatka i socijalne pomoći, kao i borci i korisnici prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite.
Mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban izjavila je danas da je podnela krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra Petera Sijarta i njegovog tima zbog toga što su tokom protekle četiri godine redovno koristili letove skupih privatnih kompanija, umesto redovnih avio linija, prenela je britanska agencija Rojters.
Ukrajina je ostala bez izlaza na Crno more iz pravca Hersona i Nikolajeva preko Dnjeparsko-buškog limana, jer je ruska vojska praktično blokirala prolaz brodova tim pravcem, izjavio je gubernator Hersonske oblasti Vladimir Saldo.
Zemlje NATO se sve aktivnije uključuju u ukrajinski sukob, izjavila je na brifingu portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova i upozorila da su mesta odakle dolazi vojna pretnja Rusiji legitimni ciljevi za rusku vojsku.
Svetska kriza goriva više nije pretnja koja tek dolazi – ona je već počela, upozoravaju rukovodioci najvećih naftnih kompanija, dok produžena blokada Ormuskog moreuza, iscrpljivanje rezervi i prekid ključnog saudijskog naftovoda istovremeno stežu globalno tržište.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović je za drugi dan snimanja muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" odabrala kombinaciju koja je istakla njen struk, kao i obline.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.