Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Klasičan torpedo raspolaže ograničenom količinom energije i domet mu se meri desetinama kilometara. „Posejdon“, prema ruskim tvrdnjama i zapadnim procenama, može da pređe interkontinentalne razdaljine.
Ogroman aparat od oko 100 tona
Tačne karakteristike sistema nisu javne, pa se procene razlikuju.
„Posejdon“ je prema otvorenim podacima dug više od 20 metara, prečnika približno dva metra, a pojedine procene njegovu masu stavljaju na oko 100 tona.
To ga čini višestruko većim od standardnih teških torpeda.
Navodi se da može da se kreće na dubinama od oko 1.000 metara.
Kod brzine postoje velika odstupanja u javno dostupnim podacima. Ruski vojno-industrijski izvori ranije su govorili o 110 do 130 kilometara na sat, dok su se pojavljivale i procene od približno 185, pa čak i više od 200 kilometara na sat.
Foto: Društvene mreže
Posejdon
Američka Kongresna istraživačka služba u svojim analizama navodila je ruske podatke prema kojima bi sistem mogao da dostigne oko 100 čvorova i domet do 10.000 kilometara.
Ruska strana, međutim, govori o praktično neograničenom dometu zahvaljujući malom nuklearnom reaktoru.
To znači da „Posejdon“ ne mora da ide najkraćom putanjom prema cilju. Teoretski može da izbegava očekivane zone protivpodmorničke odbrane, putuje velikim dubinama i cilju priđe iz pravca koji je teško unapred predvideti.
Nuklearna glava do dve megatone
TASS je ranije, pozivajući se na izvor iz ruskog vojno-industrijskog kompleksa, objavio da „Posejdon“ može da nosi termonuklearnu bojevu glavu snage do dve megatone.
To je približno 130 puta veća eksplozivna snaga od bombe bačene na Hirošimu, ako se poredi samo deklarisani TNT ekvivalent.
Isti izvor naveo je da je jedna od osnovnih namena sistema uništavanje snažno zaštićenih pomorskih baza.
Rusko Ministarstvo odbrane ranije je kao moguće ciljeve pominjalo i nosače aviona, velike pomorske formacije i obalsku infrastrukturu.
Tvrdnje koje su se godinama pojavljivale o bojevoj glavi od 100 megatona ili takozvanom kobaltnom oružju nisu potvrđene i ozbiljnije zapadne analize uglavnom ih smatraju nepouzdanim.
Najvažnije je ono što „Posejdon“ pokušava da zaobiđe
Suština ovog projekta nije samo u snazi eksplozije.
Klasične interkontinentalne rakete poleću iz silosa ili sa podmornica, izlaze visoko iznad atmosfere i zatim se vraćaju prema cilju. Zbog toga protiv njih postoje satelitski sistemi ranog upozorenja, radari i protivraketna odbrana.
„Posejdon“ pokušava da čitavu tu arhitekturu jednostavno zaobiđe - prolaskom ispod okeana.
Foto: Reuters/Shutterstock/Printscreen
Zbog toga ga Moskva predstavlja kao sredstvo drugog nuklearnog udara: čak i ako bi veliki deo ruskih klasičnih nuklearnih snaga bio uništen, podvodni aparat bi trebalo da ostane sposoban da stigne do protivničke obale.
Njegov problem je brzina u poređenju sa balističkom raketom. Raketa do drugog kontinenta stiže za nekoliko desetina minuta, dok bi „Posejdonu“ za prelazak okeana bili potrebni sati ili dani.
Ali kod oružja namenjenog strateškoj odmazdi brzina ne mora da bude glavni kriterijum.
Putin 2025. objavio uspešan test
Najvažniji pomak dogodio se 29. oktobra 2025. godine.
Predsednik Rusije Vladimir Putin tada je saopštio da je izveden uspešan test „Posejdona“ tokom kojeg je aparat lansiran sa podmornice i prvi put je tokom ispitivanja aktivirano njegovo sopstveno nuklearno energetsko postrojenje.
„Po prvi put smo uspeli ne samo da ga lansiramo sa podmornice nosača pomoću startnog motora, već i da uključimo nuklearnu energetsku jedinicu na kojoj je aparat određeno vreme radio“, rekao je Putin.
On je tada tvrdio da ne postoji način za presretanje „Posejdona“ i da njegove mogućnosti nemaju pandan.
Takvu apsolutnu tvrdnju nije moguće nezavisno potvrditi. Zapadni analitičari smatraju da je presretanje cilja koji putuje velikom dubinom i velikom brzinom izuzetno teško, ali razvoj specijalizovanih sistema protiv njega ostaje moguć.
„Belgorod“ je prvi poznati nosač
„Posejdon“ zbog svojih dimenzija ne može da se lansira iz standardnih torpednih cevi običnih podmornica.
Za njega su napravljeni posebni nosači.
Najpoznatiji je nuklearni „Belgorod“, projekat 09852, koji je ruskoj mornarici predat 2022. godine.
Prema procenama pomorskih analitičara, mogao bi da nosi do šest „Posejdona“.
Drugi ključni nosač je specijalna nuklearna podmornica „Habarovsk“, projektovana upravo oko ovog sistema i porinuta krajem 2025. godine.
Ruski vojno-industrijski izvori ranije su govorili o planovima za više podmornica-nosača u Severnoj i Tihoj okeanskoj floti.
Britanski strimer Sem Peper tek što je stigao u Ukrajinu tokom neobičnog putovanja električnim monociklom, a već prvog dana našao se licem u lice sa pripadnicima ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCC).
Ukrajinski dronovi ponovo su tokom noći krenuli u napad na više ruskih regiona, a najdramatičnije scene stižu iz Kaluge, gde je tokom serije eksplozija pogođena višespratna stambena zgrada, dok je protivvazdušna odbrana dejstvovala iznad grada.
Bivša portparolka Volodimira Zelenskog Julija Mendel pozvala je ukrajinsko rukovodstvo na deeskalaciju nakon ruskih udara na mostove preko Dnjepra koji su izazvali ogroman saobraćajni kolaps u Kijevu.
Ruski grad Voronjež našao se u ponedeljak rano ujutru, 26. oktobra, pod snažnim napadom bespilotnih letelica, dok su gradom odjekivale serije eksplozija i sirene za vazdušnu opasnost.
Ruska jurišna grupa uspela je da tokom noći, koristeći gustu maglu kao zaklon, pređe Dnjepar i prodre na područje Hersona, grada koji se nalazi pod kontrolom ukrajinske vojske.
Obaranje ruskih raketa američkim protivvazdušnim sistemima postaje sve skuplje, a Rusija pokušava da stekne prednost masovnom proizvodnjom jeftinijeg naoružanja, upozorio je penzionisani pukovnik američke vojske Robert Hamilton.
Zamrzavanje sukoba u Ukrajini duž postojeće linije fronta predstavljalo bi izdaju Rusije i oduzimanje rezultata koje je ruska vojska ostvarila tokom višegodišnjih borbi, upozorio je penzionisani pukovnik ruske vojske i vojni ekspert Viktor Baranec.
Ukrajina još nije doživela vojni slom, ali će njena odbrana neizbežno popustiti ukoliko Rusija nastavi napade sadašnjim intenzitetom, smatra ruski ratni reporter Aleksandar Sladkov.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Snažne eksplozije odjeknule su danas u ruskom gradu Jelecu, u Lipeckoj oblasti, gde je, prema ukrajinskim izvorima, izveden raketni napad na fabriku „Energija“, koja proizvodi baterije i druge komponente za ruske raketne sisteme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
U Srbiji su danas održani vanredni izbori za poslanike Skupštine Srbije, a građani su se opredeljivali za jednu od 18 izbornih lista na kojima je bilo predloženo 2.418 kandidata za 250 mesta u parlamentu.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" poručio je večeras na konferenciji za medije, da će blokaderi do marta ili aprila uvesti sankcije Rusiji.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Policija u Beču uhapsila je državljanina Srbije (45) nakon što su u podrumu jedne stambene zgrade pronađeni skupoceni električni trotineti, prateća oprema i bicikle.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Komentari