Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Klasičan torpedo raspolaže ograničenom količinom energije i domet mu se meri desetinama kilometara. „Posejdon“, prema ruskim tvrdnjama i zapadnim procenama, može da pređe interkontinentalne razdaljine.
Ogroman aparat od oko 100 tona
Tačne karakteristike sistema nisu javne, pa se procene razlikuju.
„Posejdon“ je prema otvorenim podacima dug više od 20 metara, prečnika približno dva metra, a pojedine procene njegovu masu stavljaju na oko 100 tona.
To ga čini višestruko većim od standardnih teških torpeda.
Navodi se da može da se kreće na dubinama od oko 1.000 metara.
Kod brzine postoje velika odstupanja u javno dostupnim podacima. Ruski vojno-industrijski izvori ranije su govorili o 110 do 130 kilometara na sat, dok su se pojavljivale i procene od približno 185, pa čak i više od 200 kilometara na sat.
Foto: Društvene mreže
Posejdon
Američka Kongresna istraživačka služba u svojim analizama navodila je ruske podatke prema kojima bi sistem mogao da dostigne oko 100 čvorova i domet do 10.000 kilometara.
Ruska strana, međutim, govori o praktično neograničenom dometu zahvaljujući malom nuklearnom reaktoru.
To znači da „Posejdon“ ne mora da ide najkraćom putanjom prema cilju. Teoretski može da izbegava očekivane zone protivpodmorničke odbrane, putuje velikim dubinama i cilju priđe iz pravca koji je teško unapred predvideti.
Nuklearna glava do dve megatone
TASS je ranije, pozivajući se na izvor iz ruskog vojno-industrijskog kompleksa, objavio da „Posejdon“ može da nosi termonuklearnu bojevu glavu snage do dve megatone.
To je približno 130 puta veća eksplozivna snaga od bombe bačene na Hirošimu, ako se poredi samo deklarisani TNT ekvivalent.
Isti izvor naveo je da je jedna od osnovnih namena sistema uništavanje snažno zaštićenih pomorskih baza.
Rusko Ministarstvo odbrane ranije je kao moguće ciljeve pominjalo i nosače aviona, velike pomorske formacije i obalsku infrastrukturu.
Tvrdnje koje su se godinama pojavljivale o bojevoj glavi od 100 megatona ili takozvanom kobaltnom oružju nisu potvrđene i ozbiljnije zapadne analize uglavnom ih smatraju nepouzdanim.
Najvažnije je ono što „Posejdon“ pokušava da zaobiđe
Suština ovog projekta nije samo u snazi eksplozije.
Klasične interkontinentalne rakete poleću iz silosa ili sa podmornica, izlaze visoko iznad atmosfere i zatim se vraćaju prema cilju. Zbog toga protiv njih postoje satelitski sistemi ranog upozorenja, radari i protivraketna odbrana.
„Posejdon“ pokušava da čitavu tu arhitekturu jednostavno zaobiđe - prolaskom ispod okeana.
Foto: Reuters/Shutterstock/Printscreen
Zbog toga ga Moskva predstavlja kao sredstvo drugog nuklearnog udara: čak i ako bi veliki deo ruskih klasičnih nuklearnih snaga bio uništen, podvodni aparat bi trebalo da ostane sposoban da stigne do protivničke obale.
Njegov problem je brzina u poređenju sa balističkom raketom. Raketa do drugog kontinenta stiže za nekoliko desetina minuta, dok bi „Posejdonu“ za prelazak okeana bili potrebni sati ili dani.
Ali kod oružja namenjenog strateškoj odmazdi brzina ne mora da bude glavni kriterijum.
Putin 2025. objavio uspešan test
Najvažniji pomak dogodio se 29. oktobra 2025. godine.
Predsednik Rusije Vladimir Putin tada je saopštio da je izveden uspešan test „Posejdona“ tokom kojeg je aparat lansiran sa podmornice i prvi put je tokom ispitivanja aktivirano njegovo sopstveno nuklearno energetsko postrojenje.
„Po prvi put smo uspeli ne samo da ga lansiramo sa podmornice nosača pomoću startnog motora, već i da uključimo nuklearnu energetsku jedinicu na kojoj je aparat određeno vreme radio“, rekao je Putin.
On je tada tvrdio da ne postoji način za presretanje „Posejdona“ i da njegove mogućnosti nemaju pandan.
Takvu apsolutnu tvrdnju nije moguće nezavisno potvrditi. Zapadni analitičari smatraju da je presretanje cilja koji putuje velikom dubinom i velikom brzinom izuzetno teško, ali razvoj specijalizovanih sistema protiv njega ostaje moguć.
„Belgorod“ je prvi poznati nosač
„Posejdon“ zbog svojih dimenzija ne može da se lansira iz standardnih torpednih cevi običnih podmornica.
Za njega su napravljeni posebni nosači.
Najpoznatiji je nuklearni „Belgorod“, projekat 09852, koji je ruskoj mornarici predat 2022. godine.
Prema procenama pomorskih analitičara, mogao bi da nosi do šest „Posejdona“.
Drugi ključni nosač je specijalna nuklearna podmornica „Habarovsk“, projektovana upravo oko ovog sistema i porinuta krajem 2025. godine.
Ruski vojno-industrijski izvori ranije su govorili o planovima za više podmornica-nosača u Severnoj i Tihoj okeanskoj floti.
Britanski strimer Sem Peper tek što je stigao u Ukrajinu tokom neobičnog putovanja električnim monociklom, a već prvog dana našao se licem u lice sa pripadnicima ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCC).
Ukrajinski dronovi ponovo su tokom noći krenuli u napad na više ruskih regiona, a najdramatičnije scene stižu iz Kaluge, gde je tokom serije eksplozija pogođena višespratna stambena zgrada, dok je protivvazdušna odbrana dejstvovala iznad grada.
Bivša portparolka Volodimira Zelenskog Julija Mendel pozvala je ukrajinsko rukovodstvo na deeskalaciju nakon ruskih udara na mostove preko Dnjepra koji su izazvali ogroman saobraćajni kolaps u Kijevu.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Bivši američki predsednik Džozef Bajden oštro je kritikovao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u svojim novim memoarima, otkrivši da su njihovi odnosi tokom rata u Ukrajini često bili napeti, uprkos ogromnoj vojnoj i finansijskoj pomoći koju je Vašington pružao Kijevu.
Slovački premijer Robert Fico poručio je da njegova zemlja neće učestvovati u novom evropskom vojnom kreditu za Ukrajinu, ocenivši da se takvim finansiranjem samo produžava rat i povećava broj poginulih.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas ostala je bez uloge glavnog pregovarača sa Rusijom, nakon što su evropski lideri odlučili da buduće mirovne razgovore o Ukrajini vode predstavnici pet najuticajnijih evropskih država i institucija Evropske unije.
Francuski predsednik Emanuel Makron optužio je Marin le Pen da radi protiv interesa Francuske zbog njenog protivljenja daljoj finansijskoj pomoći Ukrajini, upozorivši da bi njen dolazak na vlast 2027. godine mogao da dovede do izolacije Pariza među evropskim saveznicima.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao bi u svakom trenutku da povuče svoju delegaciju iz mirovnih pregovora sa Rusijom i tako prekine diplomatski proces, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Američki predsednik Donald Tramp sprema smanjenje vojnog prisustva SAD u Evropi, ali će broj vojnika koji će biti povučeni najverovatnije biti znatno manji nego što su evropske članice NATO-a strahovale.
Rusija privodi kraju pripreme za masovni raketni napad na energetsku infrastrukturu Ukrajine, koji bi mogao da bude izveden u roku od 48 sati, upozoravaju ukrajinski kanali za praćenje vojnih aktivnosti.
Nemački Bundestag usvojio je 13. novembra reformu obaveštajnih službi kojom se otvara mogućnost izvođenja sajber-napada, onesposobljavanja računarskih sistema i tajnih sabotaža u inostranstvu.
Rusija pokušava da za pregovaračkim stolom dobije četiri ukrajinske oblasti i tako stvori uslove za novo vojno napredovanje prema Odesi, ušću Dunava i Pridnjestrovlju, upozorio je penzionisani rumunski general Virdžil Balačeanu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, ponovo se oglasio nakon što je policija sinoć došla na njegovu kućnu adresu, a povodom ovog događaja uputio je novu poruku na društvenim mrežama.
Iranske snage saopštile su da su sa šest bespilotnih letelica gađale američki radar protivvazdušne odbrane u helikopterskoj bazi Al Rifaa u Bahreinu, navodeći da je operacija izvedena kao odgovor na najnovije američke napade.
Lider opozicije Aleksandar Vučić oglasio se na društvenoj mreži Instagram, gde je u svom obraćanju uputio kritike na račun političkih protivnika, istovremeno najavljujući predstojeće aktivnosti i objedinjavanje snaga nakon Skupštine stranke.
Doktor Branimir Nestorović govorio je u intervjuu za Kurir o dramatičnom zdravstvenom periodu kroz koji je nedavno prošao, otkrivši da je proveo više od mesec dana na bolničkom lečenju, kao i da je u jednom trenutku bio životno ugrožen i priključen na aparate.
Kandidat za narodnog poslanika na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" i poslanik dosadašnjeg saziva Skupštine Srbije, Stojan Radenović, koji će kao najstariji poslanik predsedavati konstitutivnom sednicom zakazanom za 17. novembar, izjavio je da je u potpunosti spreman za početak rada parlamenta i poručio da se zalaže za spuštanje tenzija.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije Ana Brnabić, oštro je reagovala na Aleksandra Baucalа, poručivši da se pojedini predstavnici Studentskog pokreta postavljaju kao da imaju pravo da odlučuju o tome ko u Srbiji ima građanska prava, ko sme da se bavi politikom, a ko ne.
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Plavi tim govorio je o situaciji u Crvenom timu, te su došli do zaključka da iako na prvi pogled njihova ekipa funkcioniše složno, i kod njih postoje nesuglasice koje i te kako dolaze do izražaja.
Ivana Ivanović napustila je Exatlon Srbija, a kako je sama istakla, ne žali ni za čim i srećna je što je bila deo najpopularnijeg sportskog rijalitija.
Svetski dan prevremeno rođene dece obeležava se danas, a glavni cilj je podizanje svesti o uticaju prevremenog porođaja i zalaganje za kvalitetnu negu za svako dete koje se rodi prerano.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom, uhapsili su Z. S. (63) iz Smedereva zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Kako nezvanično saznajemo po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je 22-godišnji muškarac iz Prijepolja, kada je policija od njega oduzela torbu sa u kojoj se nalazilo oko 30 kilograma marihuane.
Novi detalji iz istrage ubistva sportiste Kristiana Josipa Periša (32), koji je 21. oktobra preminuo u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, otkrivaju šta se sve dešavalo kobnog dana.
U Prištini je prijavljen težak slučaj nasilja u porodici u kojem se muškarac sumnjiči da je fizički napao bivšu suprugu, a potom njihovo troje maloletne dece ostavio na ulici.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Iza jednog od najvećih hitova pokojnog Tošeta Proeskog, čuvene balade "Soba za tugu", krije se potresna životna priča čoveka koji je stihove napisao iza zatvorskih rešetaka, nakon što je počinio ubistvo.
Pevačice Marija Šerifović i Jovana Pajić danas su se pojavile na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla", odakle su se uputile na zajedničko putovanje, a pred polazak su otkrile da ovog puta neće posetiti Bali, kao što su to ranije činile.
Ćerka pokojnog kralja narodne muzike Šabana Šaulića, pevačica Ilda Šaulić, nedavno se pojavila na koncertu Nikole Rokvića u društvu supruga Bojana Vučkovića i njihove ćerke, a mnogima je za oko zapao upravo njen izabranik, koji se retko pojavljuje u javnosti.
Nakon drame koja je usledila nakon porođaja bivše rijaliti učesnice Anite Stanojlović, kada je njena ćerka Aleksija prebačena na odeljenje intenzivne nege, Anita je sada objavila novu fotografiju sa naslednicom, te pokazala da je beba dobro.
Voditeljka i pevačica Nives Celzijus ponovo je uspela da nasmeje pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta za to su zaslužni članovi njene porodice, koji su je u nekoliko navrata krišom snimali dok spava.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.