Takozvana nigerijska prevara i dalje je aktuelna u Srbiji i vreba lakoverne preko mejlova i poruka, nudeći veliku zaradu, ako se unapred uplati određeni novčani iznos na ime troškova potrebnih za sprovođenje nekog posla, novčane transakcije, nasledstvo iz inostranstva i slično.
Nigerijska prevara je metoda vršenja krivičnog dela prevare uz pomoć računara i najčešće počinje pismom ili elektronskom porukom, koja je osmišljena da izgleda kao da je namerno poslata primaocu poruke i uglavnom počinje ubeđivanjem.
Reč je o prevarama koje primaocu mogu oduzeti ne samo novac, već i identitet na osnovu ličnih podataka dobijenih od primaoca poruke.
Žrtave prevare treba da snose navodne troškove otvaranja određenih računa da plate takse i poreze, provizije na transfere ili da uplate depozite, a žrtva se konstantno drži u zabludi pomoću falsifikovanih dokumenata.
Navodni advokat nudi ogroman novac od nasleđa
Evo primera jedne verzije nigerijske prevare, mejla koji je ovih dana stigao građaninu Srbije, navodno od Advokatske kancelarije David Sćvartz (Adresa: 423 Vashington St FL 6, SAD, lav.ćambers.daveslavfirm@gmail.com).
Proverom na internetu lako se pronalazi pomenuta advokatska kancelarija sa tom adresom, s tim što je jedina razlika u njenom tačnom nazivu - Law Offices of David H. Sćwartz, INC.
Ovo je mejl u originalu, na srpskom jeziku, koji je stigao sa adrese: Barrister David Sćwartz legal.serviceMS@hotmail.com:
Dragi Petroviću (prezime je izmišljeno)
"Ja sam David Švartz, advokat pokojnog Ing. Luka Petrovića, državljanin vaše zemlje i bivši direktor (američka Vellil Oil Service) sa sedištem u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), ovde i kasnije, nazivat će se mojim klijentom. Dana 31. januara 2016. godine, moj klijent i njegova supruga i troje dece učestvovali su u saobraćajnoj nesreći duž autoputa Zapadni Stokbridž i nažalost izgubili živote.
Uložio sam nekoliko napora da lociram proširenu rodbinu mog klijenta preko njihovog konzulata i ministarstva spoljnih poslova, ali to se pokazalo neuspešnim, odlučio sam da pratim njegovo prezime putem Interneta kako bih pronašao bilo koga od njegovih rođaka iz porodice, pa sam vam se obratio, želim da pomognete ja u repatrijaciji novca i imovine koja je ostala iza mene.
Moj klijent je imao račun vredan oko (18,7 miliona americkih dolara) deponovan u banci ovde u SAD-u. Banka mi je izdala obaveštenje od 21 dan da bih svom najbližem srodniku pružila rođake ili da mi oduzmu račun. Prema tome, želim da budete najbliži srodnik mog pokojnog klijenta, jer imate isto prezime sa njim i volim da se čujem sa vama. Ja ću ovde stajati kao vaš advokat da bih osigurao da prihod od ovog iznosa (18,7 miliona američkih dolara) bude prebačen na vaš račun, zatim ću doći u vašu zemlju radi podele novca, 45% meni i 45% vama, dok će 10% biti donirano domovima za nezbrinutu decu.
Potrebna je vaša iskrena saradnja da bi nam omogućili da ostvarimo ovaj posao. Garantujem vam da će se ovo izvršiti pod legitimnim aranžmanom koji će vas zaštititi od bilo kakvog kršenja zakona. Trebaće mi sledeće informacije od vas da bismo nam pomogli da postignemo ovu tvrdnju: vaše ime i prezime, adresa, tvojih godina, zanimanje, vaš telefon i mobilni za komunikaciju.
Čekam vaš hitni odgovor, onda ću vam dati više informacija.
Srdacan pozdrav, David Švartz.
Prvi slučaj prijavljen još 2009. godine
U Srbiji je, prema podacima Tužilaštva za visokotehnološki kriminal, prvi slučaj standardnog oblika nigerijske prevare prijavljen 2009, kad je jedan građanin ostao bez 2.500 dolara.
Dr Vladimir Urošević iz MUP-a Srbije naveo je svom stručnom radu o nigerijskoj prevari da je ta prevara poznata i pod nazivom "prevara 419", koja se pojavila ranih 80-tih godina prošlog veka, sa naglim ekonomskim razvojem Nigerije, koji se zasnivao na upotrebi naftnih resursa.
Nekoliko nezaposlenih studenata sa nigerijskog univerziteta počelo je u ranim 80-tim i sredinom 90-tih da upotrebljava metode te prevare kako bi doveli u zabludu poslovne ljude sa Zapada koji su bili zainteresovani za "tajanstvene" poslove u nigerijskom naftnom sektoru, a kasnije su te metode počeli da upotrebljavaju i na široj populaciji.
U toku prve decenije 21. veka "prevara 419" postala je veoma popularan način izvršenja krivičnih dela prevare u Africi, Aziji i Istočnoj Evropi, a u poslednje vreme i u Severnoj Americi, Zapadnoj Evropi (uglavnom Velikoj Britaniji) i Australiji.
Dobila naziv po članu 419 Nigerijskog krivičnog zakonika
"Prevara 419", kao izraz za nigerijsku prevaru, dobila je naziv po članu broj 419 Nigerijskog krivičnog zakona (koji je deo poglavlja 38) pod nazivom "Pribavljanje imovine pomoću prevarnih radnji: Prevara“, koji definiše ovo krivično delo.
Američko društvo za dijalektiku je utvrdilo da se izraz "prevara 419" koristi od 1992. godine.
Nigerijska prevara je podvrsta popularne internet prevare zvane "fišing", što u prevodu znaci pecanje, kojom prevaranti na sličan način kradu podatke za pristupanje mejlu ili bankovnom računu.
Postoji i nova vrsta "fišinga" pod nazivom "višing", koja se razlikuje po tome što prevarant ne šalje poruke na sve imejl adrese koje ima, već samo na određene, ljudima koji su mu ciljna grupa.
Do imejl adresa prevaranti dolaze na dva načina, sakupljanjem sa internet sajtova institucija i kompanija ili kupovinom liste adresa od hakera na "dark vebu".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
Posle debakla blokaderskog protesta "Sve se vidi za Vidovdan", kraljevački blokaderi izrazili su nezadovoljstvo organizacijom skupa, što je dovelo do dodatnih tenzija i trvenja između interesnih grupacija u samim blokaderskim redovima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje večeras svečanom prijemu koji je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu organizovala povodom obeležavanja 250 godina američke nezavisnosti.
Napadi iz Crne Gore na glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića intenzivirali su se nakon što je novinaru "Vijesti" Petru Komneniću zabranjen ulaz u Srbiju.
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Tamne boje automobila, pogotovo crna, upijaju sunčevu svetlost, dok je svetlije reflektuju. Osim toga, boja automobila direktno utiče i na rad klima-uređaja tokom toplih dana.
Ministarstvo odbrane i predsednik Ukrajine - Volodomir Zelenski svesni su svojih vojnih kapaciteta, te na sve načine pokušavaju da se dočepaju novih Patriota!
Posle zastoja projekta FCAS, zajedničkog francusko-nemačko-španskog lovca šeste generacije, Berlin gura sopstveni digitalni borbeni sistem - mozak rata.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Da li ste znali da postoji razlika između Gugl i Hrom aplikacija? Objava na platformi X pokrenula je raspravu o pitanju o kojem mnogi ljudi izgleda nikada nisu ozbiljno razmišljali.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Sonja Vuksanović, bivša supruga pevača Ace Lukasa i Željka Šašić, ponovo je privukla veliku pažnju nakon što je na Instagram profilu podelila provokativan selfi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.