Nekadašnjem načelniku Sektora za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH, Edinu Vranju, ukinut je pritvor odlukom Apelacionog suda u Beogradu, uz saglasnost Tužilaštva za ratne zločine Srbije, koje ga tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na području Goražda, od januara 1993. do oktobra 1994. godine.
Apelacioni sud je u ponedeljak uvažio žalbu njegovog branioca i preinačio rešenje kojim mu je bio produžen pritvor, tako što mu je pritvor ukinuo i naložio da se odmah pusti na slobodu, rekla je za Tanjug portparol suda Mirjana Piljić.
Sud je imao u vidu podnesak Tužilaštva za ratne zločine Srbije od 15. oktobra u kojem je navedeno da u ovom trenutnku nije bilo potrebe za produženje pritvora prema okrivljenom nakon podizanja optužnice.
Takođe je ukazalo da je obavestilo sud da nakon pravosnažnosti optužnice namerava da predloži ustupanje krivičnog gonjenja u ovom predmetu Bosni i Hercegovini.
Pored toga, tužilaštvo je navelo da je saglasno da se Vranj u daljem toku postupka brani sa slobode, navela je Piljić.
Apelacioni sud je, kako je dodala, takođe usvojio žalbu Vranjovog branioca, u kojoj ukazuje da je centar životnih aktivnosti njegovog branjenika usmeren isključivo na BIH, što, prema stavu ovog suda samo po sebi ne može da predstavlja razlog za produženje pritvora zbog opasnosti od bekstva, dok iz spisa predmeta nema okolnosti koje potvrđuju postojanje okolnosti za opasnost od bekstva, a ta okolnost mora biti realna.
Osumnjičen za ratni zločin protiv zarobljenika na području Goražda
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo je 13. oktobra optužnicu protiv Vranja zbog sumnje da je izvršio krivično delo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na području Goražda, od januara 1993. do oktobra 1994. godine.
Vranj je 12. septembra uhapšen na graničnom prelazu Uvac između Srbije i BiH, na osnovu policijske poternice zbog sumnje da je izvršio ratni zločin.
Srpsko tužilaštvo je najavilo da će na osnovu propisa kojima se reguliše regionalna saradnja između Srbije i Bosne i Hercegovine, Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Ugovora između Srbije i BIH o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, podneti predlog Odeljenju za ratne zločine Višeg suda u Beogradu za ustupanje krivičnog gonjenja u ovom predmetu organima BIH.
Vranj je posle rata u BiH bio načelnik Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije i načelnik Odeljenja za organizovani kriminal.
Upravu policije Federacije BiH napustio je 2016, kada je, prema pisanju medija, postao direktor privatne agencije za bezbednost, preneli su mediji.
Uniformu natopljenu krvlju skinuli su mi u goraždevskoj bolnici, pre nego što će me operisati - na živo. Sledeće čega se sećam je samica smeštena u podrumu logora. Napolju noć, zima, minus 21, drhtim ispod tanke plahte. Do mene dopiru jauci, priseća se Radovan Bogojević koji je iskustvo logoraša stekao u Bosni i Hecegovini - kraj 20. veka
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uniformu natopljenu krvlju skinuli su mi u goraždevskoj bolnici, pre nego što će me operisati - na živo. Sledeće čega se sećam je samica smeštena u podrumu logora. Napolju noć, zima, minus 21, drhtim ispod tanke plahte. Do mene dopiru jauci, priseća se Radovan Bogojević koji je iskustvo logoraša stekao u Bosni i Hecegovini - kraj 20. veka
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Medijski promoter blokaderske liste Radomir Martin javno je na društvenim mrežama zatražio da se FK Crvena zvezda zabrani rad na čak deset godina – i to samo zato što je naš trofejni klub odao počast i uputio večnu slavu herojima iz Banjske!
Novi talas pljuvačine i međusobnih optužbi u redovima blokadera zapalio je društvene mreže, a glavna meta je prvak blokaderske liste Ilija Srdanović, čiji su skandalozni, agresivni i nepripremljeni nastupi u javnosti izazvali bes i podsmeh među simpatizerima opozicije.
Nakon što je zapanjio i zgrozio celokupnu javnost Srbije sramnim pretnjama upućenim majkama, bakama i sestrama koje ne podržavaju opozicioni haos, blokader Živko Gvozdenović pao je na najniže moguće grane.
TV duel između Ane Brnabić, treće na listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, i rektorke Univerziteta umetnosti u Beogradu i devedesete na listi opozicije Mirjane Nikolić, ogolio je svu njihovu nekompetentnost, licemerje i politički amaterizam.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
Ruske snage tokom noći izvele su seriju udara na ukrajinsku vojnu proizvodnju i pravce kojima stižu zapadne isporuke, a Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da je u Borispolju pogođen objekat kompanije „Fajer point“, proizvođača dalekometnih dronova i krstarećih raketa FP-5 „Flamingo“.
Predsednik SAD Donald Tramp iskoristio je obilazak Bele kuće sa kineskim predsednikom Si Đinpingom da ga odvede do mesta na kojem bi trebalo da stoji portret njegovog prethodnika Džozefa Bajdena i pokaže mu – sliku mašine za automatsko potpisivanje.
Rusija bi već u narednim mesecima mogla da izvede ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO koje se graniče sa njom, upozorila je danska vojna obaveštajna služba FE u novoj proceni pretnje.
Kineski predsednik Si Đinping objavio je posle razgovora sa predsednikom SAD Donaldom Trampom u Beloj kući da su kineski i američki ekonomski timovi postigli novi zajednički dogovor, ocenjujući da je rezultat pregovora dobra vest ne samo za dve najveće svetske ekonomije već i za čitavo globalno tržište.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Pevačica Stojanka Stoja Novaković pretrpela je veliki stres kada je postala udovica, te su je roditelji njenog pokojnog supruga izbacili na ulicu sa detetom.
Pevačica Nataša Bekvalac proslavila je svoj 46. rođendan, a intimnom slavlju prisustvovala je i pevačica Aleksandra Prijović koja je uživala u Natašinom pevanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.