Ovi recepti prenose se sa kolena na koleno, a ko ih zna ništa drugo ne koristi u svojoj bašti od đubriva jer ovo prirodno biljkama daje sve potrebno.
Prirodno đubrivo i zaštita za biljke mogu se lako napraviti kod kuće, ali važno je znati da ne odgovaraju svi sastojci svakom tipu biljaka.Upravo zato, korisno je osloniti se na tradicionalne metode koje su vekovima pokazivale rezultate.
Valerijana i kamilica za jače biljke
Mahunarke kao što su pasulj, grašak, sočivo i bob, najbolje reaguju na kupku od kamilice pre setve. Dovoljno je dve kašičice suvog cveta preliti šoljom ključale vode i ostaviti da odstoji između 10 i 12 sati.
Ekstrakt cvetova valerijane vekovima se koristio za podsticanje rasta korena i jačanje otpornosti biljaka na hladnoću. Ova "topla" biljka posebno prija vrstama kao što su paradajz, paprika, praziluk, luk, ali i peruanska jagoda i letnje cveće.
Čak i osetljive vrste poput krastavaca i tikvica dobijaju dodatnu snagu ako se semenke potapaju u ovaj rastvor nekoliko sati.
Ren protiv gljivičnih bolesti
Mlade biljke su često meta opasnih gljivičnih bolesti koje mogu potpuno uništiti stabljiku ili koren. Protiv bolesti poznate kao "crna noga" ili odumiranje biljaka, pokazalo se da pomažu prirodni rastvori od rena i belog luka.
Potrebno je sitno iseckati 100 do 150 grama svakog, preliti mlakom prokuvanom vodom ili kišnicom i ostaviti da odstoji sat do dva, a zatim procediti.
Foto: Shuterstock
bašta
Ovaj rastvor posebno prija paradajzu, nevenu, krastavcima i žavornjaku. Ipak, treba izbegavati njegovu primenu na semenke mahunarki i biljke iz porodice kupusnjača, jer im može smetati.
Biljni čaj časnih sestara
Časne sestre iz benedktinskog samostana u nemačkoj Fuldi osmislile su biljni čaj engleske recepture koja sadrži cvetove valerijane, stolisnika, maslačka, koprive, kamilice i hrastove kore. Nazvali su ga humoks.
Istraživanja su pokazala da stolisnik i kamilica sprečavaju rast bakterija i gljivica, a ostali sastojci razvijaju korisne mikroorganizme, čine ljusku semenke propusnom, podstiču rast korenja i pomažu klicama da postanu otporne, prenosi Agroklub.
Foto: Shutterstock
Ovaj rastvor posebno vole kelj i ren, čije seme u njoj treba ostaviti 15 minuta.
Rotkvicu i rotkvu držite 30 minuta, luk, paradajz, salatu, cveklu, peršun, papriku, blitvu, praziluk, endiviju, komorač, kopar i cikoriju 60 minuta, a 90 minuta šargarepu i celer.
Nakon što odstoji određeno vreme u tečnosti, odstranite seme koje ispliva na površinu jer je ono oštećeno i loše. Nakon toga mokro seme raširite na kuhinjsku krpu ili papirnati ubrus da se posuši, te ga posejte isti dan jer je klijanje već započelo.
Peršun je nezaobilazna biljka u baštama, ali njegovo klijanje zna da bude sporo i strpljivo. Srećom, postoji nekoliko jednostavnih trikova koji mogu ubrzati pojavu prvih izdanaka i pomoći da peršun brže i ravnomernije raste.
Postoje biljke koje privlače pažnju izgledom, i one koje stvaraju posebnu atmosferu, a njihov pun efekat dolazi tek uveče, kada se svetla smire, buka dana utiša i mirisi počnu da se šire prostorom, potpuno menjajući doživljaj okoline.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Peršun je nezaobilazna biljka u baštama, ali njegovo klijanje zna da bude sporo i strpljivo. Srećom, postoji nekoliko jednostavnih trikova koji mogu ubrzati pojavu prvih izdanaka i pomoći da peršun brže i ravnomernije raste.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić do temelja je razmontirala lažnu elitu sa takozvane "studentske liste", a kada je na sto stavila neoborive dokaze o njihovom bolesnom divljaštvu i mrziteljskom teroru - nastala je opšta panika u studiju blokaderske televizije N1.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin tvrdi da se EU mešala u izbore za Državnu dumu i da je unapred pripremila dokument za osporavanje izbornog procesa.
Oskarovka Suzan Sarandon privedena je tokom protesta u Njujorku, dok je govor izraelskog premijera Benjamina Netanjahua pred UN-om izazvao burne reakcije.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.