Ovi recepti prenose se sa kolena na koleno, a ko ih zna ništa drugo ne koristi u svojoj bašti od đubriva jer ovo prirodno biljkama daje sve potrebno.
Prirodno đubrivo i zaštita za biljke mogu se lako napraviti kod kuće, ali važno je znati da ne odgovaraju svi sastojci svakom tipu biljaka.Upravo zato, korisno je osloniti se na tradicionalne metode koje su vekovima pokazivale rezultate.
Valerijana i kamilica za jače biljke
Mahunarke kao što su pasulj, grašak, sočivo i bob, najbolje reaguju na kupku od kamilice pre setve. Dovoljno je dve kašičice suvog cveta preliti šoljom ključale vode i ostaviti da odstoji između 10 i 12 sati.
Ekstrakt cvetova valerijane vekovima se koristio za podsticanje rasta korena i jačanje otpornosti biljaka na hladnoću. Ova "topla" biljka posebno prija vrstama kao što su paradajz, paprika, praziluk, luk, ali i peruanska jagoda i letnje cveće.
Čak i osetljive vrste poput krastavaca i tikvica dobijaju dodatnu snagu ako se semenke potapaju u ovaj rastvor nekoliko sati.
Ren protiv gljivičnih bolesti
Mlade biljke su često meta opasnih gljivičnih bolesti koje mogu potpuno uništiti stabljiku ili koren. Protiv bolesti poznate kao "crna noga" ili odumiranje biljaka, pokazalo se da pomažu prirodni rastvori od rena i belog luka.
Potrebno je sitno iseckati 100 do 150 grama svakog, preliti mlakom prokuvanom vodom ili kišnicom i ostaviti da odstoji sat do dva, a zatim procediti.
Foto: Shuterstock
bašta
Ovaj rastvor posebno prija paradajzu, nevenu, krastavcima i žavornjaku. Ipak, treba izbegavati njegovu primenu na semenke mahunarki i biljke iz porodice kupusnjača, jer im može smetati.
Biljni čaj časnih sestara
Časne sestre iz benedktinskog samostana u nemačkoj Fuldi osmislile su biljni čaj engleske recepture koja sadrži cvetove valerijane, stolisnika, maslačka, koprive, kamilice i hrastove kore. Nazvali su ga humoks.
Istraživanja su pokazala da stolisnik i kamilica sprečavaju rast bakterija i gljivica, a ostali sastojci razvijaju korisne mikroorganizme, čine ljusku semenke propusnom, podstiču rast korenja i pomažu klicama da postanu otporne, prenosi Agroklub.
Foto: Shutterstock
Ovaj rastvor posebno vole kelj i ren, čije seme u njoj treba ostaviti 15 minuta.
Rotkvicu i rotkvu držite 30 minuta, luk, paradajz, salatu, cveklu, peršun, papriku, blitvu, praziluk, endiviju, komorač, kopar i cikoriju 60 minuta, a 90 minuta šargarepu i celer.
Nakon što odstoji određeno vreme u tečnosti, odstranite seme koje ispliva na površinu jer je ono oštećeno i loše. Nakon toga mokro seme raširite na kuhinjsku krpu ili papirnati ubrus da se posuši, te ga posejte isti dan jer je klijanje već započelo.
Peršun je nezaobilazna biljka u baštama, ali njegovo klijanje zna da bude sporo i strpljivo. Srećom, postoji nekoliko jednostavnih trikova koji mogu ubrzati pojavu prvih izdanaka i pomoći da peršun brže i ravnomernije raste.
Postoje biljke koje privlače pažnju izgledom, i one koje stvaraju posebnu atmosferu, a njihov pun efekat dolazi tek uveče, kada se svetla smire, buka dana utiša i mirisi počnu da se šire prostorom, potpuno menjajući doživljaj okoline.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Peršun je nezaobilazna biljka u baštama, ali njegovo klijanje zna da bude sporo i strpljivo. Srećom, postoji nekoliko jednostavnih trikova koji mogu ubrzati pojavu prvih izdanaka i pomoći da peršun brže i ravnomernije raste.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) priveli su blokadera Miroslava Filipovića zvanog Fiki iz Loznice nakon što su ga pronašli na adresi na kojoj je prijavljen, saznaje Informer.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
Država je najavila novi paket pomoći građanima, koji obuhvata penzionere, korisnike socijalnih davanja, porodice sa decom, borce, ali i sve punoletne građane.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Prema prvim informacijama, u glavnom gradu Ukrajine aktivirana je protivvazdušna odbrana, dok se okolnosti eksplozija i dalje utvrđuju. Ruski izvori tvrde da su u napadu korišćeni S-400 i "Iskander".
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.