Jesen u vrtu ne znači kraj, već pripremu za novu eru boja. Oktobar je savršeno vreme za sadnju prolećnih lukovica, kao što su narcis, gigantski luk i grozdasti zumbul.
Pravilo je jednostavno: lukovice sadite dovoljno duboko, otprilike dva do tri puta više od njihove visine, u dobro dreniran tlo. Malo planiranja sada znači da će vaša bašta na proleće izgledati kao da je uređivana danima.
Narcis
Narcisi su prava najava proleća – otporni, mirisni i pouzdani, bilo u dvorištu ili u saksijama.
Najbolje im odgovara mesto na suncu ili u blagoj senci, uz dobru drenažu kako lukovice ne bi stajale u vodi. Prilikom sadnje, okrenite šiljati vrh nagore i nežno utisnite zemlju oko lukovice da iz nje izađu vazdušni džepovi.
Najlepše izgledaju kada se sade u manjim grupama, posebno uz niske muskarije, što stvara predivan kontrast i vizuelno osvežava dvorište, a sjajno izgleda i na fotografijama.
Nakon cvetanja, pustite da lišće prirodno požuti – tako biljka vraća energiju u lukovicu i sledeće godine cveta bogatije. Ako želite prirodan, šumski ugođaj, kombinujte različite sorte narcisa po visini i periodu cvetanja – to garantuje produženo cvetanje tokom više nedelja.
Foto: Shutterstock
Ukrasni ili gigantski luk
Ukrasni luk najbolje uspeva na sunčanim mestima i u dobro dreniranom tlu, dok teža, glinovita zemljišta takođe mogu da mu odgovaraju.
Za visoke sorte poput Allium giganteum ili hibrida sa krupnim cvetnim glavicama, sadnja dublje nego obično pomaže da stabljike ostanu stabilne čak i na vetrovitim mestima.
Idealno ih je saditi u "džepove" između viših trajnica i ukrasnih trava.
Foto: Shutterstock
Grozdasti zumbul
Grozdasti zumbul je mali, ali kada se sadi u većim grupama pravi pravi vizuelni spektakl.
Voli sunčana i polusenovita mesta, kao i lagano, dobro dreniran tlo, zbog čega je odličan za kamenjare i ivice staza. Najlepši efekat postiže se kada lukovice posadite "razbacano", bez stroge simetrije – tako nastaje prirodan, razigran tepih plavih cvetova.
Engleski bršljen, spatifum i sanseverija su sobne biljke koje mogu prirodnim putem smanjiti višak vlage u prostoru i doprineti sprečavanju pojave buđi, a uz to i ulepšati enterijer.
Biljka poznata pod imenom Pilea Peperomioides ili "kineska novčana biljka", zauzela je važno mesto u tradiciji Dalekog istoka jer se vezuje za sreću i stabilnost.
Kraj leta za mnoge znači i kraj uživanja u cveću i boravku u bašti, ali to uopšte ne mora da bude tako, naprotiv. Važno je samo se odaberu prave biljke za jesenje žardinjere i imaćete savršene boje i otporne cvetnice koje će vas radovati sve zime.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Engleski bršljen, spatifum i sanseverija su sobne biljke koje mogu prirodnim putem smanjiti višak vlage u prostoru i doprineti sprečavanju pojave buđi, a uz to i ulepšati enterijer.
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Nakon blokade crnomorskih luka, glavni tok tereta za ukrajinske oružane snage preusmeren je preko Odeske oblasti i ukrajinskog dela delte Dunava ka granici sa Rumunijom.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin reagovao je povodom monstruoznih pretnji koje su mu upućene putem društvenih mreža, jasno ukazavši da je reč o produktu toksične i opasne politike koju opozicioni blokaderi kontinuirano sprovode.
U prvom Kolegijumu Informer TV, posle 11 časova objavljujemo audio-snimak GOSI službe sa blokaderskog plenuma na kome blokaderi jedni druge najstrašnije optužuju, pljuju, obračunavaju se među sobom i najavljuju nova izbacivanja zbog "neposlušnosti".
Antisrpska histerija u režiji podgoričkih medija ponovo dostiže svoj vrhunac. Preko režimskih novina "Vijesti", javnosti se serviraju smernice za vođenje spoljne politike po kojoj prema Hrvatima treba biti strpljiv, dok sa Srbijom treba držati distancu.
Gostujući u islamističkim medijima, Nenad Čanak je izrekao seriju laži o navodnoj prodaji srpske zemlje i resursa, a sve sa jednim jedinim ciljem – kako bi opravdao poziv na streljanje predsednika Aleksandar Vučića!
Požar u Deliblatskoj peščari zahvatio je između sedam i osam odsto šume, a nadležni očekuju da će, iako se i dalje širi, u narednih nekoliko dana biti stavljen pod kontrolu.
Na graničnom prelazu Evzoni beleže se kilometarske kolone i višesatna zadržavanja zbog masovne smene turista. Na ulazak u Grčku, prema prvim informacijama, čeka se više od tri sata.
Slučaj anonimnog slanja oko 40 erotskih fotografija jedne zagrebačke učiteljice, koje su u kovertama stigle na adrese državnih institucija, od Ministarstva prosvete do škole i policije, dobio je sudski epilog posle 5 godina agonije.
Pripadnici policije uhapsili su B. Ž. (54) iz Ražnja zbog sumnje da je izvršio dva krivična dela polnog uznemiravanja na štetu dve maloletne devojčice sa teritorije ove opštine.
D. K. iz Smedereva, B. Ć. iz Čačka, D. S. iz Kragujevca, M. K. iz Ovče, M. R. iz Kruševca i N. S. iz Čačka saslušani su juče u Višem javnom tužilaštvu u Smederevu zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Svetska mora dostigla su u julu ove godine najviše temperature ikada zabeležene za taj mesec, potvrdili su naučnici, navodeći da je prosečna temperatura površine mora van polarnih regiona nadmašila prethodni rekord iz 2023. godine.
Malo je verovatno da će Rusija obustaviti svoju raketnu kampanju protiv Ukrajine uprkos rekordnom broju balističkih napada, s obzirom na to da Moskva nastavlja da premašuje proizvodne ciljeve, izjavio je zamenik načelnika ukrajinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki.
Nizak vodostaj rizikuje zaustavljanje teretnog saobraćaja na ključnom delu Rajne ove nedelje, efektivno deleći kritični plovni put na dve odvojene zone, saopštilo je danas Savezno udruženje nemačkog rečnog brodarstva (BDB).
Sve ono čime je obilovala naslovna strana Večernjih novosti tog 10. avgusta 1954. ukazivalo je na tektonske poremećaje u svetskom poretku i na nove lokalne ratove, iako je od završetka onog svetskog, najvećeg koga je svet ikad video, prošlo tek svega devet godina.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.