Ljudi više veruju veštačkoj inteligenciji nego partnerima? Emotivne nedoumice češće poveravaju AI
Podeli vest
Interakcije između čoveka i veštačke inteligencije postaju sve složenije, a istraživači sa Univerziteta Vaseda u Japanu primećuju karakteristike međuljudskih odnosa jer je čak 75 odsto učesnika u istraživanju potražilo emocionalnu podršku od veštačke inteligencije, na sličan način kao što interaguju sa ljudima.
Istraživači sa Univerziteta Vaseda su osmislili novu skalu samoprocene i istakli koncepte anksioznosti, vezanosti i izbegavanja prema veštačkoj inteligenciji, a njihova studija je objavljena u časopisu Kurent Psiholodži.
Većina pripadnika generacije Zed, verovali ili ne, venčala bi se sa veštačkom inteligencijom, rezultati su najnovijeg istraživanja! Razlog je jednostavan - ne mogu da podnesu osude ljudi oko sebe, odbijanja ili patnju, pa im je lakše da ljubav pruže robotu.
Žene su znatno više izložene riziku od gubitka posla zbog AI nego muškarci, jer češće rade u administraciji, uslugama i drugim sektorima koji su podložniji automatizaciji.
Na koji način stres, tuga i dosada utiču na prehrambene navike, kakva su iskustva građana Srbije u vezi sa pristupom ishrani i uticajem koje emocije imaju pri izboru količine i vrste hrane – bila su tema onlajn istraživanja u kojem je učestvovalo više od 1.000 ispitanika, u okviru nacionalne kampanje Teži ravnoteži.
Estonija, lider prema Pisa testiranju, od septembra ide u suprotnom pravcu od ostalih evropskih zemalja, podstičući đake da tokom nastave koriste mobilne telefone i veštačku inteligenciju, a sve u cilju poboljšati učenja i rezultata.
02.06.2025
16:00
Očekuje se da će njihov rad poslužiti kao smernica za dalje istraživanje odnosa između čoveka i veštačke inteligencije i uključivanje etičkih razmatranja u razvoj AI u budućnosti, prenosi Sajans Dejli.
U inovativnom radu, koji obuhvata dve pilot studije i jednu formalnu studiju, grupa istraživača sa Univerziteta Vaseda u Japanu, uključujući istraživačkog saradnika Fan Janga i profesora Acušija Ošioa sa Fakulteta za književnost, umetnost i nauku, koristila je teoriju vezanosti kako bi ispitala odnose između čoveka i veštačke inteligencije.
Veštačka inteligencija je sveprisutna u ovoj eri, a kao rezultat toga, interakcije između čoveka i veštačke inteligencije postaju sve češće i složenije, i očekuje se da će se ovaj trend uskoro ubrzati.
Stoga su naučnici uložili izuzetne napore da bolje razumeju odnose između čoveka i veštačke inteligencije u smislu poverenja i druženja.
Međutim, ove interakcije između čoveka i mašine moguće je razumeti i u smislu funkcionisanja međuljudskih odnosa.
Foto: Shutterstock
Jang navodi da je kao istraživač u oblasti vezanosti i socijalne psihologije, dugo zainteresovan za to kako ljudi formiraju emocionalne veze.
Jang je naglasio da poslednjih godina, generativna veštačka inteligencija, poput ChatGPT-a, postaje sve jača i mudrija, nudeći ne samo informativnu podršku već i osećaj sigurnosti.
- Ove karakteristike podsećaju na ono što teorija vezanosti opisuje kao osnovu za formiranje sigurnih odnosa. Kako ljudi počinju da interaguju sa veštačkom inteligencijom ne samo zbog rešavanja problema ili učenja, već i zbog emocionalne podrške i druženja, njihova emocionalna veza ili iskustvo bezbednosti sa veštačkom inteligencijom zahtevaju pažnju - naveo je Jang.
Istakao je da je to istraživanje pokušaj da se ispita ta mogućnost.
Foto: Shutterstock
Primetno je da je tim razvio novu skalu samoprocene pod nazivom Skala iskustava u odnosima između ljudi i veštačke inteligencije kako bi izmerio tendencije vezane za veštačku inteligenciju.
U svom istraživanju, otkrili su da neke osobe traže emocionalnu podršku i smernice od veštačke inteligencije, slično načinu na koji interaguju sa ljudima.
Skoro 75 odsto učesnika se obratilo veštačkoj inteligenciji za savet, dok je oko 39 odsto doživljavalo veštačku inteligenciju kao stalno, pouzdano prisustvo i sigurnost.
Ova studija je razlikovala dve dimenzije ljudske vezanosti za veštačku inteligenciju: anksioznost i izbegavanje.
Foto: Shutterstock
Kako je istaknuto, osoba sa visokom anksioznošću od veštačke inteligencije traži emocionalno uveravanje i gaji strah od dobijanja neadekvatnih odgovora od veštačke inteligencije.
Nasuprot tome, visoko izbegavanje veštačke inteligencije karakteriše nelagodnost zbog bliskosti i posledična sklonost ka emocionalnoj distanci od veštačke inteligencije.
Međutim, ovi nalazi ne znače da ljudi trenutno formiraju istinske emocionalne vezanosti za AI. Umesto toga, studija pokazuje da se psihološki okviri koji se koriste za ljudske odnose mogu primeniti i na interakcije između ljudi i veštačke inteligencije.
Foto: Shuterstock
Sadašnji rezultati mogu uticati na etički dizajn veštačke inteligencije kao pratilaca i alata za podršku mentalnom zdravlju.
Na primer, četbotovi sa veštačkom inteligencijom koji se koriste u intervencijama za usamljenost ili terapijskim aplikacijama mogli bi se prilagoditi emocionalnim potrebama različitih korisnika, pružajući empatičnije odgovore za korisnike sa visokom anksioznošću ili održavajući poštovanje na distanci za korisnike sa tendencijama izbegavanja.
Rezultati takođe ukazuju na potrebu za transparentnošću u sistemima veštačke inteligencije koji simuliraju emocionalne odnose, kao što su romantične aplikacije sa veštačkom inteligencijom ili roboti negovatelji, kako bi se sprečila emocionalna prekomerna zavisnost ili manipulacija.
Foto: Shutterstock
Štaviše, skalu iskustava u odnosima između ljudi i veštačke inteligencije bi mogli da koriste programeri ili psiholozi da procene kako se ljudi emocionalno odnose prema veštačkoj inteligenciji i da shodno tome prilagode strategije u razvoju AI.
Foto: Shutterstock
Jang ističe da pošto se veštačka inteligencija sve više integriše u svakodnevni život, ljudi mogu početi da traže ne samo informacije već i emocionalnu podršku od sistema AI.
- Naše istraživanje ističe psihološku dinamiku koja stoji iza ovih interakcija i nudi alate za procenu emocionalnih tendencija prema veštačkoj inteligenciji. Na kraju, ono promoviše bolje razumevanje kako se ljudi povezuju sa tehnologijom na društvenom nivou, pomažući u vođenju dizajnerskih praksi koje daju prioritet psihološkom blagostanju - zaključuje Jang.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Većina pripadnika generacije Zed, verovali ili ne, venčala bi se sa veštačkom inteligencijom, rezultati su najnovijeg istraživanja! Razlog je jednostavan - ne mogu da podnesu osude ljudi oko sebe, odbijanja ili patnju, pa im je lakše da ljubav pruže robotu.
Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu donelo je odluku da se postupci protiv Gorana Vesića, Jelene Tanacković i Anite Dimoski u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu obustavljaju.
Svedoci smo svakodnevnih pokušaja omanjivanja javnosti od strane blokadera i antisrpske opozicije, koji pokušavaju lažima da prikažu kako je država u lošem stanju, ali uprkos tome rezultati i brojke govore i pokazuju sasvim suprotno.
Nakon jučerašnje sednice Skupštine Grada tokom koje su iznete brojne poluinformacije a sve vezano za rad javnih preduzeća u Nišu i njihovo buduće fukcionisanje, oglasio se i prvi čovek Pokreta za narod i državu u Nišu, doc. dr Milan Lazarević koji je dao bezrezervnu podršku gradonačelniku Niša Dragoslavu Pavloviću.
Dok opozicija i blokaderi svojim akcijama rade na tome da osujete rad aktuelne vlasti, predsednik Aleksandar Vučić obilazi novootvorene objekte i projekte, koji će život u Srbiji podići na viši nivo.
Sa Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" upozorili su da će prognozirane minimalne dnevne temperature vazduha biti u kategoriji "opasne pojave" na teritoriji raškog, moravičkog, pirotskog, topličkog, pećkog, kosovskomitrovačkog, kosovskopomoravskog i kosovskog okruga 1. i 2. januara, a u pčinjskom i prizrenskom okrugu 2. januara.
Planina Crni Vrh, smeštena u istočnoj Srbiji, tridesetak kilometara od Bora, predstavlja jednu od retkih zimskih destinacija koja je ostala van glavnih turističkih tokova, a u kojoj je cena noćenja već od 2.900 dinara.
Arheolozi su, istražujući mumificirana tela u Sudanu, otkrili da su deca stara samo 18 meseci u regionu doline Nila pre 1.400 godina, imala tetovaže na licu.
U decembru 2016. godine u javnosti je odjeknula izjava Jovana Vukotića, koji je u bezbednosnim krugovima i medijima često označavan kao jedan od ključnih ljudi "škaljarskog klana", da "ima spisak crnogorskih policajaca koje plaća mafija".
Šef beloruske kontraobaveštajne agencije odbacio je tvrdnje Volodimira Zelenskog da Kijev zna lokaciju ruskih raketa "orešnik" raspoređenih u Belorusiji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je uočena veza između snimaka teritorije Ukrajine koje prave kineski sateliti i ruskih napada na objekte energetske infrastrukture.
Film "Bitka na Neretvi" koji je premijerno prikazan 1969. godine koštao je između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. To je najskuplji film ikada snimljen na prostorima bivše Jugoslavije.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar