Alarmantno otkriće: Veštačka inteligencija češće briše ženska radna mesta - AI ne udara ravnopravno
Podeli vest
Žene su znatno više izložene riziku od gubitka posla zbog AI nego muškarci, jer češće rade u administraciji, uslugama i drugim sektorima koji su podložniji automatizaciji.
Prema novom izveštaju koji je urađen uz podršku Ujedinjenih nacija, žene koje rade u zemljama s visokim prihodima suočene su s većim rizikom da njihove poslove zameni ili promeni veštačka inteligencija, u poređenju s poslovima koje obavljaju muškarci.
Veštačka inteligencija u poslednje vreme uzima sve veći primat u svakodnevnom životu ljudi i mnogi je koriste svakodnevno čak i za najbanalnije stvari.
Srbi masovno traže od veštačke inteligencije da im uspostavi dijagnozu, pa čak i da im preporuči lekove! Stručnjaci kažu da je to veoma opasno i da može biti pogubno po zdravlje, ali i život.
Na osnovu filmova, serija, novinskih članaka i ličnih iskustava korisnika interneta, veštačka inteligencija (AI) može da zaključi svašta, pa tako i napravi izgled prosečnog stanovnika neke zemlje.
Ognjen Gudelj, predsednik Udruženja za primenu veštačke inteligencije u medicini, saopštio je da će kongres posvećen digitalnoj transformaciji medicine i primeni veštačke inteligencije u zdravstvu biti održan u Beogradu 9. i 10. maja.
05.05.2025
16:42
U studiji Međunarodne organizacije rada (MOR) i Nacionalnog istraživačkog instituta Ministarstva digitalnih poslova Poljske (NASK) utvrđeno je da automatizacija može zameniti nešto manje od 10 odsto pozicija kojima dominiraju žene u zemljama sa visokim prihodima, u poređenju sa 3,5 odsto za muškarce, piše Euronews.
Najveća razlika između poslova kojima dominiraju muškarci i žene javlja se u zemljama sa visokim prihodima, gde 41 odsto svih poslova za žene može biti izloženo AI, u poređenju sa 28 odsto muških poslova.
U Evropi i Centralnoj Aziji, 39 odsto ženskih poslova može biti pogođeno, u poređenju sa 26 odsto muških.
Foto: Shutterstock
Uzorci identifikovani u studiji "odražavaju strukture zanimanja" i pokazuju da su poslovi izloženi AI "koncentrisani u zemljama sa višim prihodima".
Sveukupno, MOR je utvrdio da jedan od četiri radnika na globalnom nivou radi u zanimanju sa određenim stepenom izloženosti AI.
AI za sada uglavnom dopunjuje rad
Da bi se došlo do ovih nalaza, sprovedena je anketa sa 1.640 ljudi zaposlenih u različitim poljima u Poljskoj, a rezultate je analizirala mala grupa međunarodnih stručnjaka.
Istraživači su zatim razvili AI koja je koristila podatke iz ove ankete zajedno sa nacionalnim informacijama o poslovima kako bi utvrdila koliko je verovatno da će 2.500 profesija i preko 29.000 radnih zadataka biti automatizovano.
Foto: Shutterstock
Profesije koje AI može da ugrozi
Studija je utvrdila da su kancelarijska zanimanja poput službenika za unos podataka, daktilografa, operatera za obradu teksta, računovođa i knjigovođa najviše izložena AI, zbog nekih zadataka u tim profesijama, poput vođenja beleški na sastancima ili zakazivanja termina.
Druge profesije sa velikom izloženošću AI uključuju veb i medijske programere, stručnjake za baze podataka, finansijske i softverske poslove.
Studija napominje da ovi brojevi odražavaju "potencijalnu izloženost", ali da ne odražavaju stvarne gubitke poslova.
Foto: Shutterstock
Potpuna zamena AI je još uvek "ograničena", nastavlja izveštaj, naglašavajući da je ljudsko učešće i dalje potrebno za nadzor određenih zadataka.
"Kako većina zanimanja sadrži zadatke koji zahtevaju ljudski doprinos, transformacija poslova je najverovatniji uticaj generativne AI", navodi se u izveštaju.
Konkretno utiče na broj izgubljenih poslova
Ono što bi moglo uticati na broj izgubljenih poslova ili šire usvajanje AI jesu tehnološka ograničenja, infrastrukturni nedostaci i nedostatak veština, nastavlja izveštaj.
Izveštaj poziva vlade, poslodavce i radničke organizacije da oblikuju "inkluzivne strategije" koje mogu pomoći u zaštiti kvaliteta poslova i produktivnosti u ugroženim poljima.
-Lako je izgubiti se u hajpu oko AI. Ono što nam treba je jasnoća i kontekst- rekla je Janin Berg, viša ekonomistkinja u MOR-u.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Veštačka inteligencija u poslednje vreme uzima sve veći primat u svakodnevnom životu ljudi i mnogi je koriste svakodnevno čak i za najbanalnije stvari.
Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu donelo je odluku da se postupci protiv Gorana Vesića, Jelene Tanacković i Anite Dimoski u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu obustavljaju.
Svedoci smo svakodnevnih pokušaja omanjivanja javnosti od strane blokadera i antisrpske opozicije, koji pokušavaju lažima da prikažu kako je država u lošem stanju, ali uprkos tome rezultati i brojke govore i pokazuju sasvim suprotno.
Nakon jučerašnje sednice Skupštine Grada tokom koje su iznete brojne poluinformacije a sve vezano za rad javnih preduzeća u Nišu i njihovo buduće fukcionisanje, oglasio se i prvi čovek Pokreta za narod i državu u Nišu, doc. dr Milan Lazarević koji je dao bezrezervnu podršku gradonačelniku Niša Dragoslavu Pavloviću.
Dok opozicija i blokaderi svojim akcijama rade na tome da osujete rad aktuelne vlasti, predsednik Aleksandar Vučić obilazi novootvorene objekte i projekte, koji će život u Srbiji podići na viši nivo.
Sa Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" upozorili su da će prognozirane minimalne dnevne temperature vazduha biti u kategoriji "opasne pojave" na teritoriji raškog, moravičkog, pirotskog, topličkog, pećkog, kosovskomitrovačkog, kosovskopomoravskog i kosovskog okruga 1. i 2. januara, a u pčinjskom i prizrenskom okrugu 2. januara.
Planina Crni Vrh, smeštena u istočnoj Srbiji, tridesetak kilometara od Bora, predstavlja jednu od retkih zimskih destinacija koja je ostala van glavnih turističkih tokova, a u kojoj je cena noćenja već od 2.900 dinara.
Arheolozi su, istražujući mumificirana tela u Sudanu, otkrili da su deca stara samo 18 meseci u regionu doline Nila pre 1.400 godina, imala tetovaže na licu.
U decembru 2016. godine u javnosti je odjeknula izjava Jovana Vukotića, koji je u bezbednosnim krugovima i medijima često označavan kao jedan od ključnih ljudi "škaljarskog klana", da "ima spisak crnogorskih policajaca koje plaća mafija".
Šef beloruske kontraobaveštajne agencije odbacio je tvrdnje Volodimira Zelenskog da Kijev zna lokaciju ruskih raketa "orešnik" raspoređenih u Belorusiji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je uočena veza između snimaka teritorije Ukrajine koje prave kineski sateliti i ruskih napada na objekte energetske infrastrukture.
Film "Bitka na Neretvi" koji je premijerno prikazan 1969. godine koštao je između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. To je najskuplji film ikada snimljen na prostorima bivše Jugoslavije.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar