• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: kurir.rs/informer.rs

23.10.2021

19:18

ARHEOLOZI OTKRILI MISTERIOZNO POREKLO KONJA! Ovo saznanje otkriva JEDNU SUMNJU!

Lajfstajl

ARHEOLOZI OTKRILI MISTERIOZNO POREKLO KONJA! Ovo saznanje otkriva JEDNU SUMNJU!

Pored pasa, konji su životinje koje je čovek među prvima pripitomio. U ljudskoj istoriji, ove životinje su imale važnu ulogu kao jahaće, tegleće i radne životinje

Međutim, poreklo ovih plemenitih životinja do skoro je bila nepoznanica.

Novo genetsko istraživanje pokazalo je da je drevna domovina svih modernih domaćih konja južna Rusija, odnosno stepe nekadašnje Zapadne Evroazije odakle su pre 4200 godina konji stigli u Evropu i Aziju.

Tim koji je predvodio molekularni arheolog Ludovik Orlando sa Univerziteta Pol Sabatije iz Tuluza, rekonstruisao je drevne gene konja koristeći uzorke skeleta drevnih konja nađenih na čitavom nizu mesta, od Anadolije i Iberijskog poluostrva do evroazijskih stepa.

Jedan region u južnoj Rusiji, na ušću Volge i Dona je "iskočio". U oblasti su već pronađeni indirektni dokazi o pripitomljavanju konja ali DNK dokazi sada povezuju moderne domaće konje za konjima koji su ovde živeli pre 4700 do 4200 godina.

- Pošto su ljudi u dolinama Volge i Dona gajili i pripitomljavali konje, oni su se vrzo proširili do zapadne Evrope i istočne Azije, gotovo "preko noći" - rekao je Orlando.

Foto: Shutterstock

Istorija ljudi je utkana u DNK konja

Vremenom su ti preci domaćih konja zamenili bukvalno sve druge populacije konja, i promenili evropazijska društva.

Arheološki podaci i ispitivanja DNK materijala konjskih ostataka pokazali su ono na šta su arheolozi već neko vreme sumnjali ali nisu mogli da dokažu.

Konji su postojali i pre 5000 godine ali ljudi počeli da ih gaje i vrše selekciju, tražeći izdržljive, pitome životinje koje mogu da podnesu ljudsku težninu i na taj način su raznoliko i šareno konjsko društvo koje je lutalo nizijama Evroazije pretvorili u konje kakve poznajemo danas.

Kako su se konji širili i raselavali, tako su se i ljudi bronzanog doba selili, prelazeći veće razdaljine, trgujući i razmenjujući znanja i informacije. A kada su se selili ljudi, vodili su sa sobom konje, rekao je Orlando koji je to zanvao "prvim eksperimentom globalizacije. Svet je postao manji, zahvaljujući tome što smo imali konja".

U studiji objavljenoj u listu Nature ukazuje se i na još jednu interesantnu stvar - vremenski okvir evolucije ljudskih gena u delovima Evroazije blisko je povezan da razvojem konjskih gena.

- Istorija ljudi je utkana u DNK konja - rekla je arheolog Kejt Kejn koja nije učestvovala u studiji.


Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Mali na Svetskom kongresu ekonomista: Javni dug Srbije 43,7% BDP-a, ključ je u fiskalnoj otpornosti i naučnom pristupu reformama
Politika

Mali na Svetskom kongresu ekonomista: Javni dug Srbije 43,7% BDP-a, ključ je u fiskalnoj otpornosti i naučnom pristupu reformama

Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali učestvovao je na panelu „Fiskalna politika i finansiranje održivog razvoja“ u okviru 21. Svetskog kongresa ekonomista, gde je govorio o fiskalnoj otpornosti i javnom dugu Srbije, temama kojima se bavi i u svojoj naučnoj monografiji „Stability and Sustainability“ („Stabilnost i održivost“), objavljenoj uoči kongresa.

24.06.2026

16:30

Društvo

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Džet set