Većina je već čula za konjsku mast, koja je inače čuvena po tome da ublažava bolove u mišićima, zglobovima i kostima. O kakvom preparatu je reč, šta zapravo ulazi u njegov sastav i za šta se sve može koristiti?
Na tržištu postoji tzv. zelena i crvena konjska mast ili konjski balzam. Pored prvobitno navedene namene, ove masti su potpuno prirodni preparati koji se koriste za negu kože, dok se crvena mast koristi i kao sredstvo protiv celulita.
Konjska mast je dobra za podsticanje cirkulacije, eliminiše otoke, podlive i ublažava mišićne grčeve. Budući da su profesionalni sportisti posebno podložni povredama mišića i zglobova, ova mast se preporučuje i za njih. Zelena konjska mast ima i efekat hlađenja, pa se koristi prilikom masaža.
Šta ulazi u sastav konjske masti?
Nemačka je zemlja iz koje potiče originalan recept za ovaj 'čudotvorni' balzam. Zašto se zove baš ''konjska mast? Verovali ili ne, ova mast nema nikakve veze sa konjima, zapravo je reč o grešci prilikom prevoda sa eng. jezika - Horse chestnut balsam - što znači balzam od divljeg kestena, ali je pogrešno preveden kao konjski balzam (horse) i tako se do dana današnjeg taj naziv održao u narodu.
Foto: Shutterstock
Greškom u prevodu mast čiji je osnovni sastav kesten- postao je konjska mast
Konjska mast ima bogat sastav od isključivo prirodnih sastojaka, a to su: divlji kesten, vinova loza, kamilica, matičnjak, hajdučka trava, valerijana, hmelj, komorač. Bazu čine alkohol, voda i ricinusovo ulje.
Za šta se koristi konjska mast?
Zelena konjska mast ima efekat hlađenja i deluje slično analgetiku (ublažava bolove). Ona prodire duboko u kožu i poboljšava cirukulaciju dotičnog područja. Takođe sprečava pojavu grčeva i upalnih procesa. Koristi se kod opekotina i promrzlina. Ruzmarin i arnika, sastojci koji takođe ulaze u sastav zelene konjske masti, ublažavaju simptome reume, gihta i bolove u mišićima. Zelena konjska mast deluje protiv upaljenih i proširenih vena i hemoroida. Ova mast se odlično upija u kožu i ne ostavlja masne tragove.
NE posle tuširanja!
Nemojte koristiti konjsku mast odmah posle tuširanja, budući da stvara vrlo neprijatan osećaj gorenja/pečenja kože. Ovo se dešava zahvaljujući tome što momentalno poboljšava prokrvljenost!
Nasuprot zelenoj, crvena konjska mast zagreva mesto na koje se aplikuje. Preporučuje se kod oporavka nakon nezgoda, kod diskus hernije i problema sa kukovima. Dobra je za tretman sportskih povreda i upale mišića. Crvena konjska mast sadrži i imelu i mirođiju, pored ostalih prirodnih sastojaka. Crveni konjski balzam je dobar za cirkulaciju, a posebno se preporučuje osobama sa sindromom hladnih stopala i ruku. Nemojte koristiti konjsku mast odmah posle tuširanja, budući da stvara vrlo neprijatan osećaj gorenja/pečenja kože. Ovo se dešava zahvaljujući tome što momentalno poboljšava prokrvljenost. Crvena konjska mast je dobra kod išijasa i diskus hernije. Nakon aplikacije zagreva bolno mesto i na taj način ublžava simptome ovih oboljenja. Crveni konjski balzam je odličan i protiv celulita.
Prirodni lekovi protiv bolova su najčešće raznorazni biljni analgetici koji mogu imati važnu ulogu kod ublažavanja boli. Biljni analgetici su se u mnogim situacijama pokazili kao idealno rešenje, s obzirom na činjenicu da je veoma teško pronaći idealan sintetički analgetik koji bi trebalo da deluje protiv bolova, bez dodatnog uticaja na druge bitne elemente centralnog nervnog sistema (svest, motorika, senzorna percepcija...). Nije zanemarljiv ni njihov negativan uticaj na sluzokožu želuca
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prirodni lekovi protiv bolova su najčešće raznorazni biljni analgetici koji mogu imati važnu ulogu kod ublažavanja boli. Biljni analgetici su se u mnogim situacijama pokazili kao idealno rešenje, s obzirom na činjenicu da je veoma teško pronaći idealan sintetički analgetik koji bi trebalo da deluje protiv bolova, bez dodatnog uticaja na druge bitne elemente centralnog nervnog sistema (svest, motorika, senzorna percepcija...). Nije zanemarljiv ni njihov negativan uticaj na sluzokožu želuca
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.