Svi mi smo nekada imali noćne more i sasvim sigurno smo se pitali to zašto nam se one javljaju i kakvo značenje imaju, a sada i znamo zašto
Ljudi provedu jednu trećinu svog života spavajući, a značenje snova istražuje se već duži vremenski period, prenosi Bright Side. Zahvaljujući tehnologiji, danas je moguće pratiti aktivnost mozga dok spavamo, a naučnici i psiholozi širom sveta dele rezultate nastale tokom ovakvih ispitivanja.
Snovi su i za naučnike i dalje pod velom misterije. Mnogi eksperimenti su vršeni i mnoge teorije postavljane, ali naučnici i dalje ne razumeju u potpunosti kako i zašto sanjamo. Stvar dodatno komplikuje činjenica da svi ljudi sanjaju, ali neki od njih se snova generalno ne sećaju
23.11.2018
09:19
Prenosimo vam neke stvari koje su naučnici otkrili, a tiču se košmara i čudnih snova.
Zašto sanjamo čudne snove?
Sigurno svako od nas je nekad imao jedan od onih snova u kojima su nam se događale čudne stvari i čiji je svaki smisao nestao kada smo se probudili. Postoji nekoliko objašnjenja za to zbog čega se ovo dešava.
Svaka osoba ima svoje jedinstvene snove jer svi imamo različita iskustva i okupacije tokom dana. Nakon što zaspimo, naš mozak nastavlja naporno da radi, raspoređujući razne trenutke u kratkoročnu i dugoročnu memoriju. On poredi događaje koji su se desili u skorije vreme, sa onima koji su se desili ranije i to je razlog zašto možemo videti slike iz svog detinjstva, kako se igramo sa starim ljubimcem na mestu gde smo nekada živeli.
Foto: Pixabay
Sve to događa se u REM fazi ili fazi brzog pokreta oka koja traje 10-20 minuta i ponavlja se nekoliko puta tokom noći. Ova faza je, takođe, poznata i kao paradoksalni san, a naziv je dobila zbog toga što je aktivnost mozga slična onoj u budnom stanju. U ovoj fazi mozga ostaju aktivni svi njegovi delovi, osim dela za logiku.
Naime, koncetracija serotonina i noreprinefrina, koji su neurotransmiteri odgovorni za logiku i pažnju, opada tokom sna. Iz tog razloga ne treba da čudi to što naši snovi nemaju nikakve veze sa zdravim razumom nekad. Da se sve dogodilo samo u snu shvatamo tek kada se probudimo.
Zašto imamo košmare?
Šta se dešava u onim trenucima kada sanjamo apokalipse i zombije, nesreće i druge neprijatnosti? Naučnici iz Švajcarske i Amerike izvršili su jedan eksperiment kojim su potražili odgovor na ovo pitanje. Po njihovom mišljenju, ovo predstavlja neku vrstu treninga nervnog sistema, koji pomaže ljudima da se suoče sa negativnim emocijama u stvarnom životu. U svom članku, naučnici su napisali da nam emocije koje osećamo u snovima pomažu da podnesemo emocionalni pritisak i pripreme nas za moguće stresove u budućnosti.
Naučnici su proučavali aktivnosti u nekoliko delova mozga tokom spavanja, koristeći elektroencefalogram. Oni su budili 18 volontera nekoliko puta tokom noći i pitali ih kakve snove su sanjali i da li su to bili košmari. Zahvaljujući njihovim odgovorima i analiziranju moždane aktivnosti, istraživači su identifikovali dve zone u mozgu koje su odgovorne za košmare. To su insula i srednjem delu moždanog korteksa.
Ova dva dela mozga se aktiviraju i u situacijama kada je osoba zabrinuta ili uplašena i u realnom životu. Insula je odgovorna za procenu emocija i pokreće se automatski, čim osoba oseti anksioznost. Središnji deo moždanog korteksa priprema osobu za adekvatno reagovanje kada se javi neka pretnja i kontroliše ponašanje čoveka kada se nađe u opasnosti. U daljem istraživanju, naučnici su otkrili da su oni koji su imali duže i češće noćne more, manje grubo reagovali na negativne stvari u realnosti.
Foto: printscreen
Do sada je dokazano da naša podsvest na ovaj način komunicira sa nama i pomaže nam da rešimo probleme koji nas brinu. Na primer, ukoliko u svojim snovima vidimo nekakvu jurnjavu, to je povezano sa našim nerešenim problemima u realnom životu. Ipak, kao što je već rečeno, snovi su nedovoljno proučavani i mnoge interesantne stvari vezane za njih tek treba da budu otkrivene.
Evo još malo poznatih činjenica o snovima:
Tek naučene veštine i znanja, kao što je, npr. sviranje klavira, smeštaju se u neophodne "police" u našem mozgu tokom spavanja. To pomaže da ih lakše zapamtimo. Dakle, bilo da spremate ispit ili samo želite da zapamtite listu obaveza za naredni dan, dobar san će vam pomoći u tome.
Čovek će duže preživeti bez hrane, nego bez sna. Rekordan broj dana koji je neka osoba zabeležila bez spavanja je 11. Ne preporučujemo vam da probate ovaj eksperiment jer, osim što može ozbiljno narušiti vaše zdravlje, može imati i smrtonosan ishod.
Oko 15% ljudi na svetu su mesečari. Oni ne samo da mogu sedeti na krevetu tokom sna i odlaziti iz prostorije u prostoriju, već mogu i napustiti kuću i prelaziti velike razdaljine tokom spavanja. Mnogi veruju u to da mesečare ne valja buditi, ali to je zapravo samo mit. Naprotiv, često je baš neophodno probuditi ih.
Ljudi koji nemaju dovoljno sna mogu imati povećan apetit. Razlog za to je to što im leptin (hormon koji reguliše apetit) opada.
U prvih 5 minuta nakon buđenja, zaboravljamo 50% svojih snova. Nakon što prođe još 5 minuta, zaboravljamo skoro sve što smo videli u svojim snovima. Sigmund Frojd je verovao u to da na ovaj način mozak pokušava da ukloni sve iz memorije, jer su snovi samo naše skrivene misli. Međutim, danas postoji potpuno drugačija teorija koja kaže da mi uključujemo svoj mozak u potpunosti nakon buđenja i zaboravljamo snove kao rezultat njegovog aktivnog rada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Snovi su i za naučnike i dalje pod velom misterije. Mnogi eksperimenti su vršeni i mnoge teorije postavljane, ali naučnici i dalje ne razumeju u potpunosti kako i zašto sanjamo. Stvar dodatno komplikuje činjenica da svi ljudi sanjaju, ali neki od njih se snova generalno ne sećaju
Danas (17. marta) u 18:11 po moskovskom vremenu, izvršen je napad na teritoriju koja se nalazi uz zgradu meteorološke službe na industrijskoj lokaciji NE „Bušer“, u neposrednoj blizini aktivnog energetskog bloka, saopštava Rosatom.
Ana Brnabić, predsednica Narodne skupštine, odgovorila je lideru stranke SRCE, Zdravku Ponošu, koji se pravio pametan pričajući o odnosu Srbije i južne pokrajine Kosovo i Metohija.
Novinar Uroš Piper uputio je besplatan savet opozicionim urednicima i poručio im da im nije dovoljan samo Tonino Picula, već da treba da pozovu i ustaškog generala Ante Gotovinu da pljuje Srbiju.
Dragan Ristić oslobođen je optužbi da je u saučesništvu sa drugim pripadnicima srpskih policijskih snaga, učestvovao u ubistvima, maltretiranju, uništavanju imovine i proterivanju albanskog stanovništva 10. maja 1999. Godine u Đakovici.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Nakon unutrašnje i spoljašnje kontrole kao i inspekcijskog nadzora u Opštoj bolnici u Čačku, nakon smrti devojčice posle operacije krajnika nisu postojole stručne greške, dok je u slučaju starijeg pacijenta M.M. bilo propusta, saopštio je savetnik ministra zdravlja za inspekcijske poslove Dragoljub Paunović.
Izgradnja trafostanice 400/110 kV Beograd 50 u Ugrinovcima značajna je za dalji razvoj prestonice, jer će to biti jedna od najvažnijih trafostanica u našem elektroenergetskom sistemu, čiji završetak se očekuje 2028. godine.
Dajana Paunović, član Glavnog odbora Srpske napredne stranke i direktor Fondacije "Dajana Paunović" uručila je donaciju u vidu sportske opreme OŠ "Braća Aksić" u Lipljanu.
Beogradska policija i nadležno tužilaštvo tragaju za dvojicom napadača koji su u noći između nedelje i ponedeljka pokušali da izazovu požar u stanu direktora jedne od poznatijih beogradskih kompanija.
Nikola Babić (26) ubijen je 19. marta 2016. godine na Vračaru. Njega je, hicem iz pištolja, ubio tada maloletni Bogoljub S. (16). Babić je ispred zgrade u koju je često dolazio.
Iranski ministar obaveštajnih poslova Sejed Ismail Hatib poginuo je u napadu za koji vlasti u Teheranu optužuju „američko-cionističkog neprijatelja“, prenosi agencija Tasnim.
Kina je ponudila Tajvanu energetsku stabilnost u zamenu za „ujedinjenje“ sa Pekingom, u trenutku globalne energetske krize izazvane ratom na Bliskom istoku i poremećajima u pomorskom saobraćaju, prenosi Rojters.
Poseban uređaj sa aplikacijom za praćenje ratnih dejstava u realnom vremenu pripremio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski za američkog predsednika Donalda Trampa, ali do susreta nije došlo jer se Tramp nije pojavio.
Poznati estradni menadžer Adis Gojak, čiji je automobil oštećen u bombaškom napadu na kuću Zdravka Čolića na Senjaku, saslušan je među prvim svedocima u istrazi protiv kriminalne grupe koja se sumnjiči za bacanje bombe.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar