Svi mi smo nekada imali noćne more i sasvim sigurno smo se pitali to zašto nam se one javljaju i kakvo značenje imaju, a sada i znamo zašto
Ljudi provedu jednu trećinu svog života spavajući, a značenje snova istražuje se već duži vremenski period, prenosi Bright Side. Zahvaljujući tehnologiji, danas je moguće pratiti aktivnost mozga dok spavamo, a naučnici i psiholozi širom sveta dele rezultate nastale tokom ovakvih ispitivanja.
Prenosimo vam neke stvari koje su naučnici otkrili, a tiču se košmara i čudnih snova.
Zašto sanjamo čudne snove?
Sigurno svako od nas je nekad imao jedan od onih snova u kojima su nam se događale čudne stvari i čiji je svaki smisao nestao kada smo se probudili. Postoji nekoliko objašnjenja za to zbog čega se ovo dešava.
Svaka osoba ima svoje jedinstvene snove jer svi imamo različita iskustva i okupacije tokom dana. Nakon što zaspimo, naš mozak nastavlja naporno da radi, raspoređujući razne trenutke u kratkoročnu i dugoročnu memoriju. On poredi događaje koji su se desili u skorije vreme, sa onima koji su se desili ranije i to je razlog zašto možemo videti slike iz svog detinjstva, kako se igramo sa starim ljubimcem na mestu gde smo nekada živeli.
Foto: Pixabay
Sve to događa se u REM fazi ili fazi brzog pokreta oka koja traje 10-20 minuta i ponavlja se nekoliko puta tokom noći. Ova faza je, takođe, poznata i kao paradoksalni san, a naziv je dobila zbog toga što je aktivnost mozga slična onoj u budnom stanju. U ovoj fazi mozga ostaju aktivni svi njegovi delovi, osim dela za logiku.
Naime, koncetracija serotonina i noreprinefrina, koji su neurotransmiteri odgovorni za logiku i pažnju, opada tokom sna. Iz tog razloga ne treba da čudi to što naši snovi nemaju nikakve veze sa zdravim razumom nekad. Da se sve dogodilo samo u snu shvatamo tek kada se probudimo.
Zašto imamo košmare?
Šta se dešava u onim trenucima kada sanjamo apokalipse i zombije, nesreće i druge neprijatnosti? Naučnici iz Švajcarske i Amerike izvršili su jedan eksperiment kojim su potražili odgovor na ovo pitanje. Po njihovom mišljenju, ovo predstavlja neku vrstu treninga nervnog sistema, koji pomaže ljudima da se suoče sa negativnim emocijama u stvarnom životu. U svom članku, naučnici su napisali da nam emocije koje osećamo u snovima pomažu da podnesemo emocionalni pritisak i pripreme nas za moguće stresove u budućnosti.
Naučnici su proučavali aktivnosti u nekoliko delova mozga tokom spavanja, koristeći elektroencefalogram. Oni su budili 18 volontera nekoliko puta tokom noći i pitali ih kakve snove su sanjali i da li su to bili košmari. Zahvaljujući njihovim odgovorima i analiziranju moždane aktivnosti, istraživači su identifikovali dve zone u mozgu koje su odgovorne za košmare. To su insula i srednjem delu moždanog korteksa.
Ova dva dela mozga se aktiviraju i u situacijama kada je osoba zabrinuta ili uplašena i u realnom životu. Insula je odgovorna za procenu emocija i pokreće se automatski, čim osoba oseti anksioznost. Središnji deo moždanog korteksa priprema osobu za adekvatno reagovanje kada se javi neka pretnja i kontroliše ponašanje čoveka kada se nađe u opasnosti. U daljem istraživanju, naučnici su otkrili da su oni koji su imali duže i češće noćne more, manje grubo reagovali na negativne stvari u realnosti.
Foto: printscreen
Do sada je dokazano da naša podsvest na ovaj način komunicira sa nama i pomaže nam da rešimo probleme koji nas brinu. Na primer, ukoliko u svojim snovima vidimo nekakvu jurnjavu, to je povezano sa našim nerešenim problemima u realnom životu. Ipak, kao što je već rečeno, snovi su nedovoljno proučavani i mnoge interesantne stvari vezane za njih tek treba da budu otkrivene.
Evo još malo poznatih činjenica o snovima:
Tek naučene veštine i znanja, kao što je, npr. sviranje klavira, smeštaju se u neophodne "police" u našem mozgu tokom spavanja. To pomaže da ih lakše zapamtimo. Dakle, bilo da spremate ispit ili samo želite da zapamtite listu obaveza za naredni dan, dobar san će vam pomoći u tome.
Čovek će duže preživeti bez hrane, nego bez sna. Rekordan broj dana koji je neka osoba zabeležila bez spavanja je 11. Ne preporučujemo vam da probate ovaj eksperiment jer, osim što može ozbiljno narušiti vaše zdravlje, može imati i smrtonosan ishod.
Oko 15% ljudi na svetu su mesečari. Oni ne samo da mogu sedeti na krevetu tokom sna i odlaziti iz prostorije u prostoriju, već mogu i napustiti kuću i prelaziti velike razdaljine tokom spavanja. Mnogi veruju u to da mesečare ne valja buditi, ali to je zapravo samo mit. Naprotiv, često je baš neophodno probuditi ih.
Ljudi koji nemaju dovoljno sna mogu imati povećan apetit. Razlog za to je to što im leptin (hormon koji reguliše apetit) opada.
U prvih 5 minuta nakon buđenja, zaboravljamo 50% svojih snova. Nakon što prođe još 5 minuta, zaboravljamo skoro sve što smo videli u svojim snovima. Sigmund Frojd je verovao u to da na ovaj način mozak pokušava da ukloni sve iz memorije, jer su snovi samo naše skrivene misli. Međutim, danas postoji potpuno drugačija teorija koja kaže da mi uključujemo svoj mozak u potpunosti nakon buđenja i zaboravljamo snove kao rezultat njegovog aktivnog rada.
Snovi su i za naučnike i dalje pod velom misterije. Mnogi eksperimenti su vršeni i mnoge teorije postavljane, ali naučnici i dalje ne razumeju u potpunosti kako i zašto sanjamo. Stvar dodatno komplikuje činjenica da svi ljudi sanjaju, ali neki od njih se snova generalno ne sećaju
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Snovi su i za naučnike i dalje pod velom misterije. Mnogi eksperimenti su vršeni i mnoge teorije postavljane, ali naučnici i dalje ne razumeju u potpunosti kako i zašto sanjamo. Stvar dodatno komplikuje činjenica da svi ljudi sanjaju, ali neki od njih se snova generalno ne sećaju
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je obeležavanju 15. godišnjice programa "Svet u Srbiji" u Palata Srbija, gde je istakao značaj saradnje Srbije sa Afrikom i Azijom.
Litvanija je proglasila vazdušnu opasnost u više delova zemlje, uključujući Vilnjus, nakon što je u blizini granice primećen sumnjivi dron koji se kretao iz pravca Belorusije, saopštilo je Ministarstvo odbrane Litvanije.
Protiv Srpske pravoslavne crkve (SPC), institucije u koju srpski narod ima najveće poverenje, vodi se sistemska orkestrirana prljava kampanja i za to postoje neoborivi dokazi.
U emisiji Takovska 10, šefica poslaničke grupe Stranke slobode i pravde Marinika Tepić pokušala je da predstavi sebe kao nosioca demokratije i nekoga ko poštuje zakon, nakon čega ju je predsednica Skupštine Ana Brnabić podsetila na nedela njenog šefa Dragana Đilasa, kao i na političku situaciju u periodu njegove vlasti.
Prvo ću u uvodu teksta da objasnim činjenice. Teroristkinja Mila Pajić, begunac od zakona i pravde, koja živi u Zagrebu, je 19.5.2026. objavila sraman tekst na antisrpskom, autošovinističkom portalu „Autonomija“ pod kontrolom Dinka Šakića Gruhonjića.
Samo na TV Informer danas u 13.30 ekskluzivna saznanja o poslovanju trojice najvećih blokadera - Dragana Bjelogrlića, Gordana Kičića i Tihomira Stanića.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Cene ležaljki u Grčkoj ovog leta otišle su u nebesa, a prema najnovijem cenovniku, najjeftiniji set ležljki platićete čak 20 evra, i to u poslednjim redovima.
Prodaja odmrznutog mesa pod etiketom svežeg, kao i pošiljke brazilske govedine sa tragovima hormona, podigle su uzbunu na tržištu i pokrenule strože kontrole Evropske unije.
Danas je u Banjaluci preminula Dobrila Kukolj (94), bivši zatvorenik ustaškog logora Јasenovac i dugogodišnji predsednik banjalučkog Udruženja logoraša Drugog svetskog rata.
Nikšićanin Ratko Koljenšić danas je u ponovljenom postupku u podgoričkom Višem sudu osuđen na 20 godina robije za pomaganje ubistva Nikole Bojovića (39) 29.aprila 2013.godine.
Glavni pretres u jednom od najsloženijih krivičnih predmeta koji se vode pred ovim sudom, protiv ukupno 12 optuženih, među kojima je sedam policajaca iz Policijske uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, otvoren je juče čitanjem optužnice.
U Vranju je u utorak sahranjen mladić Dejan S. (28), koji je poginuo u teškoj saobraćajnoj nesreći u selu Vrbovo kod Vladičinog Hana, kada je automobil "bmw" sleteo s puta.
Dečak (9) teško je povređen u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć u aleskinačkom selu Prćilovica. Kako saznaje Informer.rs, dete je u Univerzitetski klinički centar u Nišu primljeno bez svesti.
Sada pokojni "škaljarac" iz Herceg Novog, Goran Vlaović - Goro tokom 2020. godine sa osobom čiji identitet još nije utvrđen, formirao je kriminalnu organizaciju koja je prošvecovala oko dve tone kokaina. Ekipi je pripadao i Radomir Boban Baćović, a sada je crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo formiralo slučaj i sprovodi se kriminalistička istraga.
Ruski predsednik Vladimir Putin sastao se danas u Pekingu i sa kineskim inženjerom Peng Pajom, koga je upoznao prilikom svoje prve zvanične zvanične posete Kini 2000. godine, kada je Peng još bio dete, i od njega je na poklon, kao uspomenu, dobio na poklon porcelanski servis.
Kriza na Bliskom istoku i rat u Ukrajini mogli bi da budu među temama razgovora novog mađarskog premijera Petera Mađara sa poljskim vrhom u Varšavi, gde je doputovao u prvu zvaničnu posetu inostranstvu od preuzimanja dužnosti.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Dragomir Bojanić Gidra nosio je duboku tugu koju je malo ko mogao da nasluti. Smrt majke i streljanje oca, srpskog oficira, kada je imao samo devet godina, primorali su ga za život zarađuje u fabrici.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar