Hmelj, najpoznatiji kao sastojak piva, zapravo ima dugu istoriju i kao prirodan lek u narodnoj medicini, ali i u kulinarstvu. Naime, tinktura, čaj i suplementi nalaze svoje mesto među lekovitim preparatima, izdanci na trpezi, a njime se tradicionalno pune jastuci kao pomoć kod problema sa spavanjem, a poznati je i sastojak piva
Hmelj, višegodišnja je zeljasta biljka hrapavih stabljika, dužine do 8 metara, koje vijugaju u smeru kazaljke na satu.
Prvi opis hmelja zapravo zabeležen je u enciklopediji "Naturalis Historia" objavljenoj oko 80. godine nove ere, od strane Plinija Starijeg, što je mnogo pre nego što je hmelj zvanično počeo da se koristi. Poznato je još od doba starih Rimljana da se hmelj može jesti, kako njegovi izdanci podsećaju na špargle. Ipak, uzimajući u obzir da je neutralnog ukusa i da raste na manje pristupačnim terenima, nije se proslavio u kuhinji.
Jede se sirov ili kratko baren i prodinstan uz pastu, salatu i sosove. Za proizvodnju piva i lekovite preparate koriste se osušene šišarke veličine prsta.
Hmelj i zdravlje
Kao što se moglo naslutiti, hmelj je izvor različitih vitamina, minerala, ali i drugih korisnih sastojaka poput biljnih vlakana, ulja, biljnih hormona, etarskih ulja i antioksidanasa. U skladu sa tim, hmelj se u velikoj meri koristi za proizvodnju raznih lekovitih prirodnih preparata i to kao suvi ekstrakt, infuz, alkoholne tinkture i melasa.
Uticaj hmelja na nervni sistem
Deluje umirujuće na nervni sistem i ima blago sedativno dejstvo, ali ne izaziva zavisnost. Često se koristi kod poremećaja spavanja, nemira i anksioznosti, a čak se prave jastuci i dušeci punjeni cvastima hmelja za pomoć kod nesanice. Možete čuti da za se za bolji san pored glave stavlja jastučnica ili platneni ceger napunjen sušenim hmeljom, lavandom, kamilicom, cvetom lipe i matičnjakom.
Foto: Pixabay
Spazmolitičko delovanje hmelja
Takođe, poznato je i da poseduje antispazmolitičko dejstvo te se primenjuje kod mišićne napetosti. Hmelj može pomoći i kod problema sa bubrezima, suvom kožom, cirkulacijom, valunzima, bolovima, kao i kod digestivnih tegoba.
Čaj od hmelja
Kod problema sa varenjem preporučuje se čaj (nekoliko puta dnevno) od hmelja, kamilice, nane i belog sleza, dok se za smanjenje napetosti savetuje kombinacija kamilice, hmelja, cveta lipe i valerijane.
Protiv zubobolje koristi se mešavina čaja od valerijane, hmelja i loćike. Kako je bogat antioksidansima, postoje tvrdnje se pivom unosi više antioksidansa nego crnim vinom. Naravno, to se odnosi na čašu dnevno, i nije izgovor za prekomernu konzumaciju.
Savetuje se oprez pri upotrebi hmelja kod obolelih od depresije, raka i hormonski zavisnih iliosetljivih stanja. Dodatno, hmelj može da izazove previše pospanosti ako se kombinuje sa sedativima, alkoholom, anesteticima i drugim lekovima za vreme i posle hirurških procedura.
Bršljan, zimzelen, zelengora (lat. Hedera helix) je često potcenjan kada su zdravstveni benefiti u pitanju, jer mu se pripisuje mnogo manje lekovitih svojstava nego što objektivno poseduje ili je poznato
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bršljan, zimzelen, zelengora (lat. Hedera helix) je često potcenjan kada su zdravstveni benefiti u pitanju, jer mu se pripisuje mnogo manje lekovitih svojstava nego što objektivno poseduje ili je poznato
Velika grupa mladih ljudi krenula je iz Bačke Palanke put Novog Sada, na sutrašnji veličanstveni miting Srpske napredne stranke koji će se održati u centru grada u 18 časova.
Američka vojska je pripremila nove planove za napade koji uključuju moguću upotrebu takozvane "majke svih bombi" protiv iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja, u slučaju da predsednik SAD Donald Tramp izda naređenje za nastavak borbenih dejstava, preneo je danas CNN.
Međusobna razračunavanja unutar blokaderskog pokreta tik pred same izbore, kada se ulozi povećavaju a fotelja deluje ''sve bliže'', sve češće poprimaju oblik prave tragikomedije.
Branislav Šovljanski, glavni urednik N1, uključio se u raspravu Slobodana Georgieva sa Nove S i Jugoslava Ćosića sa Insajder televizije i dodatno rasplamsao medijsko-blokadersku sapunicu.
Jutarnji odlazak u vrtić pretvorio se u pravi strah za jednu majku iz Priboja, kojoj je čopor pasa lutalica presekao put dok je vodila dvoje male dece, od kojih jedno nema ni dve godine.
U blizini Aleksandrovca, u selu Rudenica, nalazi se istoimeni manastir koji čuva vredne tragove srpske srednjovekovne istorije. Crkva posvećena Svetom proroku Iliji poznata je po starim freskama, zanimljivoj prošlosti i narodnim predanjima koja se vezuju za izvore u njenoj blizini.
Ratna zastava koju su građani Tulona poklonili srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu predata je muzeju na Zejtinliku, srpskom vojničkom groblju u Solunu.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u tehničkom mandatu Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je u Boljevcu, sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, četiri ugovora za rekonstrukciju ratnih memorijala u Vranju, Blacu, Vlasotincu i Boljevcu, u ukupnoj vrednosti od 5,7 miliona dinara.
U novosadskom Osnovnom sudu za danas je zakazano pripremno ročište za suđenje vozaču kamiona M. P. (39) iz Lučana zbog saobraćajne nesreće na auto-putu Novi Sad – Subotica, u kojoj je poginuo policajac na dužnosti Dejan Srdić (40) iz Inđije.
U velikoj akciji hapšenja "vračarske grupe" policija je zaplenila drogu, oružje, novac, skupa vozila, satove, teleskopsku palicu, ali i važne rokovnike za lične evidencije imenovanih vezane za evidenciju prodaje opojne droge.
Pripadnici policije u Novom Sadu izveli su izuzetno uspešnu akciju u kojoj su uhapšena rođena braća, D. B. (26) i D. B. (24), osumnjičeni za neovlašćenu proizvodnju i prodaju droge.
Pogubljenje bivšeg majora vojske SAD Nidala Hasana, osuđenog za ubistvo 13 ljudi u masakru u vojnoj bazi Fort Hud 2009. godine, biće javno, kaže američki ministar odbrane Pit Hegset , dodajući da će time prvi put posle više decenija u američkoj vojsci biti izvršena smrtna kazna streljanjem.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski postavio je američkom predsedniku Donaldu Trampu uslov za obustavu ukrajinskih napada na ruske rafinerije nafte, zatraživši energetsko primirje ili dodatne rakete za protivvazduhoplovne sisteme Patriot, prenose mediji.
Dvoje ljudi stradalo je tokom poplava u Istanbulu izazvanim obilnim padavinama, a dramatični snimci potopljenih kuća, džamija, ljudi zarobljenih u automobilima, javnom prevozu, šire se mrežama.
Ministar kulture u tehničkom mandatu Nikola Selaković kaže da američki glumci u svojim ugovorima imaju klauzule kojima im se zabranjuje iznošenje stavova koji bi mogli da podele publiku po političkoj, verskoj, rasnoj ili drugim osnovama.
Pevačica Tanja Savič progovorila je o stanu koji je, navodno, kupila u naselju Beograd na vodi i tom prilikom otkrila da je zamalo kupila stan putem agencije koleginice Viki Miljković, ali je u međuvremenu odustala.
Majka tragično nastradalog violiniste Dejana Mitrovića oglasila se nakon suđenja u Palati pravde i poručila da neće dozvoliti da se žena koja je izazvala nesreću "izvuče" samo sa nanogicom.
Pevač Vladan Savić, frontmen grupe "Magla bend", poslednjih dana niže ogromne uspehe, a kada se zađe u njegove fotografije i spotove iz prethodnog perioda, vidi se koliko se promenio popularni muzičar.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.