Hmelj, najpoznatiji kao sastojak piva, zapravo ima dugu istoriju i kao prirodan lek u narodnoj medicini, ali i u kulinarstvu. Naime, tinktura, čaj i suplementi nalaze svoje mesto među lekovitim preparatima, izdanci na trpezi, a njime se tradicionalno pune jastuci kao pomoć kod problema sa spavanjem, a poznati je i sastojak piva
Hmelj, višegodišnja je zeljasta biljka hrapavih stabljika, dužine do 8 metara, koje vijugaju u smeru kazaljke na satu.
Prvi opis hmelja zapravo zabeležen je u enciklopediji "Naturalis Historia" objavljenoj oko 80. godine nove ere, od strane Plinija Starijeg, što je mnogo pre nego što je hmelj zvanično počeo da se koristi. Poznato je još od doba starih Rimljana da se hmelj može jesti, kako njegovi izdanci podsećaju na špargle. Ipak, uzimajući u obzir da je neutralnog ukusa i da raste na manje pristupačnim terenima, nije se proslavio u kuhinji.
Jede se sirov ili kratko baren i prodinstan uz pastu, salatu i sosove. Za proizvodnju piva i lekovite preparate koriste se osušene šišarke veličine prsta.
Hmelj i zdravlje
Kao što se moglo naslutiti, hmelj je izvor različitih vitamina, minerala, ali i drugih korisnih sastojaka poput biljnih vlakana, ulja, biljnih hormona, etarskih ulja i antioksidanasa. U skladu sa tim, hmelj se u velikoj meri koristi za proizvodnju raznih lekovitih prirodnih preparata i to kao suvi ekstrakt, infuz, alkoholne tinkture i melasa.
Uticaj hmelja na nervni sistem
Deluje umirujuće na nervni sistem i ima blago sedativno dejstvo, ali ne izaziva zavisnost. Često se koristi kod poremećaja spavanja, nemira i anksioznosti, a čak se prave jastuci i dušeci punjeni cvastima hmelja za pomoć kod nesanice. Možete čuti da za se za bolji san pored glave stavlja jastučnica ili platneni ceger napunjen sušenim hmeljom, lavandom, kamilicom, cvetom lipe i matičnjakom.
Foto: Pixabay
Spazmolitičko delovanje hmelja
Takođe, poznato je i da poseduje antispazmolitičko dejstvo te se primenjuje kod mišićne napetosti. Hmelj može pomoći i kod problema sa bubrezima, suvom kožom, cirkulacijom, valunzima, bolovima, kao i kod digestivnih tegoba.
Čaj od hmelja
Kod problema sa varenjem preporučuje se čaj (nekoliko puta dnevno) od hmelja, kamilice, nane i belog sleza, dok se za smanjenje napetosti savetuje kombinacija kamilice, hmelja, cveta lipe i valerijane.
Protiv zubobolje koristi se mešavina čaja od valerijane, hmelja i loćike. Kako je bogat antioksidansima, postoje tvrdnje se pivom unosi više antioksidansa nego crnim vinom. Naravno, to se odnosi na čašu dnevno, i nije izgovor za prekomernu konzumaciju.
Savetuje se oprez pri upotrebi hmelja kod obolelih od depresije, raka i hormonski zavisnih iliosetljivih stanja. Dodatno, hmelj može da izazove previše pospanosti ako se kombinuje sa sedativima, alkoholom, anesteticima i drugim lekovima za vreme i posle hirurških procedura.
Bršljan, zimzelen, zelengora (lat. Hedera helix) je često potcenjan kada su zdravstveni benefiti u pitanju, jer mu se pripisuje mnogo manje lekovitih svojstava nego što objektivno poseduje ili je poznato
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bršljan, zimzelen, zelengora (lat. Hedera helix) je često potcenjan kada su zdravstveni benefiti u pitanju, jer mu se pripisuje mnogo manje lekovitih svojstava nego što objektivno poseduje ili je poznato
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Konkurencija Mariniki Tepić u političkom preletanju dobila je novo lice – Svetlanu Kozić! Ova opoziciona političarka uspela je da obori sve rekorde i dokaže da joj ideologija i obraz ne znače baš ništa.
Svi se još uvek sećaju kako je Marinika Tepić mahala slikama sa Tahitija i citirala ugašenu "Skaj" aplikaciju, da bi se ispostavilo da ne razlikuje šefa srpske države od južnoameričkog predsednika Gustava Petra.
Vrhovno telo blokadera u Beogradu (VSD) zasedalo je povodom zahteva za krovno nepoverenje i izbacivanje čuvenog Gandija, odnosno blokadera Lazara Mišića, ali je sastanak eksplodirao u rat i opštu podelu!
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Procenjuje se da će za 28 nedelja primene Zakona o legalizaciji biti upisano 320.000 objekata u Republičkom geodetskom zavodu, koliko je bilo upisano u poslednjih 28 godina, rekao je direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Srbije Đorđe Milić.
Srđan P. koji se sumnjiči da je 15. septembra prošle godine u naselju Veliko Polje iz osvete usmrtio I. J. i izazvao opasnost paljenjem objekata preminuo je u Okružnom zatvoru u pritvorskoj jedinici, potvrđeno je Informeru.
Putnici iz autobusa srpske agencije koji je jutros oko 3 sata sleteo sa puta u Bugarskoj, krenuli su danas popodne put Srbije. Autobus niških registarskih oznaka stigao je na lice mesta oko 15 časova, preuzeo putnike i oni su nastavili putovanje ka Srbiji.
Policija u Mladenovcu intenzivno traga za muškarcem koji je jutros nožem napao i izbo svoju trudnu suprugu, nakon čega je pobegao sa lica mesta u nepoznatom pravcu.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Vodostaj Rajne pao je na rekordno nizak nivo, dok Evropu i dalje pogađa toplotni talas, pokazali su podaci nemačke Agencije za unutrašnju plovidbu (WSV).
U Varšavi je danas održana velika vojna parada povodom Dana poljskih oružanih snaga tokom koje je skoro dve hiljade vojnika prodefilovalo sa najnovijim naoružanjem, a više desetina moćnih borbenih vozila predstavljeno javnosti sa ciljem da se demonstrira snaga poljske vojske.
Premijer Mađarske Peter Mađar izjavio je danas da su radovi na izgradnji privremene podvodne brane na Dunavu koja bi trebalo da obezbedi nesmetan rad nuklearne elektrane Pakš "trka sa vremenom".
Skoro svaki čovek kaže da mu je porodica svetinja, ali svedoci smo da nekada postoje i komplikovani porodični odnosi gde nema komunikacije, a takvih primera, nažalost, ima i među poznatim ličnostima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.