(VIDEO) BILJKA KOJA JE I MOĆAN LEK I SAVRŠEN UKRAS! Jedninstvena, a lako se gaji
Podeli vest
Upadljivi cvetovi jarkih boja čine jagorčevinu atraktivnom tokom zime i ranog proleća
Jagorčevina ili jaglac je biljna vrsta koja je rasprostranjena kako u južnoj tako i u zapadnoj Evropi, kao i na području jugozapadne Azije i severozapadne Afrike.
Ova biljka ima kratak koren smeđe boje, listovi su prizemni, raspoređeni u rozetu, a nalaze se na belkastoj, sočnoj i kratkoj peteljci. Listovi su jajoliki ili duguljasti, naborani, dužine 3-6 cm, na naličju su gusto dlakavi sa nazubljenim rubom uvijenim nadole.
Cvetovi su krupni, dvopolni, veliki oko tri centimetra. Raspoređeni su na dugim stapkama koje su prekrivene dlačicama. Svaki cvet se sastoji od pet latica. Jagorčevina cveta od februara do maja.
Čitava biljka je prekrivena dlačicama. Okruglasta čaura je plod jagorčevine koji sadrži smeđe, bradavičaste semenke dužine 2-3 milimetra. Razlikujemo muški i ženski cvet jagorčevine.
Ženski cvet jagorčevine
Predstavlja zeljastu biljku, niskog rasta koja može narasti od 10 do 30 centimetara u visinu, s bazalnom rozetom listova. Listovi ove jagorčevine su dužine 5-25 centimetara i 2-6 centimetara širine. Cvetovi su pojedinačni, svetložuti, beli, a mogu biti i crveni, kao i ružičasti.
Nalaze se na duguljastoj peteljci. Oplodnja je moguća isključivo između različitih cvetova, pa je prema tome polenizacija sa muškog na muški, odnosno sa ženskog na ženski cvet neefikasna.
Muški cvet jagorčevine
Muški cvet jagorčevine predstavlja jednu od biljaka koja najranije cveta u Evropi, a cveta u rano proleće. Engleski naziv za jagorčevinu je primrose, koji potiče od starofrancuskog primerose ili srednjevekovnog latinskog jezika prima rosa, a u prevodu znači "prva ruža".
S obzirom na to da se lako uzgaja, jagorčevina je vrlo je čest "stanovnik" naših vrtova ili domova. Jagorčevini odgovaraju niske temperature, veoma je otporna na hladne zime, međutim, tokom leta je treba zaštititi od velikog sunca i toplote. Sve jagorčevine su višegodišnje biljke, bilo da ih uzgajamo kao sobne ili vrtne biljke.
Uslovi za gajenje jagorčevine
Jagorčevini najviše odgovara temperatura 10-15ºC tokom zime i 20-22ºC tokom leta. Ukoliko posadimo jagorčevinu napolju, ne moramo se brinuti ako je biljka na temperaturi nižoj od 10ºC tokom zime, zbog toga što se dobro prilagođava niskim temperaturama i ne smetaju joj. Međutim, ukoliko iznesemo jagorčevinu tokom zime iz kuće naglo napolje, može lako da uvene.
Zalivanje ove biljke se obavlja redovno, jer jagorčevina ne voli suvo tlo. Treba paziti da se supstrat u kojem se nalazi jagorčevina ne sasuši previše. Ne treba ni preterivati sa zalivanjem kako biljka ne bi istrunula od viška vode.
Prihranjivanje biljke obavlja se samo u proleće, kada počinju da se stvaraju pupovi, i u vreme cvetanja svakih 15 dana.
A post shared by Dani Pelagatti (@gartenwildnis_agasul) on Mar 8, 2019 at 10:24pm PST
Jagorčevina se veoma lako i jednostavno razmnožava i to tako da se seme poseje u kasno proleće ili rano leto u supstrat koji dobro zadržava vodu. Nakon nekog vremena, kada biljke formiraju 2 do 3 prava lista, pikiraju se, te nakon 20-30 dana, kada ojačaju, presađuju se na stalnu površinu ili u veće saksije.
Lekovita svojstva jagorčevine
Od lekovitih materija jagorčevina sadrži: natrijum, kalcijum, saponin, primaverin, primulaverin, a u samom cvetu flavonoide. List sadrži mnogo vitamina C, te karoten, kristalizovane jaglačne kiseline.
Jagorčevina nije dovoljno iskorišćena, iako je veoma vredna lekovita biljka. Ima dugu istoriju upotrebe kao lek, te je naročito korišćena u lečenju stanja koji uključuju spazme, paralize, kao analgetik i antipiretik.
Kako ova biljka sadrži saponine, a oni deluju kao ekspektoransi, kao i salicilate koji su glavni sastojak aspirina, ona deluje i na smirenje upale, te protiv groznice. Lek ne bi trebalo propisivati trudnicama, bolesnicima koji su osetljivi na aspirin kao ni onim bolesnicima koji uzimaju antikoagulativne lekove.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je detalje sa suđenja na koje je išao po tužbi profesorke Maje Stanković sa niškog PMF-a, a zatim razotkrio i skandalozno ponašanje sudije.
Grčki premijer Kirjakos Micotakis izjavio je da je neprihvatljivo da brodovi plaćaju naknadu za prolazak kroz Ormuski moreuz kako je predložio Iran, ocenivši da bi takav potez predstavljao opasan presedan za slobodu plovidbe.
Stalna predstavnica Grčke pri Ujedinjenim nacijama Aglaja Balta izjavila je danas da ta zemlja podržava normalizaciju odnosa Beograda i Prištine. Ona je istakla da osnivanje Zajednice srpskih opština bez preduslova ostaje ključno za stabilnost severa AP KiM, kao i da predstavlja sastavni deo sporazuma koji moraju da budu u potpunosti sprovedeni.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kaže da je sa trobojkom prvo video bivšeg premijera i šefa crnogorske države, počasnog predsednika Demokratske partije socijaliste (DPS) Mila Đukanovića.
Misterija smrti studentkinje Milice Živković na Filozofskom fakultetu, koja je poginula 26. marta ove godine kada je pala sa petog sprata te ustanove, dobija jeziv obrt.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić govorio je večeras na našoj televiziji u Srpskom dnevniku o današnjim ponovljenim izborima na biračkom mestu u Bajinoj Bašti.
Predsednik Srpske radikalne stranke profesor doktor Vojislav Šešelj gostujući u Info jutru objasnio je novi ugao gledanja na smrt studentkinje na Filozofskom fakultetu.
"Srpski dnevnik" postavlja standarde kada je reč o informativnim emisijama i ponovo je najgledaniji na svim kablovskim televizijama bez nacionalne frekvencije.
Na graničnom prelazu Evzoni danas je zabeležena pojačana frekvencija saobraćaja, što je bilo i očekivano u susret praznicima, kada veliki broj putnika kreće na put.
Na današnji dan pre 27 godina, vojnici na Košarama upisali su se u istoriju kao heroji čija hrabrost i žrtva zauvek ostaju simbol odanosti i ljubavi prema otadžbini.
Poslednjih godina nalepnice za jaja sa crkvenim simbolima postale su mega popularne. Prečasni protonamesnik inž. Hadži Željko Jovanović kaže da možete tako ukrašavati vaskršnja jaja pod uslovom da ćete te nalepnice nakon praznika negde odložiti, a ne baciti u kantu.
Nemanja R. (30) poginuo je u Petrovčiću kada se zakucao u betonski krst, a sumnja se da je neposredno pre toga ubio komšiju Uglješu T. (58) u Bečmenu, nakon što je navodno sa njim celu noć pio.
Policija u Baru uhapsila je pripadnika jedne organizovane kriminalne grupe kod kojeg je pronađen pištolj brušenog fabričkog broja i skoro 300 grama kokaina.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je „veoma optimističan“ u vezi sa postizanjem mirovnog sporazuma sa Iranom, dok se delegacija predvođena Džej Di Vensom priprema za pregovore u Pakistanu.
Nakon više od mesec i po dana napada dronovima i izveštaja o podvodnim minama, oko 20.000 mornara ostalo je zarobljeno u Ormuskom moreuzu, usled blokade i stalne pretnje napadima.
Teheran će nastaviti da kontroliše Ormuski moreuz i upravljanje njime podići na viši nivo, poručio je iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei u obraćanju naciji, koje je prenela državna televizija.
Severna Koreja testirala je ove nedelje novu kasetnu bojevu glavu na balističkoj raketi i elektromagnetno oružje, izvestili su u četvrtak državni mediji KCNA, što se vidi kao deo napora Pjongjanga da pokaže svoju sposobnost vođenja modernog rata.
Izraz "Potemkinova sela" nastao je još u 18. veku u Rusiji sve zbog Grigorija Potemkina koji je prema pričama pravio lažna sela i gradove kako bi impresionirao caricu Katarinu Veliku.
Internetom je počela da kruži izjava Zorice Marković, u kojoj je rekla da bi Katarinu Živković "besila na Terazijama" i da nema nijedan hit, a pevačica je sada na to reagovala.
Putem lajva na TikToku, bivši učesnik rijalitija Zadruga Stefan Karić uputio je oštre reči na račun Asmina Durdžića i Nenada Marinkovića Bebice, koji trenutno borave u rijalitiju "Elita".
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar