Upadljivi cvetovi jarkih boja čine jagorčevinu atraktivnom tokom zime i ranog proleća
Jagorčevina ili jaglac je biljna vrsta koja je rasprostranjena kako u južnoj tako i u zapadnoj Evropi, kao i na području jugozapadne Azije i severozapadne Afrike.
Jagorčevina je među prvim biljkama koje počinju da cvetaju u proleće. Pored toga što ima lekovita svojstva, ova biljka se i lako gaji.
Ova biljka ima kratak koren smeđe boje, listovi su prizemni, raspoređeni u rozetu, a nalaze se na belkastoj, sočnoj i kratkoj peteljci. Listovi su jajoliki ili duguljasti, naborani, dužine 3-6 cm, na naličju su gusto dlakavi sa nazubljenim rubom uvijenim nadole.
Cvetovi su krupni, dvopolni, veliki oko tri centimetra. Raspoređeni su na dugim stapkama koje su prekrivene dlačicama. Svaki cvet se sastoji od pet latica. Jagorčevina cveta od februara do maja.
Čitava biljka je prekrivena dlačicama. Okruglasta čaura je plod jagorčevine koji sadrži smeđe, bradavičaste semenke dužine 2-3 milimetra. Razlikujemo muški i ženski cvet jagorčevine.
Ženski cvet jagorčevine
Predstavlja zeljastu biljku, niskog rasta koja može narasti od 10 do 30 centimetara u visinu, s bazalnom rozetom listova. Listovi ove jagorčevine su dužine 5-25 centimetara i 2-6 centimetara širine. Cvetovi su pojedinačni, svetložuti, beli, a mogu biti i crveni, kao i ružičasti.
Nalaze se na duguljastoj peteljci. Oplodnja je moguća isključivo između različitih cvetova, pa je prema tome polenizacija sa muškog na muški, odnosno sa ženskog na ženski cvet neefikasna.
Muški cvet jagorčevine
Muški cvet jagorčevine predstavlja jednu od biljaka koja najranije cveta u Evropi, a cveta u rano proleće. Engleski naziv za jagorčevinu je primrose, koji potiče od starofrancuskog primerose ili srednjevekovnog latinskog jezika prima rosa, a u prevodu znači "prva ruža".
S obzirom na to da se lako uzgaja, jagorčevina je vrlo je čest "stanovnik" naših vrtova ili domova. Jagorčevini odgovaraju niske temperature, veoma je otporna na hladne zime, međutim, tokom leta je treba zaštititi od velikog sunca i toplote. Sve jagorčevine su višegodišnje biljke, bilo da ih uzgajamo kao sobne ili vrtne biljke.
Uslovi za gajenje jagorčevine
Jagorčevini najviše odgovara temperatura 10-15ºC tokom zime i 20-22ºC tokom leta. Ukoliko posadimo jagorčevinu napolju, ne moramo se brinuti ako je biljka na temperaturi nižoj od 10ºC tokom zime, zbog toga što se dobro prilagođava niskim temperaturama i ne smetaju joj. Međutim, ukoliko iznesemo jagorčevinu tokom zime iz kuće naglo napolje, može lako da uvene.
Zalivanje ove biljke se obavlja redovno, jer jagorčevina ne voli suvo tlo. Treba paziti da se supstrat u kojem se nalazi jagorčevina ne sasuši previše. Ne treba ni preterivati sa zalivanjem kako biljka ne bi istrunula od viška vode.
Prihranjivanje biljke obavlja se samo u proleće, kada počinju da se stvaraju pupovi, i u vreme cvetanja svakih 15 dana.
A post shared by Dani Pelagatti (@gartenwildnis_agasul) on Mar 8, 2019 at 10:24pm PST
Jagorčevina se veoma lako i jednostavno razmnožava i to tako da se seme poseje u kasno proleće ili rano leto u supstrat koji dobro zadržava vodu. Nakon nekog vremena, kada biljke formiraju 2 do 3 prava lista, pikiraju se, te nakon 20-30 dana, kada ojačaju, presađuju se na stalnu površinu ili u veće saksije.
Lekovita svojstva jagorčevine
Od lekovitih materija jagorčevina sadrži: natrijum, kalcijum, saponin, primaverin, primulaverin, a u samom cvetu flavonoide. List sadrži mnogo vitamina C, te karoten, kristalizovane jaglačne kiseline.
Jagorčevina nije dovoljno iskorišćena, iako je veoma vredna lekovita biljka. Ima dugu istoriju upotrebe kao lek, te je naročito korišćena u lečenju stanja koji uključuju spazme, paralize, kao analgetik i antipiretik.
Kako ova biljka sadrži saponine, a oni deluju kao ekspektoransi, kao i salicilate koji su glavni sastojak aspirina, ona deluje i na smirenje upale, te protiv groznice. Lek ne bi trebalo propisivati trudnicama, bolesnicima koji su osetljivi na aspirin kao ni onim bolesnicima koji uzimaju antikoagulativne lekove.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski mediji preneli su izjavu nosioca liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandra Vučića, koji je ocenio da dogovor američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela predstavlja strateški preokret u svetskoj politici.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Predstavnici opozicije u dijaspori doživeli su potpuni fijasko, kada se okupilo jedva 16 blokadera ispred Genralnog konzulata Republike Srbije u Čikagu.
Član Glavnog odbora i Predsedništva Socijalistilke partije Srbije (SPS) Boris Milićević saopštio je danas da se isčlanjuje iz te partije, navodeći da je mnogo razloga za tu odluku.
Novi skandal trese takozvanu blokadersku elitu! Blokaderka Jovana Devetaković sa suprugom Nenadom Devetakovićem bi da ruši državu, a porodično čerupala budžet u Nišu i krila se iza fiktivnih firmi!
Takmičari Exatlona Mensur Ajdarpašić i Veljko Milićević progovorili su odmah nakon prikazanog snimka incidenta te su izneli svoje verzije događaja koji je šokirao i Plavi i Crveni tim.
Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga donosi više prava za građane, a stroža pravila za banke. Niz pravila odnosi se na poslovanje banaka, lizing kuća, platnih institucija i drugih pružalaca finansijskih usluga.
Prva hladna jutra često otkrivaju slabosti akumulatora, zbog kojih automobil odbija da upali baš kada vam se najviše žuri. Ipak, uporno verglanje i pogrešni potezi mogu dodatno oštetiti motor i starter, zato je važno da znate kako pravilno reagovati.
Na današnji dan pre četvrt veka, 12. oktobra 2001. godine, Saborna crkva u Nišu izgorela je u požaru, a Nišlije koji žive u neposrednoj blizini i dan danas se sa užasom prisećaju vatrene stihije koja je pred njihovim očima gutala hram.
Kruševljanin Janko B. (32) koji je 11. februara ove godine brutalno ubio svoju majku Biljanu B. (59) izbegao je dugogodišnju zatvorsku kaznu, jer je zločin počinio u neuračunljivom stanju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je Višem sudu u Beogradu optužni predlog protiv Miloša M. (50) zbog postojanja opravdane sumnje da je kao kriminalistički inspektor iz PS Zemun izvršio produženo krivično delo o tajnosti podataka.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu zaustavili su 11. oktobra na auto-putu Niš-Beograd 67-godišnjeg muškarca iz okoline Niša koji je vozio moped u traci namenjenoj za saobraćaj vozila iz suprotnog smera.
Žena koja je bila za volanom "tojote", teško je povređena tokom proteklog vikenda kada je voz udario u njen automobil u mestu Vitanovići, na području Brčko distrikta u BiH.
Direktor crnogorske Uprave policije Lazar Šćepanović saopštio je danas da su međunarodno traženi Nikola Drecun, Andrej Tanaskovski i Miloš Medenica zajedno boravili u jednom od štek-stanova u Herceg Novom, u kojem je pronađen arsenal oružja.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je u Evropskom parlamentu da cene gasa u EU od kraja februara porasle za 140 odsto. Italija je trenutno zemlja EU koja je najteže pogođena ovim naglim rastom.
Ukrajinska i evropska delegacija ostale su zatečene nakon što su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner saopštili da administracija predsednika Donalda Trampa namerava da ublaži sankcije na izvoz ruskog dizela.
Petnaestogodišnji dečak je poginuo, a oko 20 je povređeno u eksploziji za koju se veruje da je izazvana neeksplodiranom bombom tokom školske ekskurzije u blizini Mitzpe Pe'era, duž severne granice Izraela.
Kopredsednica nemačke stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel je kritikovala kancelara Fridriha Merca zbog novih obećanja vojne i finansijske pomoći Ukrajini, poručivši da time ugrožava bezbednost sopstvene zemlje.
Slavna holivudska glumica Amanda Sajfred šokirala je filmsku javnost priznanjem da je bez razmišljanja odbila glavnu ulogu u novoj velikoj seriji i to samo iz razloga jer nije želela da snima brojne eksplicitne scene seksa.
Glumac Nikola Pejaković kaže da onaj ko nema biološku ili usvojenu decu ne može da se bavi politikom i da vodi državu jer ne razume život na pravi način.
Heroin je potpuno uništio život i karijeru glumca Lazara Strugara, a čuveni Avaks iz filma "Kad porastem biću kengur" jedva je ostao živ nakon desetogodišnje konzumacije droge.
Jutjuber Baka Prase oglasio se putem prenosa uživo i otkrio detalje o pretnjama koje su mu stizale i kako su uticale na njegov raskid sa Milenom Stamenković.
Pevačica Sanja Maletić progovorila je o porodičnoj kući u Tuzli, u kojoj je odrasla, otkrila zašto je već decenijama prazna, a potom se prisetila detinjstva i objasnila zbog čega smatra da bi javnost trebalo više da zanima ono što zaista vredi.
U porodici Đogani danas postoji poseban razlog za slavlje - rođendan Gagija Đoganija. Njegova ćerka Luna Đogani, oglasila se na društvenoj mreži Instagram kako bi ocu javno uputila emotivnu čestitku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.