Školarci već od sedme godine sede nekoliko sati ispred računara igrajući igrice, a sve postaje još alarmantnije tokom raspusta. Da li taj problem treba tretirati kao svojevrsnu elektronsku drogu i kako pomoći deci i roditeljima, savetuje specijalni pedagog Milan Radovanović
Ratovi, akcije, pucnjava, borbe, nasilje... Takva tematika video-igrica okupira danas našu decu i uvlači ih u novi, virtuelni život. Školarci već od sedme godine sede nekoliko sati ispred računara igrajući igrice, a sve postaje još alarmantnije tokom raspusta. Da li taj problem treba tretirati kao svojevrsnu elektronsku drogu i kako pomoći deci i roditeljima, savetuje Milan Radovanović, specijalni pedagog i direktor Defektološkog savetovališta "Entera", u kome se leče zavisnici od video-igrica.
Problem od rođenja
Zavisnost od kompjuterskih igara uključuje davanje prednosti igranju na štetu drugih aspekata života, kao što su porodične i društvene veze, ishrana, spavanje, školovanje ili rad. Bolest pogađa najviše mlade muškarce, koji su više nego žene skloni igranju elektronskih igara.
Foto: Shutterstock
Pratite promene u ponašanju
- Savremena deca se više igraju tabletima i pametnim telefonima nego igračkama, a broj mališana kojima je mobilni telefon postao zamena za loptu, igru i vršnjake samo raste. Da je "blejanje" na netu i igranje video-igrica uzelo maha pokazuje, pre svega, povećanje vremena provedenog pred ekranom, a kada se jave promene u ponašanju, već može da se govori o posledicama - navodi Milan Radovanović.
Ne skidajte ih "na suvo"
Kada zavisnost uzme maha, naročito u kasnijem uzrastu (stariji od 16 godina), nemojte nasilno oduzimati telefone, kompjutere, tablete...
- Neki ljudi su pokušali da reše problem tako što su nosili modem na posao ili ponesu kabl od monitora sa sobom. To može da izazove agresivnu ili autoagresivnu reakciju kod tinejdžera, slično kao kada narkomanu uskratite heroin. Nemojte to činiti, već potražite stručnu pomoć, posebno ako tinejdžer pokazuje tendenciju ka samopovređivanju ili preti samoubistvom - upozorava Milan Radovanović.
Mada se zavisnost ne definiše brojem sati provedenim u igranju igrice, već njihovim konstantnim povećanjem nauštrb škole, sporta i ostalog, naš sagovornik smatra da je trećina slobodnog vremena doza koja ne bi trebalo da zabrinjava.
- To je u vreme raspusta tri-četiri sata dnevno ali, naravno, ne i radnim danima. Treba naglasiti da se, kada su u pitanju maloletnici, izbegava dijagnoza "zavisnost", te je prikladniji termin "problematična upotreba interneta" - sugeriše pedagog.
Roditeljima obično zazvoni alarm za uzbunu tek kada shvate da dete ozbiljno posustaje u školi, a manje su zabrinuti zbog činjenice da su deca postala prekomerno gojazna i bleda.
Foto: Shutterstock
Roditeljima obično zazvoni alarm kad dete popusti u školi
- Pravo vreme da reagujete jeste onog trenutka kada se dete rodi. Jedne zime na odmoru sam imao priliku da posmatram bebu koja se uz obroke, za vreme i doručka, i ručka i večere, igrala tabletom. Istina je da je Jutjub "sedativ" i da roditelji žele malo slobodnog vremena za sebe, ali to se ne sme raditi - opominje Radovanović.
Rešenja kroz lični primer
Za video-igre nekada je bio potreban kompjuter, danas je dovoljan telefon. Roditelji su nekad imali veću kontrolu nad dečjim ponašanjem jer su kompjuter jednostavno mogli da iznesu iz sobe ili da ga isključe iz struje. Danas se dete svugde kreće s telefonom i nemoguće ga je kontrolisati - čak i kada ode na "spavanje", ono igra igricu ispod pokrivača.
Foto: Shutterstock
Prvo dajte lični primer
- Roditelje uvek savetujem da prvo daju lični primer. Ne možete se uspešno boriti protiv problema ako se "pućite" na Instagramu, Fejsbuku, ako kačite fotografije pohvala, medalja, osvojenih diploma, đačkih knjižica... U kojoj meri je takvo ponašanje uzelo maha ilustruje telefonski poziv moje majke na kraju prošle školske godine s pitanjem zašto nismo okačili sliku diplome! - opominje pedagog i predlaže da ove zime barem na odmor (ako budete putovali) ne ponesete telefon, već da se, po potrebi, kao što se to nekada radilo, poslužite govornicom.
Pažnja i vreme
Drugo oruđe u "zavođenju reda" jeste postavljanje granica.
- Ograničenja moraju da postoje, a najbolje ih je postaviti u pre-tinejdžerskom uzrastu (11-12 godina), mada nikada nije kasno da se stvari isprave ako su roditelji spremni da se angažuju. Ukoliko nemaju snage da postave granice, treba ići na porodičnu terapiju. Takođe, ako dete ima starijeg brata ili sestru, i njih treba uključiti kao lični primer - naglašava Radovanović.
Brojke govore da se deca okreću igricama zbog zabave (77, 2 odsto), a jedna od preporuka roditeljima jeste da im poklonite svoju pažnju i vreme.
Foto: Shutterstock
Ograničenja je najbolje postaviti u pre-tinejdžerskom uzrastu
- Smislite i ponudite detetu alternativu: porodičnu šetnju, grudvanje, sankanje, leti vožnju biciklom, badminton ali, recimo, tako da povede i društvo. Jednom rečju - izađite s detetom i budite aktivni (sa)učesnik zabave. Naravno, nisu svi mališani zainteresovani za sport. Neki od mojih klijenata su se okrenuli sviranju različitih instrumenata, origamiju, crtanju... Jedan od njih je, nakon što je nešto slično video na Diskaveriju, počeo da restaurira stare automobile. Ponudite im raznovrsne sadržaje, pa vidite na šta će se "upecati" - poručuje Milan Radovanović.
Simptomi zavisnosti od igrica kod odraslih
Savremeno doba donelo je i novu bolest odraslih - zavisnost od kompjuterskih igrica. Ako imate neki od ovih simptoma, razmislite o tome da se obratite stručnjaku i potražite pomoć.
* Dobro raspoloženje ili euforija za kompjuterom, tabletom, telefonom
* Osoba ne želi da se odvoji od igre na kompjuteru
* Razdražljivost pri prinudnom odvajanju od kompjutera
* Nesposobnost planiranja završetka igre
* Trošenje velike količine novca na kupovinu dodatnih kompjuterskih komponenata i programa
* Zaboravljanje obaveza u kući, na poslu, u školi i na dogovorene sastanke tokom igranja na kompjuteru
* Nemarnost prema zdravlju, higijeni i snu u korist provođenja vremena za računarom
* Često jedenje za računarom
* Razgovori na temu kompjutera, igara
Poverenje, podrška, posvećenost i dobro isplaniran raspored obaveza i razbibrige, kao i emocionalna sigurnost, ono su što je potrebno da bi jedna porodica dobro funkcionisala i bila srećna
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poverenje, podrška, posvećenost i dobro isplaniran raspored obaveza i razbibrige, kao i emocionalna sigurnost, ono su što je potrebno da bi jedna porodica dobro funkcionisala i bila srećna
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
NATO general Zdravko Ponoš bio je juče u policiji radi informativnog razgovora na koji je pozvan po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog plasiranja laži o upotrebi zvučnog topa na protestu 15. marta 2025. godine, zbog čega je nastala neviđena panika u redovima opozicije.
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Posle zastoja projekta FCAS, zajedničkog francusko-nemačko-španskog lovca šeste generacije, Berlin gura sopstveni digitalni borbeni sistem - mozak rata.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.