Školarci već od sedme godine sede nekoliko sati ispred računara igrajući igrice, a sve postaje još alarmantnije tokom raspusta. Da li taj problem treba tretirati kao svojevrsnu elektronsku drogu i kako pomoći deci i roditeljima, savetuje specijalni pedagog Milan Radovanović
Ratovi, akcije, pucnjava, borbe, nasilje... Takva tematika video-igrica okupira danas našu decu i uvlači ih u novi, virtuelni život. Školarci već od sedme godine sede nekoliko sati ispred računara igrajući igrice, a sve postaje još alarmantnije tokom raspusta. Da li taj problem treba tretirati kao svojevrsnu elektronsku drogu i kako pomoći deci i roditeljima, savetuje Milan Radovanović, specijalni pedagog i direktor Defektološkog savetovališta "Entera", u kome se leče zavisnici od video-igrica.
Problem od rođenja
Zavisnost od kompjuterskih igara uključuje davanje prednosti igranju na štetu drugih aspekata života, kao što su porodične i društvene veze, ishrana, spavanje, školovanje ili rad. Bolest pogađa najviše mlade muškarce, koji su više nego žene skloni igranju elektronskih igara.
Foto: Shutterstock
Pratite promene u ponašanju
- Savremena deca se više igraju tabletima i pametnim telefonima nego igračkama, a broj mališana kojima je mobilni telefon postao zamena za loptu, igru i vršnjake samo raste. Da je "blejanje" na netu i igranje video-igrica uzelo maha pokazuje, pre svega, povećanje vremena provedenog pred ekranom, a kada se jave promene u ponašanju, već može da se govori o posledicama - navodi Milan Radovanović.
Ne skidajte ih "na suvo"
Kada zavisnost uzme maha, naročito u kasnijem uzrastu (stariji od 16 godina), nemojte nasilno oduzimati telefone, kompjutere, tablete...
- Neki ljudi su pokušali da reše problem tako što su nosili modem na posao ili ponesu kabl od monitora sa sobom. To može da izazove agresivnu ili autoagresivnu reakciju kod tinejdžera, slično kao kada narkomanu uskratite heroin. Nemojte to činiti, već potražite stručnu pomoć, posebno ako tinejdžer pokazuje tendenciju ka samopovređivanju ili preti samoubistvom - upozorava Milan Radovanović.
Mada se zavisnost ne definiše brojem sati provedenim u igranju igrice, već njihovim konstantnim povećanjem nauštrb škole, sporta i ostalog, naš sagovornik smatra da je trećina slobodnog vremena doza koja ne bi trebalo da zabrinjava.
- To je u vreme raspusta tri-četiri sata dnevno ali, naravno, ne i radnim danima. Treba naglasiti da se, kada su u pitanju maloletnici, izbegava dijagnoza "zavisnost", te je prikladniji termin "problematična upotreba interneta" - sugeriše pedagog.
Roditeljima obično zazvoni alarm za uzbunu tek kada shvate da dete ozbiljno posustaje u školi, a manje su zabrinuti zbog činjenice da su deca postala prekomerno gojazna i bleda.
Foto: Shutterstock
Roditeljima obično zazvoni alarm kad dete popusti u školi
- Pravo vreme da reagujete jeste onog trenutka kada se dete rodi. Jedne zime na odmoru sam imao priliku da posmatram bebu koja se uz obroke, za vreme i doručka, i ručka i večere, igrala tabletom. Istina je da je Jutjub "sedativ" i da roditelji žele malo slobodnog vremena za sebe, ali to se ne sme raditi - opominje Radovanović.
Rešenja kroz lični primer
Za video-igre nekada je bio potreban kompjuter, danas je dovoljan telefon. Roditelji su nekad imali veću kontrolu nad dečjim ponašanjem jer su kompjuter jednostavno mogli da iznesu iz sobe ili da ga isključe iz struje. Danas se dete svugde kreće s telefonom i nemoguće ga je kontrolisati - čak i kada ode na "spavanje", ono igra igricu ispod pokrivača.
Foto: Shutterstock
Prvo dajte lični primer
- Roditelje uvek savetujem da prvo daju lični primer. Ne možete se uspešno boriti protiv problema ako se "pućite" na Instagramu, Fejsbuku, ako kačite fotografije pohvala, medalja, osvojenih diploma, đačkih knjižica... U kojoj meri je takvo ponašanje uzelo maha ilustruje telefonski poziv moje majke na kraju prošle školske godine s pitanjem zašto nismo okačili sliku diplome! - opominje pedagog i predlaže da ove zime barem na odmor (ako budete putovali) ne ponesete telefon, već da se, po potrebi, kao što se to nekada radilo, poslužite govornicom.
Pažnja i vreme
Drugo oruđe u "zavođenju reda" jeste postavljanje granica.
- Ograničenja moraju da postoje, a najbolje ih je postaviti u pre-tinejdžerskom uzrastu (11-12 godina), mada nikada nije kasno da se stvari isprave ako su roditelji spremni da se angažuju. Ukoliko nemaju snage da postave granice, treba ići na porodičnu terapiju. Takođe, ako dete ima starijeg brata ili sestru, i njih treba uključiti kao lični primer - naglašava Radovanović.
Brojke govore da se deca okreću igricama zbog zabave (77, 2 odsto), a jedna od preporuka roditeljima jeste da im poklonite svoju pažnju i vreme.
Foto: Shutterstock
Ograničenja je najbolje postaviti u pre-tinejdžerskom uzrastu
- Smislite i ponudite detetu alternativu: porodičnu šetnju, grudvanje, sankanje, leti vožnju biciklom, badminton ali, recimo, tako da povede i društvo. Jednom rečju - izađite s detetom i budite aktivni (sa)učesnik zabave. Naravno, nisu svi mališani zainteresovani za sport. Neki od mojih klijenata su se okrenuli sviranju različitih instrumenata, origamiju, crtanju... Jedan od njih je, nakon što je nešto slično video na Diskaveriju, počeo da restaurira stare automobile. Ponudite im raznovrsne sadržaje, pa vidite na šta će se "upecati" - poručuje Milan Radovanović.
Simptomi zavisnosti od igrica kod odraslih
Savremeno doba donelo je i novu bolest odraslih - zavisnost od kompjuterskih igrica. Ako imate neki od ovih simptoma, razmislite o tome da se obratite stručnjaku i potražite pomoć.
* Dobro raspoloženje ili euforija za kompjuterom, tabletom, telefonom
* Osoba ne želi da se odvoji od igre na kompjuteru
* Razdražljivost pri prinudnom odvajanju od kompjutera
* Nesposobnost planiranja završetka igre
* Trošenje velike količine novca na kupovinu dodatnih kompjuterskih komponenata i programa
* Zaboravljanje obaveza u kući, na poslu, u školi i na dogovorene sastanke tokom igranja na kompjuteru
* Nemarnost prema zdravlju, higijeni i snu u korist provođenja vremena za računarom
* Često jedenje za računarom
* Razgovori na temu kompjutera, igara
Poverenje, podrška, posvećenost i dobro isplaniran raspored obaveza i razbibrige, kao i emocionalna sigurnost, ono su što je potrebno da bi jedna porodica dobro funkcionisala i bila srećna
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poverenje, podrška, posvećenost i dobro isplaniran raspored obaveza i razbibrige, kao i emocionalna sigurnost, ono su što je potrebno da bi jedna porodica dobro funkcionisala i bila srećna
Kazahstan i Kina potpisali su više od 70 komercijalnih dokumenata vrednih preko 15 milijardi dolara, čime Peking dodatno učvršćuje položaj u zemlji koju je Rusija vekovima smatrala prostorom svojih posebnih ekonomskih i političkih interesa.
Odmetnuti socijalista Branko Ružić, drugi čovek Socijalističke partije Srbije koja je deo vladajuće koalicije, nastavlja da vodi i sprovodi blokadersku politiku.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaje se danas s predsednikom Vlade Češke Republike Andrejem Babišem, koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj poseti.
Nakon vesti o samoubistvu policajca, javnost u Srbiji ostala je u šoku, a društvene mreže preplavljene su reakcijama i komentarima građana koji direktno optužuju pokret "Kreni-Promeni" i njegovog lidera Sava Manojlovića za targetiranje i lažne optužbe koje su prethodile ovoj tragediji.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević raskrinkao je u programu uživo tokom Kolegijuma naše televizije Sava Manojlovića, opozicionara iz pokreta Kreni-promeni, jednog od vodećih blokadera koji je na sraman način udario na sada pokojnog policajca iz Priboja, Vasilija Lalovića.
Samoproglašena politička “elita” koju predvodi blokaderski "papa" Vladan Đokić, a koja se lažno reklamira kao skup „mladih i nezavisnih akademaca“, u praksi pati od ozbiljnog nedostatka - i mladih, a i novih lica. To najbolje dokazuje prisustvo Predraga Voštinića, koji u ovom političkom eksperimentu zauzima 47. poziciju koalicije poznate i kao "blokaderska lista".
Ideolog blokadera Aleksandar Olenik, gostovao je na tajkunskoj N1, što je iskoristio za nove pretnje upućene ljudima koji su ogolili bokadersku laž o zvučnom topu.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Naftne kompanije, koje su podnele zahtev za korišćenje operativnih rezervi evro dizela u cilju obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta, dobile su dozvolu Ministarstvo rudarstva i energetike.
Jedina vest koja je tog 23. jula 1954 krasila naslovnu stranicu Večernjih Novosti bila je ona da je car Etiopije, jedne od najsiromašnijih afričkih zemalja, svoj rođendan proslavio – u Beogradu.
Policajci iz Kneževa i pripadnici Žandarmerije MUP-a Republike Srpske uhapsili su četiri osobe, jednog meštanina i trojicu državljana Srbije, nakon što je prijava za pretnje oružjem razotkrila veliku ilegalnu plantažu marihuane i čitav arsenal oružja.
Opštinsko krivično državno tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv MMA borca N. P. (23), koji se tereti da je sa još jednom, za sada nepoznatom osobom, brutalno napao muškarca i ženu ispred poznatog zagrebačkog kluba "Medika".
Ursula fon der Lajen najavila je plan od 800 milijardi evra za odbranu, dok Putin, prema italijanskoj analizi, smatra da Moskva nema razloga za odgovor.
Preminuo je čuveni britansko-australijski glumac i pevač Majk Preston (93), najpoznatiji po ulozi u filmu "Pobesneli Maks 2" koji je bio veoma popularan u Srbiji.
Pevačica Edita Aradinović juče je donela na svet ćerku Zoju, a sada su joj na prinovi čestitale i sestre Luna i Nina Đogani, uputivši joj emotivne reči.
Pevačica Didi Janković je nedavno otkrila detalje problema sa zdravljem, a sada je na svoj 38. rođendan poželela da bude zdrava i što pre se vrati muzici!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.