ZAŠTO BAŠ "ŠVEDSKI STO"! Otkrijte kako je nastao ovaj izraz!

Švedski sto, pojam koji danas koristimo za razna jela na zajedničkom stolu s kog se gosti sami poslužuju, za Skandinavce i gastro-stručnjake mnogo je bogatiji od izvorne verzije

Iako se taj naziv odomaćio u ugostiteljstvu, pa je uobičajen u hotelima za doručak, nekim restoranima, na koktelima i prijemima, a često i na kućnim zabavama, izvorni švedski sto ustanovili su članovi udruženja švedskih trgovaca u 14. veku.

Pre sedanja za glavni sto, oni bi se okupljali oko manjeg, tzv. rakijskog stola ("brannvinsbord"), na kojem su služena predjela.

Obavezne namirnice su bile hleb, maslac, sir, haringa i nekoliko vrsta likera, ali i dimljeni losos, kobasice i hladno narezano usoljeno meso. "Brannvinsbord" je služio za predjelo dok se ljudi okupljaju, često i nekoliko sati pre večere, ponekad s muškarcima i ženama u odvojenim sobama.

Švedski sto je postao popularan sredinom 17. veka, kada se hrana preselila sa sporednog stola na glavni i počelo serviranje toplih i hladnih jela. Na Olimpijskim igrama 1912. u Stokholmu švedski sto je prvi put postao "glavno jelo".