Neviđen skandal! Hrvati poslali novom papi bolesnu poruku! Ne odustaju od svog ustaškog cilja!

Hrvatska biskupska konferencija uputila je danas čestitku papi Lavu XIV u kojoj uz iskaz odanosti i vernosti, izdvaja i da je poglavar Rimokatoličke crkve izabran na dan rođenja Alojzija Stepinca što, kako navode, vide kao znak da će mu pontifikat, poput Stepinčevog svedočanstva, biti svetionik nade u vremenima iskušenja.

U čestitki u kojoj se hrvatski biskupi papi obraćaju uobičajeno sa "Sveti Oče" navode da "večna Božja  mudrost u radosti poigrala dopustivši da dan Vašega izbora bude na rođendan blaženoga Alojzija Stepinca, pastira koji je u teškim vremenima ostao čvrsta stena vere, mučenik savesti i svedok istine, koji je znao pokazivati ljubav ne popuštajući zlu".

To, kažu, vide kao znak da će papin pontifikat, poput Stepinčevog svedočanstva "biti svetionik nade u vremenima iskušenja, glas savesti u epohama zbunjenosti i utvrda vernosti u danima razlučivanja".

Alojzije Stepinac, kojeg je Rimokatolička crkva 1998. godine progasila za blaženog, što je jedan od koraka do proglašenja za svetog, u srpskoj javnosti je poznat kao čelnik "Crkve u Hrvata", odnosno nadbiskup zagrebački iz vremena Nezavisne Države Hrvatske, 1941-1945.

Stepinac se kao zaštitnik hrvatske crkve priklonio vrhu NDH na čelu sa Antom Pavelićem tako što se uključio u fundamentalne strukture režima - vojsku, kao vikar, i Hrvatski sabor, kao njegov član.

Oktobra 1946, zagrebački sud osudio je Stepnica na 16 godina zatvora i prisilnog rada i na gubitak političkih i građanskih prava. Proveo je pet godina u zatvoru Lepoglava. Na samom kraju 1951. godine pušten je iz zatvora iz zdravstvenih razloga i od tada se nalazio u nekoj vrsti kućnog pritvora u rodnom Krašiću, Jastrebarsko, nedaleko od Zagreba, gde je i preminuo.

Imajući u vidu da je u NDH izvršen strahovit masovni zločin, odnosno genocid, nad Srbima kao i Jevrejima, te da je ogroman broj Srba pokršten, odnosno pokatoličen, u čemu je učestvovao i Stepinac, Srbi ga doživljavaju kao deo ustaškog režima NDH.

Da podsetimo, jedan od najosetljivijih trenutaka u odnosima Vatikana i Srbije bilo je pitanje kanonizacije zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Srpska pravoslavna crkva i državni vrh Srbije oštro su se protivili Stepinčevom proglašenju za sveca, smatrajući da je bio previše vezan za ustaški režim u NDH. 

Papa Franja je, prvi put u istoriji katoličke crkve, odlučio da u kanonizaciju uključi i glas Srpske pravoslavne crkve.

Formirana je mešovita komisija koja je proučavala Stepinčevu ulogu, ali nije došla do zajedničkog zaključka. Proces je ostao zamrznut, a papa nije doneo konačnu odluku o kanonizaciji.

"Bez saglasnosti SPC neće biti proglašenja Stepinca svetim", bila je poruka iz Vatikana. Ova odluka naišla je na kritike u Hrvatskoj, ali je u Srbiji dočekana kao znak poštovanja prema srpskim žrtvama iz Drugog svetskog rata.