Pošto su masovne litije protiv Zakona o slobodi veroispovesti pokazale da vlast u Crnoj Gori neće lako sprovesti naum otimanja imovine SPC, stižu novi a jednako opasni predlozi za rešenje krize
- Tako su predlozi da Crkva krene u pravcu veće "autonomije", a za početak da ostane bez reči – srpska. Hteli bi i crkvu po NATO obličju - kaže analitičar Boško Vukićević.
Preko određenih medija i nevladinih organizacija, koji nezvanično važe za "rezervnu ekipu NATO-a", plasira se, naime, teza da litije nisu rešenje, te da je neophodan dogovor Mitropolije crnogorsko-primorske i države, ali takav koji podrazumeva veći stepen autonomije crkve u Crnoj Gori.
Kriza zbog zakona o slobodi veroispovesti je, naime, podsetila da u Crnoj Gori postoje dva stuba politike NATO-a, preko kojih se odvijaju i kontrolišu svi društveni procesi.
Prvi je oličen u eliti na vlasti, koju u najkraćem reprezentuju predsjednik DPS-a Milo Đukanović i partija kojom rukovodi skoro 30 godina.
Drugi je takozvana grupa "nezavisnih intelektulaca" i "emancipatora" okupljenih oko nekih medija i prozapadnih NVO-a, koji godinama predstavljaju neku vrstu sigurnosnog osigurača i korektiva za politike Zapada – kako da DPS nikada ne bi skrenuo sa zadate putanje, tako i da slučajno u Crnoj Gori ne bi došla na vlast opozicija koja nije dovoljno prozapadna.
I dok je DPS sada otvorio pitanje otimanja crkvene imovine, proizvevši najveću društveno-političku krizu u zemlji u poslednjih 20 godina, veoma je zanimljivo i držanje i sugestije rezervne ekipe NATO-a.
Predlozi da SPC u Crnoj Gori dobije veću autonomiju
Prva je da litije ne mogu biti put do kojih se dolazi do promena u Crnoj Gori, a oslanja se na tvrdnje pojedinih američkih generala da je SPC samo produžena ruka Kremlja na Balkanu, a druga da se crkvena kriza zatvori tako što će Mitropolija crnogorsko-primorska i država sesti za sto i postići dogovor. A tu se pre svega misli na takav dogovor koji će podrzumevati da Pravoslavna crkva u Crnoj Gori dobije što veći stepen "autonomije" u okviru SPC, neki bi rekli i autokefaliju...
Ili kako to navode neki prozapadni mediji – "ako Amfilohije relativno brzo završi pregovore sa Vladom oko statusa Crkve, onda je pod stare dane učinio nešto značajno za Crnu Goru".
I u jedan i drugi scenarijo imaju za cilj postepeno preuzimanje već postojeće Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koje sada sačinjavaju četiri eparhije SPC i njihovo buduće prevođenje u (državnu) crnogorsku pravoslavnu crkvu.
O propalom projektu CPC na čelu sa Mirašem Dedeićem više niko ozbiljno i ne razmišlja, dok vlast za početak ozbiljno shvata i detalj oko oficijelnog imena crkve u Crnoj Gori, za koje se posebno zalaže da se iz njenog naziva izbriše pridev "srpska".
Analitičar Boško Vukićević razloge za ovakvo držanje "rezervnog ešalona NATO-a", oličenog u prozapadnim NVO i uticajnim medijima, koji "dobronamjerno savetuju" mitropolita Amfilohija da "učini nešto istorijsko za Crnu Goru", vidi kao njihovo očigledno pružanje boce sa kiseonikom režimu u agoniji, i to sa jednim ciljem – da ni po koju cenu ne sme biti doveden u pitanje kurs NATO-a ka Crnoj Gori.
Naš sagovornik nema dilemu da pomenute strukture mogu čak i da prihvate eventualnu smenu vlasti samo pod uslovom da se time ne ugrozi projekat Crne Gore, koji su osmislili evroatlantski čelnici.
- U tom smislu oni poput režima žele da i domaća Crkva bude po "obličju NATO-a", tj. ona bi se morala distancirati od SPC koju su neki zapadni generali već označili kao eksponenta ruske politike i strateškog neprijatelja. Nekada je lajt-motiv pomenute ekipe bio "država pa demokratija", potom "NATO pa demokratija", dok bi sada on bio predstavljen u paroli "crkva pa demokratija" - kaže Vukićević za Sputnjik.
Ovaj analitičar je ipak uveren da ne postoji ni teoretska mogućnost da Crkva u Crnoj Gori udovolji potajnim željama drugog ešalona NATO-a o autonomiji ili autokefalnosti.
- Pre svega, treba istaći da je društveni i politički značaj eksponenata rezervnog NATO ešalona rapidno opao, i njihovi predlozi nemaju preteranu važnost za bilo koga. S druge strane, Crkva veoma mudro vodi čitav ovaj proces; ona svima stavlja do znanja da nije pod uticajem stranih faktora, ali i da neće dozvoljavati bilo kome da utiče na pitanja njenog unutrašnjeg ustrojstva - kaže Vukićević i dodaje:
Crkveni velikodostojnici iz Crne Gore ni u jednom trenutku nisu doveli u pitanje pripadnost njihovih eparhija Srpskoj pravoslavnoj crkvi, već su uporno isticali slogu i jedinstvo u okviru SPC. Takvo mudro i principijelno držanje Crkve u ovim vremenima je zaslužno za ogromno poverenje, podršku i popularnost koju ona ima kod vernika u Crnoj Gori.
Uzalud vam kamenje na Amfilohija - morate krenuti na Boga
Podsetimo, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori pažljivo odmerava svaki potez. Litije su sve masovnije i protiču bez incidenata. U međuvremenu, eparhije SPC u Crnoj Gori su već dobile podršku od glavnih adresa pravoslavlja – Jerusalima, Carigrada i Moskve, ali i od rimskog pape. Na Cetinju su takođe pravilno razumeli i da se glavni svetovni gospodari Crne Gore nalaze na zapadnim adresama, pa su posete delegacije Mitropolije Vašingtonu, kao i sastanak mitropolita Amfilohija sa britanskom ambasadorkom u Podgorici urodili plodom, nakon čega je Đukanoviću momentalno poslat signal da tokom litija ne sme da povuče policiju sa crnogorskih ulica.
Istovremeno, SPC u Crnoj Gori je više puta ponovila da litije nisu inspirisane i ni na koji način povezane sa Beogradom, odakle stižu poruke da Srbija ne želi da se meša u unutrašnja pitanja Crne Gore, ali traži da se poštuju prava Srba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Grupa blokadera, koju je činilo svega desetak okupljenih, uprkos pozivima koje su upućivali putem svojih grupa, pojavila se danas u memorijalnom kompleksu Slobodište u Kruševcu, tokom posete ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milice Đurđević-Stamenkovski.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića za pomaganje u ubistvu Aleksandra Nešovića, dok krivična prijava za neprijavljivanje ubistva ostaje.
Samo nekoliko dana nakon što je otvoreno pozvao na prekrajanje postojećih granica između Srbije i Hrvatske, kao i otimanje delova srpskih gradova u korist hrvatske države, premijer te zemlje Andrej Plenković povukao je novi skandalozan potez.
Pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) snimili su šta propali košarkaš i blokaderski siledžija Vladimir Štimac radi u trenutku dok traje besmisleno zgubidansko okupljanje ispred Vlade Srbije u srcu Beograda.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Pregrevanje motora jedan je od najčešćih problema sa kojima se vozači susreću tokom leta. Visoke temperature dodatno opterećuju rashladni sistem, pa i manji kvar može dovesti do ozbiljnih oštećenja motora.
Više od 7.000 mladih već je rešilo stambeno pitanje uz subvencionisane kredite za kupovinu prve nekretnine, a nakon proširenja garantne šeme za dodatnih 300 miliona evra, biće odobreno još najmanje 5.000 kredita, poručili su iz Ministarstva finansija.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Veljko T. (27) i Nikola M. (28) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. juna 2026. godine na teritoriji opština Grocka pokušali da na podmukao način liše života oštećenog M.N.
Policija u Zrenjaninu, u saradnji sa Pokrajinskom insprekcijom za zaštitu životne sredine, a po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsila je šezdesettrogodišnjeg kineskog državljanina H. J. zbog sumnje da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Sve više ljudi traži prirodnije načine zaslađivanja hrane i pića, a med se pritom često nameće kao opcija. Dijetetičarke Lauren Manaker i Karlin Remedios su otkrile koliko je to dobro za zdravlje.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Pevačica Andreana Čekić oklevala je da se javi koleginici Aleksandri Bursać sa kojom je imala zategnut odnos, a zatim progovorila o odnosima na estradi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.