Pošto su masovne litije protiv Zakona o slobodi veroispovesti pokazale da vlast u Crnoj Gori neće lako sprovesti naum otimanja imovine SPC, stižu novi a jednako opasni predlozi za rešenje krize
- Tako su predlozi da Crkva krene u pravcu veće "autonomije", a za početak da ostane bez reči – srpska. Hteli bi i crkvu po NATO obličju - kaže analitičar Boško Vukićević.
Preko određenih medija i nevladinih organizacija, koji nezvanično važe za "rezervnu ekipu NATO-a", plasira se, naime, teza da litije nisu rešenje, te da je neophodan dogovor Mitropolije crnogorsko-primorske i države, ali takav koji podrazumeva veći stepen autonomije crkve u Crnoj Gori.
Kriza zbog zakona o slobodi veroispovesti je, naime, podsetila da u Crnoj Gori postoje dva stuba politike NATO-a, preko kojih se odvijaju i kontrolišu svi društveni procesi.
Prvi je oličen u eliti na vlasti, koju u najkraćem reprezentuju predsjednik DPS-a Milo Đukanović i partija kojom rukovodi skoro 30 godina.
Drugi je takozvana grupa "nezavisnih intelektulaca" i "emancipatora" okupljenih oko nekih medija i prozapadnih NVO-a, koji godinama predstavljaju neku vrstu sigurnosnog osigurača i korektiva za politike Zapada – kako da DPS nikada ne bi skrenuo sa zadate putanje, tako i da slučajno u Crnoj Gori ne bi došla na vlast opozicija koja nije dovoljno prozapadna.
I dok je DPS sada otvorio pitanje otimanja crkvene imovine, proizvevši najveću društveno-političku krizu u zemlji u poslednjih 20 godina, veoma je zanimljivo i držanje i sugestije rezervne ekipe NATO-a.
Predlozi da SPC u Crnoj Gori dobije veću autonomiju
Prva je da litije ne mogu biti put do kojih se dolazi do promena u Crnoj Gori, a oslanja se na tvrdnje pojedinih američkih generala da je SPC samo produžena ruka Kremlja na Balkanu, a druga da se crkvena kriza zatvori tako što će Mitropolija crnogorsko-primorska i država sesti za sto i postići dogovor. A tu se pre svega misli na takav dogovor koji će podrzumevati da Pravoslavna crkva u Crnoj Gori dobije što veći stepen "autonomije" u okviru SPC, neki bi rekli i autokefaliju...
Ili kako to navode neki prozapadni mediji – "ako Amfilohije relativno brzo završi pregovore sa Vladom oko statusa Crkve, onda je pod stare dane učinio nešto značajno za Crnu Goru".
I u jedan i drugi scenarijo imaju za cilj postepeno preuzimanje već postojeće Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koje sada sačinjavaju četiri eparhije SPC i njihovo buduće prevođenje u (državnu) crnogorsku pravoslavnu crkvu.
O propalom projektu CPC na čelu sa Mirašem Dedeićem više niko ozbiljno i ne razmišlja, dok vlast za početak ozbiljno shvata i detalj oko oficijelnog imena crkve u Crnoj Gori, za koje se posebno zalaže da se iz njenog naziva izbriše pridev "srpska".
Analitičar Boško Vukićević razloge za ovakvo držanje "rezervnog ešalona NATO-a", oličenog u prozapadnim NVO i uticajnim medijima, koji "dobronamjerno savetuju" mitropolita Amfilohija da "učini nešto istorijsko za Crnu Goru", vidi kao njihovo očigledno pružanje boce sa kiseonikom režimu u agoniji, i to sa jednim ciljem – da ni po koju cenu ne sme biti doveden u pitanje kurs NATO-a ka Crnoj Gori.
Naš sagovornik nema dilemu da pomenute strukture mogu čak i da prihvate eventualnu smenu vlasti samo pod uslovom da se time ne ugrozi projekat Crne Gore, koji su osmislili evroatlantski čelnici.
- U tom smislu oni poput režima žele da i domaća Crkva bude po "obličju NATO-a", tj. ona bi se morala distancirati od SPC koju su neki zapadni generali već označili kao eksponenta ruske politike i strateškog neprijatelja. Nekada je lajt-motiv pomenute ekipe bio "država pa demokratija", potom "NATO pa demokratija", dok bi sada on bio predstavljen u paroli "crkva pa demokratija" - kaže Vukićević za Sputnjik.
Ovaj analitičar je ipak uveren da ne postoji ni teoretska mogućnost da Crkva u Crnoj Gori udovolji potajnim željama drugog ešalona NATO-a o autonomiji ili autokefalnosti.
- Pre svega, treba istaći da je društveni i politički značaj eksponenata rezervnog NATO ešalona rapidno opao, i njihovi predlozi nemaju preteranu važnost za bilo koga. S druge strane, Crkva veoma mudro vodi čitav ovaj proces; ona svima stavlja do znanja da nije pod uticajem stranih faktora, ali i da neće dozvoljavati bilo kome da utiče na pitanja njenog unutrašnjeg ustrojstva - kaže Vukićević i dodaje:
Crkveni velikodostojnici iz Crne Gore ni u jednom trenutku nisu doveli u pitanje pripadnost njihovih eparhija Srpskoj pravoslavnoj crkvi, već su uporno isticali slogu i jedinstvo u okviru SPC. Takvo mudro i principijelno držanje Crkve u ovim vremenima je zaslužno za ogromno poverenje, podršku i popularnost koju ona ima kod vernika u Crnoj Gori.
Uzalud vam kamenje na Amfilohija - morate krenuti na Boga
Podsetimo, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori pažljivo odmerava svaki potez. Litije su sve masovnije i protiču bez incidenata. U međuvremenu, eparhije SPC u Crnoj Gori su već dobile podršku od glavnih adresa pravoslavlja – Jerusalima, Carigrada i Moskve, ali i od rimskog pape. Na Cetinju su takođe pravilno razumeli i da se glavni svetovni gospodari Crne Gore nalaze na zapadnim adresama, pa su posete delegacije Mitropolije Vašingtonu, kao i sastanak mitropolita Amfilohija sa britanskom ambasadorkom u Podgorici urodili plodom, nakon čega je Đukanoviću momentalno poslat signal da tokom litija ne sme da povuče policiju sa crnogorskih ulica.
Istovremeno, SPC u Crnoj Gori je više puta ponovila da litije nisu inspirisane i ni na koji način povezane sa Beogradom, odakle stižu poruke da Srbija ne želi da se meša u unutrašnja pitanja Crne Gore, ali traži da se poštuju prava Srba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Društvenim mrežama poput virusa proširio se hit snimak u kom autorka ironično predstavlja blokaderske bot-centre, apsurdne situacije i terminologiju svojstvenu za tzv. "studentsku listu".
Perjanica blokadera Žaklina Tatalović priredila je nezapamćenu sramotu kada je nedavno slagala celokupnu javnost da je unuka čuvenog akademika Nikole Hajdina.
Zamenik predsednika SRS Aleksandar Šešelj razotkrio je opasne namere blokaderskog pokreta, upozorivši javnost da oni predstojeće izbore 25. oktobra vide isključivo kao paravan za izazivanje novog haosa i direktno prizivanje stranog faktora.
Kandidat sa blokaderske liste, rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu Mirjana Nikolić pod hitno mora na dopunsku nastavu iz srpskoj jezika i opšteg obrazovanja.
Između blokadera i tradicionalne opozicije vlada tolika netrpeljivost da bukvalno i doslovno ne može da prođe ni dan da između te dve frankcije ne izbije novi rat.
Jedan muškarac preminuo je u Berlinu nakon što je konzumirao gumene bombone koji su navodno sadržale THC, a hitno je hospitalizovno još dvoje ljudi iz istog razloga.
Sutra ujutru i pre podne umereno i potpuno oblačno, na krajnjem jugoistoku još ponegde sa kratkotrajnom kišom. Krajem nedelje stiže novi obrt - sunčano vreme i merenja do 26 stepeni.
Saobraćajna policija od 1. avgusta intenzivno koristi dronove na putevima širom Srbije, a već tokom prvih nedelja primene zabeleženo je preko 100 prekršaja.
Maloletnik je povređen u tuči koja se dogodila u Prvomajskoj ulici, u blizini Altun-alem džamije u Novom Pazaru. Prema prvim informacijama, više osoba napalo je mladića, koji je potom zbrinut u Opštoj bolnici Novi Pazar.
Kantonalni sud u Mostaru potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Mostar protiv Marka Jurića, koji se tereti za ubistvo komšije, kao i krivična dela ugrožavanje sigurnosti i oštećenje tuđe stvari.
Policija u Vranju, podneće Osnovnom javnom tužilaštvu u tom gradu, krivičnu prijavu u redovnom postupku protiv V. S. (54) iz ovog grada, zbog sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljen promet akciznih proizvoda.
U teškoj saobraćajnoj nesreći kod Bujanovca, život su izgubili baka i njen dvogodišnji unuk, dok je majka deteta teško povređena i nalazi se u kritičnom stanju u Kliničkom centru u Nišu.
Nadležni sud kaznio je sa hiljadu evra i četiri meseca zabrane upravljanja vozilom O.S. (45), jer je vozila pod dejstvom 2,47 promila alkohola u krvi, saopšteno je iz Uprave policije.
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Produžni kablovi su praktični, ali električari upozoravaju da kućne aparate velike snage, poput grejalica, klima uređaja, frižidera i mikrotalasnih rerni uključujete isključivo u utičnicu.
Bivši voditelj RTS-a Igor Karadarević oglasio se nakon saobraćajne nesreće koju je doživeo pre četiri dana i ispričao kako se osećao dok mu je život prolazio ispred očiju.
Pevačica Marija Šerifović otputovala je na Bali, odakle se oglasila na društvenim mrežama i sa svojim pratiocima podelila emotivno razmišljanje o životu, potrebi za kontrolom i važnosti puštanja stvari.
Pevačica Tamara Milutinović pojavila se na humanitarnom koncertu organizovanom za pomoć koleginici Bilji Vešović i tom prilikom je govorila o važnosti humanitarnog rada.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.