Pošto su masovne litije protiv Zakona o slobodi veroispovesti pokazale da vlast u Crnoj Gori neće lako sprovesti naum otimanja imovine SPC, stižu novi a jednako opasni predlozi za rešenje krize
- Tako su predlozi da Crkva krene u pravcu veće "autonomije", a za početak da ostane bez reči – srpska. Hteli bi i crkvu po NATO obličju - kaže analitičar Boško Vukićević.
Preko određenih medija i nevladinih organizacija, koji nezvanično važe za "rezervnu ekipu NATO-a", plasira se, naime, teza da litije nisu rešenje, te da je neophodan dogovor Mitropolije crnogorsko-primorske i države, ali takav koji podrazumeva veći stepen autonomije crkve u Crnoj Gori.
Kriza zbog zakona o slobodi veroispovesti je, naime, podsetila da u Crnoj Gori postoje dva stuba politike NATO-a, preko kojih se odvijaju i kontrolišu svi društveni procesi.
Prvi je oličen u eliti na vlasti, koju u najkraćem reprezentuju predsjednik DPS-a Milo Đukanović i partija kojom rukovodi skoro 30 godina.
Drugi je takozvana grupa "nezavisnih intelektulaca" i "emancipatora" okupljenih oko nekih medija i prozapadnih NVO-a, koji godinama predstavljaju neku vrstu sigurnosnog osigurača i korektiva za politike Zapada – kako da DPS nikada ne bi skrenuo sa zadate putanje, tako i da slučajno u Crnoj Gori ne bi došla na vlast opozicija koja nije dovoljno prozapadna.
I dok je DPS sada otvorio pitanje otimanja crkvene imovine, proizvevši najveću društveno-političku krizu u zemlji u poslednjih 20 godina, veoma je zanimljivo i držanje i sugestije rezervne ekipe NATO-a.
Predlozi da SPC u Crnoj Gori dobije veću autonomiju
Prva je da litije ne mogu biti put do kojih se dolazi do promena u Crnoj Gori, a oslanja se na tvrdnje pojedinih američkih generala da je SPC samo produžena ruka Kremlja na Balkanu, a druga da se crkvena kriza zatvori tako što će Mitropolija crnogorsko-primorska i država sesti za sto i postići dogovor. A tu se pre svega misli na takav dogovor koji će podrzumevati da Pravoslavna crkva u Crnoj Gori dobije što veći stepen "autonomije" u okviru SPC, neki bi rekli i autokefaliju...
Ili kako to navode neki prozapadni mediji – "ako Amfilohije relativno brzo završi pregovore sa Vladom oko statusa Crkve, onda je pod stare dane učinio nešto značajno za Crnu Goru".
I u jedan i drugi scenarijo imaju za cilj postepeno preuzimanje već postojeće Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koje sada sačinjavaju četiri eparhije SPC i njihovo buduće prevođenje u (državnu) crnogorsku pravoslavnu crkvu.
O propalom projektu CPC na čelu sa Mirašem Dedeićem više niko ozbiljno i ne razmišlja, dok vlast za početak ozbiljno shvata i detalj oko oficijelnog imena crkve u Crnoj Gori, za koje se posebno zalaže da se iz njenog naziva izbriše pridev "srpska".
Analitičar Boško Vukićević razloge za ovakvo držanje "rezervnog ešalona NATO-a", oličenog u prozapadnim NVO i uticajnim medijima, koji "dobronamjerno savetuju" mitropolita Amfilohija da "učini nešto istorijsko za Crnu Goru", vidi kao njihovo očigledno pružanje boce sa kiseonikom režimu u agoniji, i to sa jednim ciljem – da ni po koju cenu ne sme biti doveden u pitanje kurs NATO-a ka Crnoj Gori.
Naš sagovornik nema dilemu da pomenute strukture mogu čak i da prihvate eventualnu smenu vlasti samo pod uslovom da se time ne ugrozi projekat Crne Gore, koji su osmislili evroatlantski čelnici.
- U tom smislu oni poput režima žele da i domaća Crkva bude po "obličju NATO-a", tj. ona bi se morala distancirati od SPC koju su neki zapadni generali već označili kao eksponenta ruske politike i strateškog neprijatelja. Nekada je lajt-motiv pomenute ekipe bio "država pa demokratija", potom "NATO pa demokratija", dok bi sada on bio predstavljen u paroli "crkva pa demokratija" - kaže Vukićević za Sputnjik.
Ovaj analitičar je ipak uveren da ne postoji ni teoretska mogućnost da Crkva u Crnoj Gori udovolji potajnim željama drugog ešalona NATO-a o autonomiji ili autokefalnosti.
- Pre svega, treba istaći da je društveni i politički značaj eksponenata rezervnog NATO ešalona rapidno opao, i njihovi predlozi nemaju preteranu važnost za bilo koga. S druge strane, Crkva veoma mudro vodi čitav ovaj proces; ona svima stavlja do znanja da nije pod uticajem stranih faktora, ali i da neće dozvoljavati bilo kome da utiče na pitanja njenog unutrašnjeg ustrojstva - kaže Vukićević i dodaje:
Crkveni velikodostojnici iz Crne Gore ni u jednom trenutku nisu doveli u pitanje pripadnost njihovih eparhija Srpskoj pravoslavnoj crkvi, već su uporno isticali slogu i jedinstvo u okviru SPC. Takvo mudro i principijelno držanje Crkve u ovim vremenima je zaslužno za ogromno poverenje, podršku i popularnost koju ona ima kod vernika u Crnoj Gori.
Uzalud vam kamenje na Amfilohija - morate krenuti na Boga
Podsetimo, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori pažljivo odmerava svaki potez. Litije su sve masovnije i protiču bez incidenata. U međuvremenu, eparhije SPC u Crnoj Gori su već dobile podršku od glavnih adresa pravoslavlja – Jerusalima, Carigrada i Moskve, ali i od rimskog pape. Na Cetinju su takođe pravilno razumeli i da se glavni svetovni gospodari Crne Gore nalaze na zapadnim adresama, pa su posete delegacije Mitropolije Vašingtonu, kao i sastanak mitropolita Amfilohija sa britanskom ambasadorkom u Podgorici urodili plodom, nakon čega je Đukanoviću momentalno poslat signal da tokom litija ne sme da povuče policiju sa crnogorskih ulica.
Istovremeno, SPC u Crnoj Gori je više puta ponovila da litije nisu inspirisane i ni na koji način povezane sa Beogradom, odakle stižu poruke da Srbija ne želi da se meša u unutrašnja pitanja Crne Gore, ali traži da se poštuju prava Srba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević održao je potresan i beskompromisan govor na sednici Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), upozorivši da se iza pokušaja nezakonitog gašenja Informer televizije krije pokušaj uvođenja klasičnog totalitarizma i jednoumlja.
Režimska televizija N1 ponovo je brutalno udarila na teritorijalni integritet Srbije i zgrozila javnost prikazivanjem karte na kojoj je Kosovo i Metohija otvoreno odsečeno od ostatka naše zemlje!
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin uputio je važan poziv penzionerima koji imaju primanja manja od 31.094 dinara, a nisu dobili jednokratnu pomoć od 20.000 dinara.
Povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu, predsednica Narodne skupštine u tehničkom mandatu i vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić odala je počast svima koji su svoje živote položili za slobodu i mir.
Više javno tužilaštvo u Beogradu ocenjuje da su sadržina i zaključak Prvog izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, maliciozni i neutemeljeni, da narušavaju prezumpciju nevinosti i ignorišu odredbe člana 57 i 115 Zakona o javnom tužilaštvu, a takođe ukazuju na to da su članovi Komisije prekoračili svoja ovlašćenja.
Dan primirja obeležava se danas u znak sećanja na okončanje Prvog svetskog rata u kojem je posebno teško stradala Srbija, a na Novom groblju u Beogradu biće održana državna ceremonija polaganja venaca.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su muškarca iz Vrnjačke Banje zbog sumnje da je zajedno sa ženom iz istog mesta fizički napao maloletnika, a potom ga protivpravno zadržao.
U jednom bunaru na teriotriji Smedereva pronađene su ljudske kosti. Sumnja se da su u pitanju posmrtni ostaci muškarca čiji je nestanak bio prijavljen policiji još 2018. godine.
U Kaluđerici je nedavno žustra rasprava između braće prerasla u fizički obračun kada je stariji brat potegao nož i povredio mlađeg, zbog čega je uhapšen i osumnjičen za nasilje u porodici. Ovo, međutim, nije jedini slučaj u kojem su sukobi među najbližima eskalirali u nasilje, a pojedini porodični obračuni završili su se i ubistvom.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Glumica Danica Ristovski proslavila je 71. rođendan u društvu bliskih prijatelja i kolega, a delić atmosfere sa slavlja na društvenim mrežama podelili su Milica Milša i njen suprug, scenarista Žarko Jokanović.
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
U prošlosti su u mnogim srpskim domaćinstvima postojala neobična pravila kojih su se domaćice strogo pridržavale. Jedno od njih odnosilo se na ogledalo, predmet za koji se verovalo da nije sasvim običan i da može da utiče na mir i sreću ukućana.
Sigurno ste primetili da na fotografijama za pasoš gotovo svi izgledaju ozbiljno. To nije slučajnost niti samo strogo pravilo fotografa. Iza zabrane širokog osmeha krije se važan razlog, lakše i preciznije prepoznavanje identiteta.
Jutjuber Baka Prase ponovo je dospeo u centar pažnje nakon što se na njegovom Instagram profilu pojavila nova objava u kojoj se navodi da će Bogdan Ilić danas izaći iz pritvora i ponovo preuzeti svoj nalog, kao i da će se javnosti obratiti oko 19 časova.
Ljubavna veza Lare Čolić, ćerke legendarnog pevača Zdravka Čolića, i Alekse, sina Darka Šarića, dospela je u centar pažnje nakon što je isplivala njihova zajednička fotografija.
Pevačica Anastasija Ražnatović podelila je sa pratiocima na Instagramu delić privatne atmosfere iz Madrida, gde uživa sa svojim suprugom, fudbalerom Nemanjom Gudeljem.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.