Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra mogućnost sklapanja pojedinih poslovnih sporazuma sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljan zaokret u dosadašnjem američkom pristupu.
Dok Vašington ekonomske ponude vidi kao mogući podsticaj Moskvi za dogovor, ruski politikolog Jurij Svetov upozorava da bi iza svega mogao da stoji stari model – ponuditi Rusiji „šargarepu“, izvući ustupke, a obećanu korist kasnije ne isporučiti.
Njujork tajms je, pozivajući se na dve osobe upoznate sa pregovorima, objavio da Bela kuća razmatra poslove sa Rusijom i dok borbe još traju. Jedan američki zvaničnik objasnio je da bi takvi sporazumi mogli da pokažu ljudima oko predsednika Rusije Vladimira Putina da je Tramp ozbiljan kada govori o obnovi američko-ruskih odnosa. Nije, međutim, poznato o kojim konkretnim poslovima se razgovara.
Moskva zvanično tvrdi da takve signale još nije dobila. Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov rekao je da ruska strana i dalje iz Vašingtona čuje upravo suprotnu formulu – prvo dogovor o Ukrajini, a tek potom ekonomija i drugi bilateralni poslovi.
Svetov: Ovo je još jedna „zamka“
Jurij Svetov smatra da moguća promena američkog pristupa ne znači da se promenila njegova suština.
Prema njegovom tumačenju, Moskvi se ponovo nudi ekonomska korist kako bi pristala na ustupke u vezi sa Ukrajinom, ali bez čvrste garancije da će ono što joj bude obećano na kraju zaista biti sprovedeno.
- Mislim da nema nikakvih stvarnih koraka u tom pravcu. To je još jedan mamac. Obećavaju nam neke ustupke, a istovremeno usvajaju ‘paklene sankcije’ koje nisu usmerene samo protiv Rusije već i protiv zemalja sa kojima ona trguje, pre svega protiv Kine i Indije - ocenio je Svetov.
Njegova kritika dolazi samo nekoliko dana nakon što je Tramp 18. septembra potpisao veliki novi zakon o sankcijama Rusiji. Mere pogađaju ruski energetski i odbrambeni sektor, banke i tankere takozvane flote iz senke, dok predsedniku SAD daju mogućnost da uvede carine do 100 odsto zemljama koje se nalaze među najvećim kupcima ruske nafte i gasa. Kina i Indija spadaju među države koje bi takve mere mogle posebno da pogode.
Tako Vašington praktično istovremeno šalje dve potpuno različite poruke: razmatra ekonomsku saradnju sa Moskvom, dok joj sa druge strane dodatno zaoštrava sankcioni pritisak.
Rusija pamti sporazum o žitu
Svetov kao primer zbog kojeg Moskva, po njegovom mišljenju, ne bi trebalo da veruje obećanjima bez konkretnih poteza navodi crnomorski sporazum o žitu.
Rusija je u okviru tog aranžmana očekivala uklanjanje prepreka za sopstveni izvoz poljoprivrednih proizvoda i đubriva, uključujući probleme sa osiguranjem, plaćanjem i logistikom, dok je Ukrajina dobila mogućnost da preko crnomorskog koridora izvozi žito.
Foto: EPA
Moskva je kasnije tvrdila da deo koji se odnosio na ruske interese nije sproveden u meri u kojoj je očekivala i u julu 2023. izašla iz sporazuma.
Svetov dodatno tvrdi da je Ukrajina mogućnost plovidbe Crnim morem koristila i u okolnostima u kojima su izvođeni napadi na ruske vojne ciljeve, pa taj slučaj predstavlja kao primer zbog kojeg Moskva sada traži mnogo čvršće garancije.
Dvojica predsednika tada nisu potpisala javni konačni mirovni sporazum o Ukrajini, ali su ruski zvaničnici kasnije više puta govorili o „dogovorima“ i „duhu Enkoridža“ kao osnovi na kojoj bi trebalo graditi buduće rešenje. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov insistirao je i krajem 2025. da novi američki predlozi moraju da odgovaraju onome što je, prema Moskvi, tada dogovoreno.
Svetov smatra da je američka strana posle Enkoridža trebalo snažnije da utiče na Kijev da prihvati model koji su Moskva i Vašington razmatrali. Po njegovoj oceni, to se nije dogodilo i mogućnost dogovora je ponovo propala.
Upravo zato ruski analitičar sada i priču o poslovnim sporazumima posmatra kao potencijalni instrument pritiska, a ne kao dokaz da je došlo do stvarne normalizacije odnosa.
Oružje Kijevu, sankcije Moskvi, a SAD žele ulogu posrednika
Svetov posebno ukazuje na ono što vidi kao osnovnu protivurečnost američke pozicije.
Vašington pokušava da igra centralnu posredničku ulogu između Rusije i Ukrajine, ali istovremeno nastavlja prodaju američkog oružja namenjenog Kijevu i uvodi dodatne sankcije Moskvi. Lavrov je u junu takođe javno kritikovao činjenicu da nisu uvedena ograničenja na američko oružje koje evropske države kupuju za Ukrajinu.
Svetov zbog toga tvrdi da SAD iz ruske perspektive ne mogu biti posmatrane kao potpuno neutralan posrednik.
Ipak, ne predlaže da Moskva američke inicijative unapred odbaci. Njegov stav je da Rusija treba da prihvati razgovor o svakom predlogu koji može da približi pregovore, ali da pritom ne računa na obećanja dok ona ne budu pretočena u konkretne i proverljive poteze.
Ni dve mnogo jednostavnije stvari još nisu rešene
Kao dodatni argument Svetov navodi stanje bilateralnih odnosa gotovo dve godine nakon Trampovog povratka u Belu kuću.
Rusija je od SAD tražila vraćanje diplomatske imovine oduzete još 2016. i 2017. godine, kao i obnavljanje direktnog avionskog saobraćaja između dve države. O oba pitanja razgovaralo se još tokom rusko-američkih konsultacija u Istanbulu 2025, ali ni jedno nije u potpunosti rešeno.
Foto: Reuters
Lavrov je još ovog leta javno ukazao upravo na ta dva pitanja kao dokaz sporog napretka u normalizaciji odnosa.
Za Svetova je računica jednostavna: ako Vašington i Moskva nisu uspeli da reše direktne letove i diplomatske nekretnine, mnogo je teže poverovati da će preko noći početi veliki zajednički poslovi.
A poslova bi moglo da bude mnogo
Ekonomski prostor za dogovor ipak postoji.
Američka administracija poslednjih meseci razgovara sa ruskom stranom o mogućim velikim zajedničkim projektima, a Putinov savetnik Jurij Ušakov potvrdio je da su ekonomska pitanja detaljno razmatrana tokom septembarskog susreta Putina sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Moskvi.
Među oblastima koje su se ranije pojavljivale u javnim raspravama nalaze se strateške i retke sirovine, energetika i veliki projekti na Arktiku.
Svetov smatra da bi takvi poslovi objektivno mogli da budu korisni i ruskim i američkim kompanijama, ali naglašava da za sada nema realizacije koja bi pokazala da političke izjave prerastaju u ekonomsku normalizaciju.
Problem nije samo Tramp
Ruski politikolog upozorava i da čak ni čvrsto Trampovo obećanje ne mora automatski da znači da će SAD moći da ga sprovedu.
Predsednik nije jedini centar odlučivanja u američkom sistemu. Kongres ima velika ovlašćenja nad sankcijama i spoljnom politikom, što se upravo pokazalo donošenjem novog zakona protiv Rusije sa širokom podrškom u oba doma.
Svetov pritom koristi izraz „duboka država“ za strukture unutar američkog političkog i bezbednosnog sistema za koje smatra da žele nastavak sukoba sa Rusijom preko Ukrajine. To je njegovo političko tumačenje, a ne zvaničan naziv neke američke institucije.
On dodatno ocenjuje da bi predstojeći izbori za Kongres mogli da oslabe Trampa i republikance, pa čak pominje mogućnost budućih pokušaja impičmenta. Prema njegovoj logici, to stvara još jedan problem za Moskvu: čak i ako Tramp danas ponudi sporazum koji Rusija smatra prihvatljivim, ostaje pitanje koliko će političke snage imati da ga kasnije sprovede.
Putin, Tramp i Si za istim stolom?
Zbog svega toga Svetov kao ozbiljniji format vidi mogući dogovor u kojem bi, pored Rusije i SAD, učestvovala i Kina.
Takva mogućnost nije potpuno teorijska.
Putinov savetnik Jurij Ušakov početkom septembra rekao je da su Putin i kineski predsednik Si Đinping razgovarali o mogućnosti trilateralnog sastanka sa Trampom tokom samita APEK-a u Kini. Ušakov je rekao da se očekuje prisustvo i Trampa i Putina i da bi, ukoliko okolnosti dozvole, mogao da bude organizovan sastanak sva tri lidera.
Samit lidera APEK-a zakazan je za 18. i 19. novembar u Šenženu.
Svetov smatra da bi upravo prisustvo Pekinga moglo da učini eventualne dogovore čvršćim, jer bi bilo teže da jedna strana kasnije jednostrano promeni uslove.
Do tada ostaje velika protivurečnost američke politike prema Moskvi: Trampova administracija razmatra poslovne sporazume koji bi trebalo da pokažu da je spremna za obnovu odnosa sa Rusijom, dok je isti predsednik svega nekoliko dana ranije potpisao jedan od najoštrijih paketa sankcija protiv Moskve.
Bela kuća pokrenula je sopstveni internet kanal „Trump TV: The Essentials Station“, sa programom posvećenim predsedniku SAD Donaldu Trampu i njegovoj administraciji.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je danas kratku i direktnu poruku ruskom predsedniku Vladimiru Putinu – „Zaustavite rat“, samo nekoliko sati pre sastanka sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Njujorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je Ukrajina tokom poslednjih nekoliko meseci više puta pogodila brodove povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama i isporuke nafte u kojima postoje američki interesi.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina mogle bi da uspostave potpuno novi međunarodni poredak, zasnovan na podeli sveta na tri velike sfere uticaja, upozorava britanski Gardijan.
Bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton izjavila je da ruski predsednik Vladimir Putin poseduje kompromitujuće informacije o američkom predsedniku Donaldu Trampu, koje bi mogle da objasne njegove ustupke Rusiji.
Prvi tanker sa 40.000 tona ruskog dizel-goriva krenuo je ka Njujorku nakon dogovora predsednika Rusije i Sjedinjenih Američkih Država Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Američki predsednik Donald Tramp razmatra održavanje trilateralnog samita sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, koji bi mogao da dovede do nove podele sveta na sfere uticaja i ozbiljno uzdrma NATO i američka savezništva u Aziji, upozorava Volstrit žurnal.
Više od mesec dana nakon što su američki predsednik Donald Tramp i ruski lider Vladimir Putin postigli dogovor o isporuci ruskog dizela Sjedinjenim Američkim Državama, nijedan tanker nije uspeo da iskrca gorivo u američkim lukama.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Američki predsednik Donald Tramp žestoko se sukobio sa novinarom televizije MS Now tokom konferencije za medije u Beloj kući, nakon što je upitan zašto Vladimir Putin već 22 meseca ignoriše njegove zahteve za prekid vatre u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je postizanje velikog sporazuma sa Rusijom koji bi mogao da promeni bezbednosni poredak čitave Evrope, samo nekoliko sati nakon što je u Beloj kući razgovarao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina, Kirilom Dmitrijevim.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bela kuća pokrenula je sopstveni internet kanal „Trump TV: The Essentials Station“, sa programom posvećenim predsedniku SAD Donaldu Trampu i njegovoj administraciji.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Zbog završnih radova na asfaltiranju državnog puta IIa reda broj 170, na deonici Sedlari - Debelo brdo - Rogačica, vozače u narednim danima očekuje izmena režima saobraćaja i potpuna obustava prolaska za sve vrste vozila.
Okružno državno tužilaštvo u Vukovaru u Hrvatskoj pokrenulo je istragu protiv muškarca (73) zbog sumnje da je počinio teško ubistvo bliske osobe. Nakon ispitivanja, osumnjičenom je određen pritvor.
Policija u Nišu, u kontroli tokom vikenda, isključila je iz saobraćaja 41 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola i dvojicu pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović izjavio je danas da će se povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilastva obratiti relevantnim međunarodnim institucijama, odnosno Konsultativnom veću javnih tužilaca, Savetu Evrope, Evropskoj komisiji i njihovim odeljenjima za vladavinu prava.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Svaka žena želi dugu, gustu i sjajnu kosu, ali svakodnevno stilizovanje, peglanje, feniranje i farbanje često je ozbiljno oštećuju. Ako vam kosa deluje suvo, beživotno i lako se lomi, vreme je za domaće maske od sastojaka koje već verovatno imate u kuhinji.
Zaboravite na kupovne pečurke iz tegle. Domaći marinirani šampinjoni - sočni, osvežavajuće kiselkasti i bogati belim lukom i peršunom su savršen su dodatak svakoj slavskoj trpezi.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Pevač Saša Kovačević i njegova izabranica Zorana već godinama žive u ovom luksuznom kompleksu, u kojem nekretnine imaju i brojna poznata imena iz sveta sporta i estrade.
Voditelj Ognjen Amidžić izdvojio je čak 100.000 evra za potpuno renoviranje luksuznog stana na Dorćolu, u kojem živi sa suprugom, voditeljkom Minom, i njihovom decom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.