"RUSIJA PODRŽAVA VUČIĆEVU INICIJATIVU ZA KIM": Zaharova poslala jasnu poruku
120. 09. 2024. u 12:36
220. 09. 2024. u 12:36
Balkan
Svako od nas ima svoje viđenje '90-ih na ovim prostorima, ali su ona bez sumnje subjektivna, koliko god neko mislio da je upravo njegova verzija istine ona nesporna i nepobitna. Stoga uvek vredi čuti što drugi misle o nama.
Možete li zamisliti Evropu danas s Jugoslavijom kao ključnim igračem među narodima? Ja mogu. Jugoslavija je u stvari bila jedan od najvećih kulturnih i društvenih eksperimenata u istoriji. Osnovana na području sukoba nekadašnjeg Austro-ugarskog i Osmanskog carstva, Jugoslavija je sjedinila obe kulture na način koji nije viđen još od vremena Aleksandra Velikog, koji je nakon golemih osvajanja asimilirao narode.
Eksperiment, ako ga mogu tako nazvati, trajao je nešto više od pola veka. Idealan iz razloga što su u jednoj državi živeli svi južnoslavenski narodi. Stvaranje Jugoslavije je delomično bio i geostrateški potez Britanije i Francuske, kako bi se usporila ili blokirala Nemačka. Odredbe takozvane "Krfske deklaracije" su udarile temelje ustavnoj monarhiji koja se ni po čemu nije razlikovala od Engleske. Prava i pravo glasa, te poštovanje temeljnih principa Ilirskog pokreta su bili obećavajući aspekti rane Jugoslavije. No, tada je kralj Aleksandar ukinuo ustav i izbore, ali je zajednički život etničkih i kulturnih grupa je i dalje davao nadu za budućnost. Rat, političke spletke, unutrašnji i spoljni pritisci su u to vreme teško opterećivali ovu novu silu u nastajanju. Kao što je to bio slučaj u mnogim takvim eksperimentima, u konačnici je autoritarna vlast postala nužna, možda i poželjna.
Za prekid "predavanja iz istorije", nacionalni heroj Josip Broz Tito je postao taj "diktator", ali je stekao svetsku slavu i čvrsto držao stvari pod kontrolom, a Jugoslavija je igrala veliku ulogu na svetskoj sceni. Međutim, kada je njegova moć oslabila, suprotne sile su našle svoje uporište. Nema naučnika ili političara koji o tome danas ne govori, ali Titova uloga u osnivanju Pokreta nesvrstanih je velika i izuzetno značajna, pogotovo za ljude koji sada žive u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i ostalim bivšim jugoslavenskim zemljama.
Ideali Pokreta nesvrstanih i njegovi temelji su udareni u Beogradu 1961. U stvaranju pokreta su sudjelovali Tito, indijski premijer Jawaharlal Nehru, predsednik Indonezije Sukarno, egipatski predsednik, Gamal Abdel Naser i predsednik Gane, Kwame Nkrumah. U najkraćim crtama ideju Pokreta nesvrstanih objašnjava lider Kube, Fidel Kastro, u govoru u Havani 1979.
- Pokret nesvrstanih postoji kako bi čuvao nacionalnu nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i sigurnost nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, rasizma i svih oblika strane agresije, okupacije, dominacije, mešanja ili hegemonije, kao i protiv velikih sila i blokovske politike - rekao je tada Kastro.
Dakle, u suštini, Pokret nesvrstanih je težio samostalnom razvoju naroda između velikih sila s idejom koja negira Hladni rat. Naravno, velike sile koje su se bavile ideološkim ratovima, imale su svoje strategije, koje su uključivale apsorbovanje svake od tih siromašnih nezavisnih zemalja.
Kao što vidimo danas, strategija je bila izazvati sukobe koji vode ka fragmentaciji, podeli i stvaranju nemoćnih zemalja i naroda diljem sveta.
Raspad Jugoslavije je najbolji primjer, gde danas nijedna zemlja ne pokazuje naklonost prema Pokretu nesvrstanih.
Umesto toga, EU i NATO su bili gravitacijska sila koja je privukla Sloveniju, Hrvatsku i ostale. Vidimo ostatke strategije Hladnog rata i u činjenici da su Belorusija i Azerbajdžan jedine dve preostale članice pokreta u Evropi, a Fidži se kao najnoviji član pridružio 2011.
Međutim, 2012. je sammit Pokreta nesvrstanih video veću posjećenost od bilo koje prethodne godine, što je možda bio i znak početka krize Zapada. Uz deklarisanu svrhu "borbe za mir u svetu" i svojih temeljnih dogmi, pokret je ipak, barem teoretski, vredan posrednički okvir. No, dopustite mi da se vratim na slučaj Jugoslavije i kakva bi možda bila da postoji danas.
Gledajući s distance na raspad Jugoslavije, primetno je da se radi o uokvirivanju geostrategije Vašingtona koja se sprovodila svuda, pa i teškim metodama. Akcije Klintonove administracije su u to vreme bile tajna za javnost, jednako kao što su i danas.
Čitajući Vašingtonov think tank propagandni Institut Brookings otkrivate ovo. U tekstu "Odluka o intervenciji - Kako završiti rat u Bosni" iz 1998. godine autor Ivo H. Daalder počinje: "Dok danas mnogi pišu rečito i strastveno da obasne neuspeh Vašingtona i Zapada da se zaustave etničko čišćenje, koncentracioni logori i masakri hiljade civila, malo ko je to pitanje postavio u leto 1995. godine, kada su SAD napokon odlučile preuzeti vodeću ulogu u okončanju rata u Bosni."
No, istina je puno jednostavnija od stvarnosti. Nikome ne treba think tank da otkrije zašto je predsednik Bill Klinton oklevao da posreduje u Bosni. Klinton je u stvari nastavljao politiku svoga prethodnika, Džordža Buša starijeg, kojem je cilj bio destabilizovati jugoslavenski socijalistički uspeh.
Sada znamo da su kod nas tajno obučeni pobunjenici odigrali ključnu ulogu u fragmentiranju regije preko organizacije poznate kao Atlantska brigada, koja se borila u ratu na Kosovu na strani Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), a brojala je oko 400 naoružanih boraca, kao što piše Christian Science Monitor 1999.
Ovaj izveštaj otkriva da su SAD pod lažnim izgovorom vodile posrednički rat u bivšoj Jugoslaviji.
Što se tiče Bila Klintona i njegovog izbegavanja da se upliće u regiju nekad poznatu kao Jugoslavija, to je prljava istorija genocida i beskrajnih laži.
Priča koju sam pronašao je priča o Francuzu koji je trenirao Atlantsku brigadu, što u svemu podseća kasnije na Ukrajinu, Libiju i Siriju. Vidite "obrasce" koje nas vode do istine i više nego dovoljno.
Stravična stratišta legitimne države Jugoslavije su služila za ulaganje u podelu preostalih komada zemlje, uz pomoć američkih predsednika, britanskih gospodara i nemačkih industrijalaca.
Atlantska brigada je delovala u raznim posredničkim ratovima na Balkanu, a važni pripadnici su joj bili smrtonosne ubice iz inostranstva. Američki dužnosnici u vrhu su ih dobro poznavali i upravljajući njima su vukli konce na Kosovu i širom Balkana. Jugoslavija je postala prototip, predložak za delovanje u Afganistanu i Iraku, Arapskom proleću.
Imena Madlin Olbrajt, Havijera Solane, generala Veslija Klarka i drugih se i dalje spominju. U bivšoj Jugoslaviji su prijatelji ključnih igrača u vladama doslovno planirali pretvoriti narode i zemlje u kreditore i investicijski "eldorado".
Priča o tom genocidu u ime demokracije je prestrašna. Većina naroda ovih prostora je vraćena 200 godina natrag, u neku vrstu srednjovekovnog postojanja bez nade. Jedini tračak nade za većinu bivših "Jugoslavena" je, sasvim prirodno, EU i NATO savez.
Dok ovo pišem američki, britanski i nemački planeri već uređuju Siriju. Poznata korporacija RAND izrađuje plan za podelu suverene države. Za one koji nisu svesni, korporacija RAND je "Veliki brat" svih hegemonijskih think tankova.
Sigurno je bilo zločina i genocida s obe strane u sukobima, od Kosova do ostalih ratova na Balkanu. Ali to nije poanta zbog čega sam se fokusirao na ovu katastrofu.
Pre svega, nedan narod bivše Jugoslavije danas nema pravo glasa. Drugo, podela među tim narodima je dovela do smrti ili preseljenja miliona ljudi.
Ali moja "fantazija" o Jugoslaviji bi možda mogla biti iznenađenje. Dopustite mi da zaključim. Jugoslavija je izgrađena na ideji da u njoj južni Slaveni neće ostati slabi i podeljeni narodi. Ujedinjeni u Jugoslaviju ne bi bili lak plen imperijalnim namerama, kao što vidimo da se događa danas.
Činjenica je da je nakon Drugog svetskog rata socijalistička Jugoslavija postala neka vrsta evropske priče o uspehu. Između 1960. i 1980. zemlja je imala jednu od najvažnijih stopa privrednog rasta u svetu, pristojan životni standard, besplatnu medicinsku brigu i obrazovanje, garantovano pravo na posao, jednomesečni plaćeni godišnji odmor, stopu pismenosti od preko 90 posto, a očekivani životni vek od 72 godine. Koliko ja znam, ni jedna od država Balkana danas ne može sanjati ni pola ovog prosperiteta.
Bio je to napredak koji je među zapadnim silama izazvao želju da unište Jugoslaviju.
Multietničko stanovništvo zemlje je imalo povoljan javni prevoz, stanovanje i komunalije. Profitabilna privreda je uglavnom bila u državnom vlasništvu, što nije baš najočitiji primer zapadne demokratske ljubavi. U to vreme su od resursa daleko bili Nemačka, Francuska ili Velika Britanija, a bankari Londona i Luksemburga nisu mogli izvlačiti milijarde iz socijalističkog sistema.
Jugoslavija je morala umrijeti, a Reagan, Buš stariji i mlađi i Klinton su pomogli da se to dogodi. Nagrađivani autor, politolog i gostujući suradnik u Institutu političke studije u Vašingtonu, Michael Parenti, često je govorio o katastrofi u Jugoslaviji.
Prema Parentiju, američki cilj je bio pretvoriti jugoslavenske narode u regiju Trećeg sveta, a to se moglo ostvariti podelom zemlje koja će onda otvoriti svoju privredu korporativnoj eliti i zapadnim bankarima. Po raspadu Jugoslavije je zemlje trebalo učiniti takvima da budu:
1. Nesposobne da slede nezavisan kurs osobnog razvoja.
2. Razbijenih ekonomija i prirodnih resursa u potpunosti dostupnih za multinacionalne korporacijske eksploatacije, uključujući i ogromna mineralna bogatstva na Kosovu.
3. Osiromašenog, ali pismenog i osposobljenog stanovništva koje će biti prisiljeno raditi za minimalne nadnice, koje će predstavljati jeftin radni bazen s kojim će se lakše sniziti plate u zapadnoj Evropi i drugdje.
4. Demontiranih industrija automobila, nafte, mašinstva, rudarstva i petrohemije, te raznih drugih industrija koje nisu smele biti konkurencija postojećim zapadnim proizvođačima.
Zvuči li vam ova strategija poznato? Setite se plana korporacije RAND za Siriju. Jesu li Ukrajina, Donbas i Krim razumeli ovo pre Evromajdana? Koji je na kraju plan za Rusiju?
Iako ovo zvuči preteće, žao mi je, to je svet u kojem živimo danas. Snagom uspavanih američkih građana, drogiranih glupim bezvrednim tricama super-kapitalizma, svet preuzimaju tirani.
Ali što da je Jugoslavija preživela? Što da je veliki etničko-socijalistički eksperiment i dalje radio? Sigurno bi naš svet bio potpuno drugačiji od danas. Još jedna stvar, Evropska unija bi uz Pokret nesvrstanih delovala u okviru svojih sadašnjih granica. Bila bi manje moćna i daleko manje geopolitički uticajna.
Cela Evropa bi možda dolazila u Beograd, a sada se šest republika bore za mrvice iz Brisela. Potaknut mojom fantazijom o tome kako bi Jugoslavija mogla izgledati, ostaviću vas s procenama ekonomske situacije sadašnjih država Balkana i Jugoslavije čiji je BDP pre rata bio na 24. mestu među svetskim narodima.
2015. godine je Bosna i Hercegovina ekonomski bila na 112. mestu u svetu, a uveti se pogoršavaju. Ipak, siromašni stanovnici BiH misle da će ulaskom u EU rešiti sve svoje probleme. Hrvatska je ekonomski bila na 76. mestu u svetu, ali je Blumberg tada ekonomiju RH svrstao u 10 najgorih u svetu. Makedonija se nalazila na 130. mestu, a poljoprivreda je jedina prava industrija, dok je nezaposlenost u zemlji iznad 30%. Crna Gora je, uprkos lepoti i maloj površini, bila 149. ekonomija među svetskim narodima. Poput nekih drugih bivših republika, Crna Gora veruje da će ulaskom u EU rešiti sve. Srbija je zauzela 87. mesto po BDP-u, a Slovenija je 81. Što se tiče Kosova, Jonathan Marshall za Consortium News piše da je tamo rođena "mafijaška država sa stopom nezaposlenosti od 35 posto, aa epidemijom terorizma, kriminala i političkog nasilja".
Osim toga, NATO polako guta sve države u regionu, jednu po jednu. Crna Gora je postala članica, a Makedonija će to bi ti uskoro. Srpski zakonodavci su ratifikovali diplomatski sporazum o imunitetu i logističkoj podršci za predstavnike NATO pakta.
- I dok pišem ove završne redove, mislim na ono što bi hrabri i jaki narodi iz Jugoslavije dobili da nije došlo do prekida njene sudbine. No, sve što znam je da je 24. mesto među svetskim privredama daleko, a što se tiče Jugoslavije, taj je narod zauvijek nestao", zaključuje američki politolog Phil Butler.
Phil Butler je u svojoj kolumni, što je inače čest slučaj u inostranstvu, malo pažnje posvetio specifičnostima svake nacije i tinjajućim antagonizmima koje je, kako i sam priznaje, Josip Broz Tito "čvrsto držao pod kontrolom". Ipak, njegov zanimljiv opis otvara pitanje koliko smo dobili, a koliko izgubili i jesu li se postojeći antagonizmi rasplamsali i prerasli u ratove "sami po sebi" i zato što su "jednog dana ipak morali eksplodirati" ili su se vešto iskoristili na način da se novcem, oružjem i propagandom na kraju ostvari konačni cilj - uništiti prilično zdrave ekonomije naroda bivše federacije koja je u vreme pre raspada imala 24. ekonomiju na svetu i zauvek uništiti za Zapad opasnu ideju koja je temelj Pokreta nesvrstanih?
pre 4 godine
Da je išta valjala ta tvorevina Jugoslavija ne bi mogo niko da je razbije. Pukla je baš zato što smo samo mi Srbi verovali u bratske narode i narodnosti, a ustvari neki narodi su nas iskoristili samo da po drugi put ne plate ratnu štetu obzirom da su poraženi u 2.svetskom ratu. U udžbenicima treba upisati reći vojvode Mišića " hrvatima dati državu, a granice ćemo im mi nacrtati i biće oni srecni, a mi mirni "Budimo realni Jugoslavija je najviše koštala nas Srbe i tada je Srbija bila svačija, a naše nikada nisu bile druge republike. ŽIVELA SRBIJA.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek sa saradnicima je danas razgovarao sa ambasadorom SAD Džefrijem Hovenijerom u Prištini, gde je bilo reči o položaju i problemima srpskog naroda na ovim prostorima, kao i o zahtevu upućenom SAD da zaštite prava Srba.
20.09.2024
22:19
Ministar finansija Siniša Mali obratio se kao izaslanik Republike Srbije na "Danima Srpske u Srbiji".
20.09.2024
22:12
Redovna profesorka Fakulteta političnih nauka u Beogradu, Nevenka Žegarac, preminula je 19. septembra 2024. godine u 56 godini, nakon kraće i teške bolesti.
20.09.2024
22:06
Na prvom mestu je vojska Sjedinjenih Američkih Država, dok je Rusija druga, prema listi koju je sastavio Global Firepower na osnovu trenutno raspoložive vatrene moći zemalja.
20.09.2024
21:58
Premijer Miloš Vučević obišao je vinare na Grožđebalu, zajedno sa ministarkom privrede Adrijanom Mesarović, gradonačelnikom Novog Sada Milanom Đurićem i predsednikom opštine Draženom Đurđićem.
20.09.2024
21:56
Žestoke borbe vode se na svim linijama fronta. Gubici su ogromni, ali se čini da su daleko veći za ukrajinsku stranu. Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Dragan Petrović, naučni savetnik i Danka Nešović, direktorka PEP akademije.
20.09.2024
22:36
Glumica Radmila Živković preminula je danas u 72. godini života. Ostavila je brojne uloge u kultnim filmovima i serijama. U specijalnoj emisiji Informer TV glumac Irvan Mensur, sin Velimira Bate Živojinovića, Miljko Živojinović, Ivana Vujić, bivša direktorka Narodnog pozorišta i Molina Udovički Fotez, umetnički direktor drame Narodnog pozorišta.
20.09.2024
21:01
Mosadu je cilj da utera strah u kosti stanovništvu. Trenutno se pola Bliskog istoka ustručava da uključi mobilni telefon, pa čak i kućne uređaje. U narednih mesec dana treba da se održi nešto što je nazvano "Poslednji test za čovečanstvo" gde će se utvrditi da li je već sada veštačka inteligencija pamentija od ljudi. Rezultate istraživanja nećemo saznati. Na ove teme u emisiji "Otvoreni studio" govorili su ekonomista Bojan Dimitrijević, Dževad Galijašević, stručnjak za bezbednost i istoričar Goran Šarić.
20.09.2024
20:18
Danas je održana pokazna vežba u Batajnici. Vlada je usvojila predlog o vraćanju vojnog roka. Na ovu temu u "Info danu" govorili su Ministar bez portfelja Đorđe Milićević, narodna poslanica Biljana Pantić Pilja i Jasmina Andrić, časopis "Odbrana i bezbednost".
20.09.2024
16:15
Gosti "Info jutra", Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu politiku, stručnjak za odbranu i bezbednost Nikola Antić i analitičar Branko Radun, analizirali su trenutnu situaciju na Bliskom istoku i šanse da sukob u Izraelu eskalira u regionalni.
20.09.2024
13:09
Vozač kombija, ignorišući očiglednu opasnost, rešio da pređe preko pruge iako je signalizacija ukazivala na to da voz može naići svakog trenutka
21.09.2024
00:15
Na mostu kod Beške na auto-putu Novi Sad - Beograd večeras nešto pre 22 časa došlo je do teške saobraćajne nesreće.
20.09.2024
23:22
Saobraćajna nezgoda na pružnom prelazu kod Šabačkog vašara. Teretni voz "zakačio" putničko vozilo koje je bilo nepropisno parkirano u blizini prelaza, odbacivši ga na drugo putničko vozilo koje je takođe bilo parkirano u blizini. Nema povređenih.
20.09.2024
23:16
Večeras je na mostu u Beškoj došlo do teške saobraćajne nesreće.
20.09.2024
22:10
Bio je to splet neobičnih okolnosti, da ne bih ispao neozbiljan prihvatio sam da dođem u Zvezdu, priseća se legendarni srpski košarkaš.
20.09.2024
20:30
Nedugo nakon što je košarkaški agent Miodrag Ražnatović demantovao izjave predsednika Crvene zvezde Nebojše Čovića u vezi sa odlaskom Nikole Topića u NBA ligu, prvi čovek crveno-belih se ponovo oglasio kako bi razjasnio sve nedoumice.
20.09.2024
17:22
Trener aktuelnog prvaka Evrope, Panatinaikosa Ergin Ataman biranim rečima govorio je o strategu Partizana Željku Obradoviću.
20.09.2024
19:08
Veliki peh na utakmici protiv Benfike doživeo je desni bek Crvene zvezde Ognjen Mimović koji je morao da napusti teren u 26. minutu.
20.09.2024
14:54
Srpski džudista izbačen je iz sporta na pet meseci zbog kršenja tri pravila.
20.09.2024
18:06
Glumica Radmila Živković preminula je danas u 72. godini života, ostavivši dubok trag na domaćoj sceni.
20.09.2024
19:12
Kolumbijska diva i glumačka legenda Koraima Tores, nezaboravna Kasandra iz istoimene serije, stiže u Beograd u nedelju 22. septembra kako bi se priključila ekipi popularne serije Igra sudbine kao specijalni gost.
20.09.2024
17:33
Radmila Živković preminula je danas, u 72. godini.
20.09.2024
16:26
U sredu uveče u sali Jugoslovenske kinoteke publici, među kojom je bio i patrijarh srpski gospodin Porfirije, premijerno je prikazan dokumentarni film „Ljudi Hristovi - Naše vreme" scenariste i reditelja Jovana Markovića.
20.09.2024
15:56
Glumica Radmila Živković preminula je u 72. godini u Beogradu, što je potvrdilo Narodno pozorište.
20.09.2024
15:55
Muškarci sa određenim tipom građe i određenim brojem kilograma su ženama najprivlačniji, otkrilo je nedavno istraživanje.
20.09.2024
23:20
Nekoliko cvetnih vrsta cveta sve do duboke jeseni i prelepo izgleda u svakoj bašti.
20.09.2024
22:00
Doktorka Selena Zimri istakla je da preveliki unos slatkiša može veoma uticati na kožu i ubrzati znake starenja.
20.09.2024
21:00
Lava kolač, poznat po mekoći i vrelom filu, u ovom receptu ima i jedan dodatni sastojak, koji ga čini još ukusnijim.
20.09.2024
18:00
Željko Mitrović večeras organizuje gala slavlje povodom 30 godina Pink televizije, a jedna od zvanica je bila i Goga Sekulić.
20.09.2024
23:16
Marija Ramadanovski podelila fotografiju sa svojom naslednicom.
20.09.2024
23:03
Popularna pevačica Neda Ukraden otkrila je sve o optužbama u vezi sa porezom.
20.09.2024
21:18
Popularna voditeljka rekla sve što zna o zdravstvenom stanju Saše Popovića.
20.09.2024
20:50
Miljana Kulić se hitno zaputila u Klinički centar Srbije.
20.09.2024
20:25
Ministar kulture u vladi Republike Srbije Nikola Selaković otvorio je danas na Zlatiboru „nulto" izdanje Nacionalnog festivala filma i televizije (NAFFIT) na kome će biti prikazana najnovija ovogodišnja izdanja srpskog filma.
20.09.2024
22:28
Ljubitelji kulinarstva u Srbiji sigurno znaju ko je Anamaria Babičković. Za one koji nisu pratili prvu sezonu tv serijala Masteršef, takmičenje kuvara amatera pred kamerama i pod budnim okom profesionalnog žirija, ova mlada Subotičanka osvojila je drugo mesto. Ali ceo rodni grad, a moguće i veći deo Srbije, smatra je pobednicom!
20.09.2024
18:18
Nikola Kalezić, poznati šabački frizer dobro je nasmejao svoje pratioce na društvenim mrežama posle provoda na čuvenom vašaru!
20.09.2024
15:51
Usled obilnih kišnih padavina proteklih dana duž magistralnog puta od Užica do Nove Varoši i Zlatara na pojedinim deonicama ima odrona i kamenja na putu!
20.09.2024
14:11
U jednom plasteniku nadomak Užica krastavci dostižu dužinu od pola metra!
20.09.2024
10:29
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.