ŠOK TVRDNJA BUGARSKOG ISTORIČARA: Srbi su krivi za makedonizam!
Podeli vest
Potrebno je krenuti od udžbenika kada se govori o lošim odnosima Bugarske i Severne Makedonije, jer su oni glasnici ideja antibugarizma i makedonizma, a makedonizam je nastao zahvaljujući i Srbiji, koja ga je svojevremeno promovisala, izjavio je bugarski istoričar Hristo Matanov
- Kada govorimo o sadašnjim lošim odnosima sa Severnom Makedonijom, treba, naravno, početi od udžbenika jer su oni glasnici ideja antibugarizma i makedonizma, u kojima se obrazuju generacije koje odrastaju - izjavio je Matanov za Bugarsku nacionalnu televiziju.
Predsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski izjavio je danas da ni jedan od sadašnje generacije političara nema pravo da se dogovara ili pregovora o makedonskom jeziku i identitetu, prenosi MIA
16.12.2020
21:02
Prema rečima istoričara, makedonizam je nastao zahvaljujući, između ostalog, i Srbiji.
- Samu ideju makedonizma promovisao je srpski političar i poslenik Stojan Novaković još u vreme kada je bio ambasador u Carigradu - rekao je Matanov.
Istovremeno, bugarski političar je priznao da ponekad i sami Bugari umeju preterano da se zanose istorijom i svojim fantazijama, kao i da ispolje želju da deluju izvanrednije nego što jesu, "ali da takve krađe istorije koja postoji u Makedoniji nema nigde drugo".
On je istakao da je postizanje opipljivih rezultata u radu zajedničke komisije o istorijskim i obrazovnim pitanjima jedna od ključnih tačaka da Bugarska da svoju saglasnost za početak pregovora o stupanju Severne Makedonije u Evropsku uniju.
Foto: Tanjug/AP/Boris Grdanoski
S tim u vezi, podsetio je da su na poslednjem sastanku komisije makedonske kolege iz nekog razloga ponovo podigle pitanje o nacionalnoj pripadnosti cara Samuila (kraj 10-početak 11. veka), iako su se još prošle godine eksperti iz komisije dogovorili o zajedničkom odavanju počasti toj istorijskoj ličnosti.
Podsetimo, zajednička komisija za istorijska i obrazovna pitanja osnovana je nakon potpisivanja Sporazuma o prijateljstvu, dobrosusedstvu i saradnji između Bugarske i Severne Makedonije 2017. godine. Tokom rada stručnjaci bi trebalo da razjasne istorijske sporove i dogovore se o istorijskim činjenicama u školskim udžbenicima.
Kao što je Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske ranije saopštilo, makedonska strana je jednostrano obustavila sastanke komisije prošle jeseni zbog predstojećih parlamentarnih izbora. Sastanci su nastavljeni tek u novembru ove godine. Ministarstvo je objasnilo da su oklevanje makedonskih kolega da rade zajedno, kao i iskrivljena istorija Bugara u makedonskim udžbenicima, govor mržnje u medijima i odbijanje da se slože sa bugarskim poreklom makedonske nacije i jezika, postali prepreka zbog koje je Sofija blokirala početak pregovora za pristup suseda Evropskoj uniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Današnju Severnu Makedoniju, u sklopu svog genocidnog projekta za satiranje Srba, instalirali su komunisti 2. avgusta 1944. u Manastiru Sv. Prohora Pčinjskog. I to na prostorima srednjovekovne nemanjićke Srbije. I sa tom „Makedonijom“ Bugarska nije nikad imala nikakve veze mimo onih vezanih za propagandističke formule i zločinačke (tj. koljačke i pljačkaške) pohode, posebno tokom prve polovine prošlog veka (samo u Topličkom ustanku 1917. Bugari su poklali 40.000 Srba, u više od 25 logora po Bugarskoj tome dodali još stotinak hiljada umorenih glađu i boleštinama, a među njima i 8.000 devojčica od 10–15 godina koje je bugarski predsednik Radoslavov za zlato kao roblje proda[va]o Turcima). To ministar Karakačanov zove „administriranjem“ i ono je, između pstaloga, predviđalo da „sve što je srpsko mora biti satrveno“ jer „samo na ruševinama Srpstva može da postoji i da se diže bulgarizam“; da su „hiljade žena i dece internirani , a drugi pobacani u zatvore“; da je „trideset i šest sela oko Leskovca potpuno istrebljeno“; da je „odvedeno gotovo sve muško stanovništvo varoši Niša, oko 4.000 ljudi“. I da su za podvige u tim poslovima odlikovani pukovnik Kalkandžijev za to što je priznao da je pobio 60 sveštenika, 200 činovnika i 3.000 civila i jedan policijski činovnik iz okoline Niša za to što je zaklao više od 300 Srba. (I u tim se poslovima mnogo namučio: „U početku je bilo dosta teško, moralo se uvek više puta bosti nožem, ali kad sam se izvežbao, operacija je išla ne može lepše biti: jedan udarac – i čovek je ubijen“.) I tako se dogodilo da su se „mnogonapaćeni i tako često nepravedno tretirani“ Bugari, zahvaljujući svojoj vlasti i svojoj Crkvi i uz svesrdnu podršku Bugarske akademije nauka, našli u krugu najuglednijih zločinačkih naroda u Evropi. Tako su Kalkandžijev i Karakačanov „administrirali“ po „Makedoniji“ i Pomoravlju, a njihovi su „administratori“ u Srbiji stizali do Zlatibora i dokaz[iv]ali se i zločinima i paljevinama po Dragačevu, u okolini Čačka, Arilja, Kosjerića.
-Odlomak iz clanka, pako voli moze da procita istinu a bugari bi mogli da konacno plate ratnu stetu koju su pocinili kao saveznici nasih osvajaca u prvom i drugom svetsku ratu.
Dragoljub Petrović,
prof. (u penziji)
Izvor: Balkanska geopolitika
Iskreno hteli mi to priznati ili ne,..krivi smo jer bolujemo od amnezija, jer lako oprastamo a najkrivlji smo radi one stare izreke "Dusmanin ce ojacati samo s onim sta sam ostavis za sobom". Ruku na srce,..KRIVI SMO jer smo i levo i desno ostavljali i svoj jezik i kulturu i ljude i ono sta smo dostigli i postigli nasom krvlju delili sa drugima koji to nicim zasluzili nisu. JESTE,..mi smo "krivi" za Makedonce,..jer da su drugi bili na nasem mestu ta makedonija bi bila danas njihova da su oni prolili toliko krvi za nju,...a mi smo sve nase pobede u ratu,..NA PLADNJU drugima poklanjali,...pa eto razloga i postojanja i hrvata i bosnjaka i miligoraca i makedonaca,..a za nasu 'galantnost' nas mrze dasnas vise nego bilo kojeg opresora koji je vekovima nad njima vladao
Bugari da nam odgovore zbog čega imaju slovenske gene i slovenski jezik, a koriste tatarsko ime "bugari", takođe da nam objasne zašto su im prvi vladari bili kanovi, a ne kraljevi i carevi i da nam objasne ko su bili ti Serdi, tračansko pleme po kome se Sofija zvala Serdika sve dok joj srpski kralj Milutin Nemanjić nije promenio ime u Sofija.
Predsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski izjavio je danas da ni jedan od sadašnje generacije političara nema pravo da se dogovara ili pregovora o makedonskom jeziku i identitetu, prenosi MIA
Političar Vladan Đokić, koji je uzurpirao funkciju rektora Beogradskog univerziteta zarad svojih političkih ambicija, dobio je iz Evropske unije direktivu da prizna nezavisnost lažne države "Kosovo" i takozvanog premijera Aljbina Kurtija!
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči stigao je u Sankt Peterburg, gde će se 27. aprila sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Irana.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prima pripadnike Vojske Srbije, sastav Voda za zaštitu snaga iz Sektora "Zapad", koji su u proteklih osam meseci bili angažovani u Mirovnoj operaciji Ujedinjenih nacija u Libanu.
“Onda će biti haos”, kaže urednički dvojac eks-Šolakovih medija Draža Petrović i Sloba Georgiev. U svakoj drugoj državi u svetu, gde postoji tužilaštvo, oni bi bili privedeni.
Aleksandar Mirković, šef odborničke grupe SNS u Skupštini grada Beograda, izjavio je da se politika bežanja od dijaloga i parlamentarne rasprave nastavila i danas, kada su odbornici opozicije ponovo napustili sednicu Skupštine grada Beograda.
Na dubini od neverovatnih 582 metra ispod ravnice, priroda je hiljadama godina čuvala resurs koji danas Novi Bečej pozicionira na mapu najpoželjnijih destinacija za zdravstveni turizam.
Iako ćemo uživati u suncu početkom nedelje, praznični planovi mogli bi biti pod znakom pitanja zbog prodora hladne vazdušne mase koja donosi temperature i do 0 stepeni. Ipak, za Prvi maj u većem delu Srbije neće biti većih padavina.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov obišla je u jednoj od najposećenijih banja u Srbiji, Specijalnu bolnicu za rehabilitaciju "Termal" u Vrdniku, gde je zamenjen stari kotao koji je decenijama koristio dizel, novim gasnim generatorom.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se danas oko 13.30 sati na auto-putu Šabac Ruma, kada je, kako se sumnja, vozač automobila marke "ford" vozio u kontra smeru brzinom od čak 130 na sat.
Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozorava građane na povećan rizik od zloupotreba i prevara tokom korišćenja aplikacije Booking.com.
Godinama se govori da ekrani negativno utiču na san i da njihovo plavo svetlo remeti naš prirodni ritam spavanja, otežava uspavljivanje i narušava kvalitet odmora, ali nove studije pokazuju da to nije tako.
Iako je izbacivanje glutena sve popularnije, naučni dokazi pokazuju da koristi nisu iste za sve, a kod nekih ljudi takva ishrana ima i svoje nedostatke.
Dragana Droca (22) iz Novog Goražda predstavljaće Bosnu i Hercegovinu na međunarodnom takmičenju koje se održava u Kušadasiju u periodu od 8. do 18. maja ove godine.
Dragan Kojić Keba stigao je među prvima na snimanje emisije "Zvezde Granda" na Košutnjaku, gde je odmah otkrio zbog čega je poranio, ali i bez zadrške govorio o kockanju i zaradi.
Dva najpoznatija regionalna pop benda, Tropiko i Amadeus, održaće zajednički koncert pod sloganom "Domaćinski u Nišu" na Letnjoj pozornici koji je zakazan 20. juna ove godine s početkom u 21 sat.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar