Da li su u Sarajevu ikada vraćali film unazad i razmislili - šta bi dobili da su Alija i Milošević ispunili dogovoreno, da je BiH ostala u sastavu SRJ!? Imali bi, izvesno je u svakoj varijanti, ili predsednika ili premijera te veće države, plus federalnu jedinicu bez entiteta, unutar koje bi se najviše pitali
Bakir Izetbegović će stati „ispred naroda". „Radije bih umro nego dopustio da genocidaši zavladaju delom Bosne i Hercegovine", veli.
Frka oko non pejpera
Međutim, razlog za njegovo reagovanje i ovako oštre reči uopšte nisu „genocidaši". Razlog je sada već famozni „non-pejper", kojeg u Banjoj Luci i Beogradu niko nije ni video pre nego što je o njemu štampa počela pisati!
Da, očekivano bejaše da se i ovo pripiše Vučiću, a kome drugom bi prekrajanje granica palo napamet!? Tja, on je zagovornik razgraničenja, neko će to razumeti „u jednini" i vezivati samo za kosovsku tematiku, neko će to razumeti „u množini" i vezivati za celokupan (post)jugoslovenski prostor. Ipak, takva procena ne samo da je naivna, već i sasvim pogrešna.
Suštinski, ovakav „papir bez zaglavlja", ili tačnije verzije, manje ili više slične, koje su predstavljane u sredstvima javnog informisanja, niti odgovaraju Srbiji, niti odgovaraju Vučiću.
Što se Srbije tiče, predstavljenim se nudi svojevrsna trampa - Kosovo i Metohija za Republiku Srpsku. Šta bi bilo sa severom Kosova nije najjasnije (južnotirolska autonomija?), ali bi se Beograd još morao odreći juga centralne Srbije. Eto, kao bajagi, ispoštovan je princip da „nešto dobijemo, a da sve ne izgubimo".
Istovremeno, pak, pojavljuju se dve države, ili dva naroda, koji sve dobijaju, a ništa ne gube!
Albanija se širi sve do Bujanovca i Preševa, uz dodatak blizu četrdeset posto Severne Makedonije postaje respektabilan regionalni igrač sa nezanemarljivim potencijalima, dok Hrvati uzimaju ono što nisu mogli u Dejtonu.
Ipak, zarad ulaska u bošnjačko-hrvatsku matricu i odustajanje od Herceg-Bosne Tuđman je izdejstvovao saglasnost za sprovođenje „Bljeska" i „Oluje", što je uključivalo ne samo poraz Republike Srpske Krajine, već i etničko čišćenje srpskog stanovništva. „Dobitke za Hrvatsku" treba sagledavati i iz tog ugla.
Dakle, u geopolitičkom kontekstu, ovakva trampa ima i minuse, nije baš u interesu Srbije. Što se Vučića tiče, njemu je ovo i svojevrsno upozorenje u šta se sve može pretvoriti „koncept razgraničenja".
Dobiće u komšiluku Veliku Albaniju i Veliku Hrvatsku!
Dakle, nema puno političkih motiva da nešto ovako nudi, pogotovo ne u ovom trenutku. No, bez obzira na to ko iza ovoga stoji i koji su ciljevi svega, a o tome postoji barem nekoliko različitih teza, nije rano za izvođenje jednog od najvažnijih zaključaka: dve države ili dva naroda su predviđeni za apsolutne gubitnike!
Bosna i Hervegovina i Severna Makedonija tretiraju se kao čisti geopolitički objekti, teritorije sa kojima međunarodna zajednica može raditi šta želi, deliti ih i poklanjati, čak se i ne obazirući na mišljenje konstitutivnih naroda sa relativnom ili apsolutnom većinom.
Foto: Tanjug
Zato, što se homogenizacije sopstvenog biračkog tela tiče, Izetbegović jeste pogodio cilj. Ali, što se šire slike tiče, on je uspeo da promaši celu metu.
Insistirajući na staroj i dobro ukorenjenoj mantri o „genocidašima", što je „pitko" za glasače koji su ovu mantru prihvatili kao jedinu ispravnu istorijsku istinu, Izetbegović potpuno zanemaruje da je ovaj predlog došao sa druge strane i da ima drugačiju svrhu.
Njegovo mišljenje, saopšteno onomad na kongresu SDA, kako „Srbi i Hrvati treba da postanu više Bosanci" izgleda da ne interesuje ni one koje u Sarajevu smatraju najbližim saveznicima. Janšu, recimo! I one za koje je Janša odrađivao posao!
Dobrim Bošnjanima ostavili bi na upravu oko trećine Bosne, ali sa izlaskom na more! Taj izlazak na more, taj koridor, e to će ih spasiti!
Srbi i Hrvati ne bi postali više Bosanci, zapravo, suštinski se više ne bi ni vezivali za Bosnu. Naravno, ponuđeni predlog je nerealan, neostvarljiv, u velikoj meri i neprihvatljiv. Ne zna se ni ko bi garantovao njegovo sprovođenje, niti kako bi se realizacija oposlila.
Ono što se, međutim, jasno uočava, jeste da postoji rangiranje na privilegovane, čije interese u potpunosti treba zadovoljiti i zaštititi, nezaobilazne, čiji se interesi u određenoj meri moraju uvažiti i nebitne, one koji će služiti za namirivanje drugih.
Ne treba za Izetbegovića biti problem samo u tome što se BIH deli, već još i više celokupan kontekst ponuđene priče, svrstavanje muslimanskog korpusa u treću kategoriju, smeštanje dobrih Bošnjana, koji će nastaviti da čuvaju Bosnu, među nebitne.
Uprkos tapšanju po ramenu, podrške da se održi narativ o genocidu, neprestanih obećanja o dedejtonizaciji, na kraju krajeva, realnost nam ipak pokazuje da, kao što se mir devedesetih mogao sačuvati dogovorom muslimana i Srba, što je i pokušano sporazumom Alije Izetbegovića sa Slobodanom Miloševićem, tako je i mir danas moguće sačuvati unapređenjem odnosa između ove dve strane.
Dijalog sa Srbima nema alternativu
To se ne postiže pričom o „genocidašima", niti zamenama teza koje imaju za cilj homogenizaciju sopstvenog biračkog tela, već strpljivim radom na postizanju kompleksnih dogovora kojima bi se osigurala budućnost.
Valjda je lakše sa Srbima otvoriti iskren i sadržajan dijalog o ratnim dešavanjima i, između ostalog i pitanju da li je srebrenički zločin bio genocid, po cenu da oko toga bude i nekih ustupaka, nego i dalje tvrdoglavo opstajati na poziciji koja same Bošnjake ostavlja u poziciji čistih geopolitičkih objekata.
Da li su u Sarajevu ikada vraćali film unazad i razmislili - šta bi dobili da su Alija i Milošević ispunili dogovoreno, da je BiH ostala u sastavu SRJ!? Imali bi, izvesno je u svakoj varijanti, ili predsednika ili premijera te veće države, plus federalnu jedinicu bez entiteta, unutar koje bi se najviše pitali.
Imali bi, kada se crta podvuče, više nego što imaju danas, u jednoj multietničkoj državi (istina, sa srpskom većinom, ali i sa osiguranim institucionalnim garancijama), na čelu federalne jedinice kojom bi suvereno upravljali (bez ikakvih dilema, Milošević bi žrtvovao autonomiju prekodrinskih Srba zbog savezništva sa muslimanima).
Danas imaju trećinu vlasti, u takođe multietničkoj državi, koja je više međunarodni protektorat nego samostalna, nisu vlasni da suvereno upravljaju čak ni uspostavljenim entitetom.
BH muslimani su mnogo izgubili u proteklom ratu i tragajući za razlozima takvog raspleta, pomalo sami, a pomalo i ciljano usmeravani kroz projekte vazda raspoloženih zapadnih fondacija - došli su do odgovora kako su za te njihove gubitke najveći krivci Srbi! U redu, ima i u tome dela istine, ali opet - samo dela.
Foto: Tanjug/Fotoilustracija
Svako je branio svoje ili ono što je doživljavao kao svoje, kako ostali, tako i Srbi.
Isto tako, delove istine treba potražiti i na drugim stranama. Istorija nije crno-bela slika. Za gubitke su odgovorni i političari koje su muslimani birali, njihove loše procene, oni koji su sa njima trgovali, kao i tapšači po ramenu, pojedinci iz međunarodne zajednice koji su im svašta obećavali i kojima su bespogovorno verovali.
Nije moralo biti tako, najverovatnije, istorijski procesi mogli su krenuti i drugim tokom. Sada, kada se već ne može menjati ono što je bilo, može se uticati na ono što će biti.
Ostajanje na tom kursu „Srbi su krivi za sve" zapravo je najopasnije za samo Sarajevo.
Daljom radikalizacijom odnosa i novim krizama dobiće još manje nego što imaju danas. I to što će „genocidaši" odgovoriti na ovakvu retoriku nije jedini i najveći problem ni Izetbegovića, ni muslimana. Najveći problem je što se i u razmišljanju autora ovog „non-pejpera" pokazuje da u tim kriznim situacijama nije oportuno stajati na stranu dobrih Bošnjana.
Oni su tu sredstvo za izazivanje kriza, eventualno za njihovo usmeravanje, ništa više od toga. A kada kriza prođe, biće podstrekivani da opet šire teze o „genocidašima", zlim Srbima koji su se još jedared nad njima iživljavali.
Kao da Srbi i nemaju drugih stvari na pameti. Bave se samo Bosnom. U stvari, realnost je nešto drugačija.
Janša i drugari dobre Bošnjane uopšte ne shvataju ozbiljno. I ako žele da ih neko shvati ozbiljno, u Sarajevu bi morali najpre razmišljati o dogovoru sa „genocidašima". Iako je u ovom trenutku neizvodljivo, pre svega zato što to znaju i Janšini drugari koji to neće dozvoliti, u tom smeru bi se moglo razmišljati.
U suprotnom, sadržaj „non-pejpera" lako može postati realnost za BiH, čak i ako njegovi drugi delovi ne budu sprovođeni u praksi.
Jer, bez obzira ko iza ovoga stoji i kakvi su ciljevi svega, bez obzira na neostvarljivost i neprihvatljivost, još nešto treba imati u vidu: ovakvim pristupom legitimizuje se ideja promene granica i prekompozicije (post)jugoslovenskog prostora.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Aljbin Kurti preko svog sluge Nenada Rašića svakog dana pruža podršku studentima-blokaderima, a sada je ponovo direktno pozvao da se glasa za tzv. "Studentsku listu".
Na gradskom trgu u Ubu danas je, u periodu od 16 do 20 časova, uspešno održan skup u okviru razgovora sa građanima, koji organizuje lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniša Mali posetio je danas domaćinstvo i vinograd predsednice Srpske stranke Zavetnici Milice Đurđević Stamenkovski u Kaluđerici, nakon čega su zajedno sa građanima tog beogradskog naselja razgovarali o budućim infrastrukturnim projektima.
Lider SNS Miloš Vučević osudio je napad blokadera na voditeljku Informera Tanju Zdravković i Ninu Kuburović, kandidatkinju na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Exatlon 2 dobio je novu takmičarku Crvenog tima Millu Ivanovski koja je veoma aktivna na društvenim mrežama gde se može videti da je prava lepotica u sjajnoj formi.
Takmičar Plavog tima Boris Stanojević otkrio je kako je uživao u prednostima koje bolji smeštaj u Exatlonu Srbija donosi i da se osećao kao da je kod kuće.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić- Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić rekao je danas na predizbornom skupu u Valjevu da će ukoliko dobije poverenje građana u rekontrukciju valjevske bolnice biti uloženo 35 miliona evra i da će se nastaviti sa ulaganjem u putnu infrastrukturu još više.
Sekretarijat za javni prevoz Grada Beograda saopštio je će zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica doći do izmena režima rada gradskog prevoza na Zvezdari, i to od sutra do 20. oktobra.
Policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske uhapsili su u Doboju u Bosni i Hercegovini V. B., državljanina Crne Gore. Proverama je utvrđeno da je za njim Nemačka raspisala međunarodnu Interpolovu crvenu poternicu.
Večeras se u mestu Lovreć u Splitsko - dalmatinskoj županiji u Hrvatskoj dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a druga je lakše povređena.
U Tuzli u Bosni i Hercegovini je 3. oktobra u ulici Maršala Tita prijavljen slučaj pokušaja samoubistva, potvrđeno je iz Operativnog centra MUP-a Tuzlanskog kantona.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Ako volite domaće piroške, ali vam se ne čeka da kvasac odradi svoj posao, postoji mnogo brža varijanta. U ovom receptu kvasac nije potreban, jer se testo pravi uz pomoć kefira i malo sode bikarbone.
Korisnici besplatne i osnovne verzije Geminija uskoro će biti ograničeni na jednostavniji model, dok će napredni modeli biti dostupni samo uz skuplje pretplate.
Pevačica Jelena Kostov iskritikovala je ljude koji konstantno kukaju kako nemaju vremena za određene stvari, pa je otkrila da ne voli da izlazi i da je njen muž srećan zbog toga.
Pevačica Slađana Dragaš Alegro, pojavila se na rođendanu frizera Cece Ražnatović, Stevana Radivojevića, u ležernom izdanju, pa je spomenula svoju mezimicu Milu.
Bivši rijaliti učesnik Predrad Peca Lazić iznenadio je svoje pratioce kada je na društvenim mrežama pokazao devojku i podelio njihovu zajedničku fotografiju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.