Predsednik Rusije Vladimir Putin je na sastanku sa vojnim rukovodstvom Specijalne vojne operacije izdao naređenje koje je izazvalo bolnu reakciju Zapada i Ukrajine. Obraćajući se načelniku Generalštaba Valeriju Gerasimovu, predsednik ga je zamolio da "u budućnosti razmisli o stvaranju zone bezbednosti duž državne granice".
U stvari, iza ove prilično neutralne formulacije, analizira Kiril Streljnjikov za RIA Novosti, krije se činjenica da je rusko rukovodstvo već donelo odluku o uređenju buduće linije kontakta između Rusije i ostatka Ukrajine.
Kada su protivnici Rusije shvatili šta to znači, popadali su u smrtonosnu katatoniju.
Zanimljivo, upravo uoči te Putinove posete Kurskoj oblasti, The Washington Post je objavio članak u kojem tvrdi da je Centar EU za analizu obaveštajnih službi navodno od "ruskog trusta mozgova povezanog sa FSB" pribavio strogo tajni dokument, prema kojem Rusija planira da stvori tampon zonu duž Brjanske i Belgorodske oblasti, kao i između „Krimske oblasti i Odese".
Brojnim zapadnim onlajn komentatorima odmah je sinulo da bi "tampon zona omogućila Rusiji da kontroliše ukrajinsku infrastrukturu bez formalne aneksije" i da bi stvorila stalnu "sivu zonu" koja bi "mogla da se koristi kao poluga protiv Kijeva" i postala "trajni izvor nestabilnosti koji zahteva prisustvo ruskih trupa da bi čuvale mir.
U junu 2023. predsednik RF je rekao da će Moskva razmotriti stvaranje sanitarne zone u Ukrajini ako se nastavi granatiranje ruskih teritorija, a zona bi trebalo da bude „na takvoj široka da onemogući granatiranje i raketiranje teritorije Rusije".
Zatim je to pomenuo u martu 2024, ne isključujući da bi Rusija mogla biti prinuđena da „u nekom trenutku" stvori tampon zonu na teritorijama koje Kijev trenutno kontroliše.
U aprilu 2024. pres-sekretar Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da pozicija Rusije ostaje ista: "U tom pogledu ništa se nije promenilo".
Sada, sa prelaskom ruskih trupa u aktivnu ofanzivu u svim pravcima, ovo pitanje postaje više nego aktuelno.
Nakon što je neprijatelj potpuno potisnut van administrativnih granica Rusije (uključujući i nove regione), potrebno je obezbediti dugoročnu bezbednost naših građana od mogućih provokacija sa suprotne strane, o čemu se ne raspravlja.
Dubina tampon zone nije politički već objektivni vojno-tehnički parametar. Na primer, da bi se uklonio rizik granatiranja zapadnom artiljerijom velikog dometa, tampon zona, u kojoj je zabranjena svaka aktivnost i vojno prisustvo Ukrajine, morala bi da bude široka najmanje četrdeset kilometara. Zapravo, više.
Jer, domet višecevnih raketnih bacača (uključujući Himars) je - 50-70 kilometara. To se ne tiče samo samog oružja, već i logističkog sistema koji ga podržava. Da bi se potpuno paralisala logistika ukrajinskih jedinica - tampon zona mora biti proširena na sto kilometara.
Iz ovoga logično sledi da će pri uspostavljanju efikasne bezbednosne tampon zone, o kojoj je govorio Vladimir Putin, ona obuhvatati Odesu, Nikolajev, Krivoj Rog, Dnjepropetrovsk, Harkov, Sumi i Černjigov: Odnosno: da će Rusija u stvari moći da kontroliše znatno više „stare" ukrajinske teritorije od one koja je već pod našom kontrolom.
Sasvim je očigledno da će sada ova tema na Zapadu preći put od jeze izazvane ovim što se dešava do bjesomučne histerije, kakvu smo već mnogo puta iskusili. Ali našim neuvaženim nepartnerima treba da uđe u glavu da im dajemo ogroman poklon, čak i ako se uzme u obzir stokilometarska sanitarna zona.
U maju 2024. zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev je unapred upozorio da bi u slučaju provokacija korišćenjem zapadnih raketa dugog dometa poput Storm Shadow/Scalp-eg, takva zona mogla da obuhvati „praktično celu centralnu i značajan deo zapadnih teritorija bivše Ukrajine", a da bi se mogla stvoriti sanitarna zona za zaštitu teritorije Rusije i Ukrajine.
Garantovana dreka i optužbe mogu da se upućuju na istu adresu na koju je Dmitrij Medvedev poslao Veliku Britaniju sa zahtevom da Rusija započne 30-dnevno primirje „bez ikakvih uslova", jer su za same zapadnjake tampon zone veoma dobre - ako prave (setimo se Rajnske demilitarizovane zome posle Prvog svetskog rata, kada su Francuzi i Belgijaci kontrolisali deo teritorije Nemačke).
Na primer, još je 2016. godine je američki Center for the National Interest objavila izveštaj „Obezbeđivanje strateškog tampon prostora: implikacije za globalnu strategiju SAD", koji je jasno pokazao prednosti za Sjedinjene Države od stvaranja i kontrole takvih-zona širom sveta: "Tapon zone su alat za minimiziranje rizika i održavanje globalnog liderstva u SAD.
Za njih tampon zone predstavljaju globalno liderstvo, moć i novac. Za nas se radi o životima naših građana.
Pre neki dan, u oslobođenoj Martinovki, u Kurskoj oblasti, naši vojnici su otkrili telo penzionerke: umrla je od žeđi, gladi i hladnoće, krijući se u štali od ukrajinskih čudovišta, koja su u to vreme ubijala i mučila žene, starce i decu. Pored nje je bio dnevnik, koji je vodila do samog kraja.
Posvedočila je: "Dvanaest dana sam bez ičega. Unutra tri stepena iznad nule, uskoro će mi kraj. Želim da ste svi živi i zdravi. Zbogom deco, nećemo se videti, ni ja vas, ni Vi mene. Sve vas ljubim."
Trampov apel da budemo humani prema ukrajinskim vojnicima - jasno su čuli naši borci, a opkoljene ukrajinske teroriste niko niptaneće patiti.
A da se to ne bi dešavalo u budućnosti, mi ćemo preuzeti kontrolu nad onoliko ukrajinske teritorije koliko je potrebno.
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država obavestilo je Evropsku uniju o povlačenju iz međunarodne istražne grupe koja se bavi istragom protiv Rusije u vezi sa situacijom u Ukrajini, piše Njujork tajms, pozivajući se na izvore.
Američki zvaničnici saopštili su da će se u okviru mirovnih pregovora s Rusijom razgovarati o sudbini ključnog ukrajinskog energetskog postrojenja. Iako objekat nije preciziran, najverovatnije je reč o Zaporoškoj nuklearnoj elektrani – najvećoj u Evropi.
Oružane snage Ukrajine nastaviće svoje operacije u Kurskoj oblasti u Rusiji, uprkos tome što su njihove trupe u velikoj meri opkoljene, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibiga u intervjuu za japanski NHK.
Pojavljivanje ruskog predsednika Vladimira Putina u vojnoj uniformi u Kurskoj oblasti izazvalo je reakcije širom sveta, posebno među zapadnim političarima i analitičarima. Njegova poseta liniji odbrane, tokom koje je primio izveštaje i održao sastanke s vojnim komandantima, jasna je poruka da Rusija ostaje nepokolebljiva uprkos pritiscima sa Zapada.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
U ruskim elitama sve je više nezadovoljstva zbog dugog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i odluka Vladimira Putina, dok Kremlj i dalje računa da može da preuzme kontrolu nad celim Donbasom do kraja 2026. godine, objavio je Gardijan.
Kijev bi mogao da uđe u potpuno novu fazu pritiska ukoliko ruske snage naprave čak i ograničen pomak sa severa, upozorio je ukrajinski poslanik i osnivač Centra za podršku aeroizviđanju Igor Lucenko.
Snimak na kojem ruski predsednik Vladimir Putin pokušava da povede trostruko „ura“ tokom susreta sa učesnicima programa „Vreme heroja“ uklonjen je sa zvaničnih kanala Kremlja ubrzo nakon objave, tvrde opozicioni i ukrajinski mediji koji su preneli sporni kadar.
Ukrajinski portali objavili su snimak snažnog udara u oblasti Bele Crkve, u Kijevskoj oblasti, uz tvrdnje da je Rusija tokom noćnog napada najverovatnije upotrebila balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država obavestilo je Evropsku uniju o povlačenju iz međunarodne istražne grupe koja se bavi istragom protiv Rusije u vezi sa situacijom u Ukrajini, piše Njujork tajms, pozivajući se na izvore.
Američka vojska uništila je dva iranska čamca koja su, prema navodima Foks njuza, pokušala da postave mine u Ormuskom moreuzu, dok je dodatni udar izveden na iranski protivvazdušni sistem nakon što je otvorio vatru na američku avijaciju.
Krajnje šokantna informacija o služenju vojnog roka u Hrvatskoj ugledala je svetlost dana nakon što se medijima u toj zemlji požalila majka jednog vojnika iz Pule.
Blokaderska mantra o "ubačenim elementima" koji su napali srpsku policiju posle propalog predizbornog skupa na Slaviji, pukla je kao mehur od sapunice.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković, komentarisao je skandaloznu izjavu NATO lobiste i predsednika Srbija centra (SRCE) Zdravka Ponoša, na račun posete predsednika Aleksandra Vučića Kini.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević govorio je tokom Kolegijuma o značaju posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kini, pa se u jednom trenutku obratio tajkunskoj voditeljki "Utiska nedelje" Olji Bećković.
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić žestoko je reagovala na skandalozno naslovnu stranu crnogorskih "Vijesti", koji su izgleda opsednuti predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Duhovske zadušnice, u narodu poznate kao letnje, obeležavaju se u subotu, 30. maja, pred praznik Svete Trojice. U crkvama se na taj dan služi sveta liturgija i parastos, a vernici izlaze na groblja i obavezno poštuju niz običaja. Crkva poziva da se ne nosi hrana na groblje.
Uključena klima u automobilu povećava potrošnju goriva za 10%, a stručnjaci otkrivaju kako pravilnom upotrebom i servisom možete sačuvati novac tokom leta.
Nakon jučerašnje teške saobraćajne nesreće u kojoj je N.R. (35) na mestu suvozača izgubio život, a I.T. (46) koji je upravljao kamionom “Turbo Zeta” natovaren ogrevnim drvetom, zadobio povrede opasne po život, meštani kragujevačkog sela Velike Pčelice i dalje su u neverici.
Vođa ozloglašenog "kavačkog klana", Radoje Zvicer ranjen je u pucnjavi koja se dogodila 26. maja 2020. godine u Ukrajini. Na njega su tada vatru otvorili pripadnici suprotstavljenog, "škaljarskog klana", nakon meseci praćenja. Sigurne smrti spasila ga je supruga Tamara Zvicer koja je zapucala prema napadačima.
Ognjen Rašeta (45), optužen za pripadništvo kriminalnoj grupi Radoja Zvicera i Ivana Božovića, uhapšen je nakon višemesečnog bekstva na Aerodromu Golubovci.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se danas na auto-putu ka Beogradu kod isključenja pre Požarevca, kada je kamion probio zaštitnu ogradu i završio u suprotnom smeru.
Glumica Milica Milša pozirala je pored motora u kožnim pantalonama, jakni i crnim čizmama i kacigom u ruci, sve za potrebe serije "Dadilja sa sela" u kojoj glumi Zorku.
Film "Lepota poroka" spada među najboljim u srpskoj kinematografiji, a jedna od scena po kojoj je ostao upamćen je ona u kojoj je prikazan seks između Eve Ras i Petra Božovića.
Sidni Svini je poslednjih dana u centru pažnje zbog eksplicitnih scena u trećoj sezoni serije "Euforija", a pojedini stručnjaci sada analiziraju kako bi se takav imidž mogao odraziti na njenu karijeru.
Glumica Maja Sabljić osvojila je publiku širom bivše Jugoslavije ulogom simpatične službenice i Mišine ljubavnice u komediji "Druga žikina dinastija" koji je u bioskope izašao davne 1986. godine.
Produžni kabal se često doživljava kao bezazleni dodatak, ali način na koji ga koristite direktno utiče na trajanje televizora, računara ili kućnih aparata.
Pokipelo jelo može da napravi pravi haos u kuhinji, ali postoji jednostavan trik koji mnogi i dalje koriste. Uz pomoć jedne obične drvene varjače možete sprečiti da pena iz šerpe završi po celoj ringli.
U rijalitiju "Elita" došlo je do novog žestokog sukoba između Maje Marinković i Asmina Durdžića, a situacija je eskalirala do te mere da je obezbeđenje moralo hitno da reaguje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar