Predsednik Rusije Vladimir Putin je na sastanku sa vojnim rukovodstvom Specijalne vojne operacije izdao naređenje koje je izazvalo bolnu reakciju Zapada i Ukrajine. Obraćajući se načelniku Generalštaba Valeriju Gerasimovu, predsednik ga je zamolio da "u budućnosti razmisli o stvaranju zone bezbednosti duž državne granice".
U stvari, iza ove prilično neutralne formulacije, analizira Kiril Streljnjikov za RIA Novosti, krije se činjenica da je rusko rukovodstvo već donelo odluku o uređenju buduće linije kontakta između Rusije i ostatka Ukrajine.
Kada su protivnici Rusije shvatili šta to znači, popadali su u smrtonosnu katatoniju.
Zanimljivo, upravo uoči te Putinove posete Kurskoj oblasti, The Washington Post je objavio članak u kojem tvrdi da je Centar EU za analizu obaveštajnih službi navodno od "ruskog trusta mozgova povezanog sa FSB" pribavio strogo tajni dokument, prema kojem Rusija planira da stvori tampon zonu duž Brjanske i Belgorodske oblasti, kao i između „Krimske oblasti i Odese".
Brojnim zapadnim onlajn komentatorima odmah je sinulo da bi "tampon zona omogućila Rusiji da kontroliše ukrajinsku infrastrukturu bez formalne aneksije" i da bi stvorila stalnu "sivu zonu" koja bi "mogla da se koristi kao poluga protiv Kijeva" i postala "trajni izvor nestabilnosti koji zahteva prisustvo ruskih trupa da bi čuvale mir.
U junu 2023. predsednik RF je rekao da će Moskva razmotriti stvaranje sanitarne zone u Ukrajini ako se nastavi granatiranje ruskih teritorija, a zona bi trebalo da bude „na takvoj široka da onemogući granatiranje i raketiranje teritorije Rusije".
Zatim je to pomenuo u martu 2024, ne isključujući da bi Rusija mogla biti prinuđena da „u nekom trenutku" stvori tampon zonu na teritorijama koje Kijev trenutno kontroliše.
U aprilu 2024. pres-sekretar Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da pozicija Rusije ostaje ista: "U tom pogledu ništa se nije promenilo".
Sada, sa prelaskom ruskih trupa u aktivnu ofanzivu u svim pravcima, ovo pitanje postaje više nego aktuelno.
Nakon što je neprijatelj potpuno potisnut van administrativnih granica Rusije (uključujući i nove regione), potrebno je obezbediti dugoročnu bezbednost naših građana od mogućih provokacija sa suprotne strane, o čemu se ne raspravlja.
Dubina tampon zone nije politički već objektivni vojno-tehnički parametar. Na primer, da bi se uklonio rizik granatiranja zapadnom artiljerijom velikog dometa, tampon zona, u kojoj je zabranjena svaka aktivnost i vojno prisustvo Ukrajine, morala bi da bude široka najmanje četrdeset kilometara. Zapravo, više.
Jer, domet višecevnih raketnih bacača (uključujući Himars) je - 50-70 kilometara. To se ne tiče samo samog oružja, već i logističkog sistema koji ga podržava. Da bi se potpuno paralisala logistika ukrajinskih jedinica - tampon zona mora biti proširena na sto kilometara.
Iz ovoga logično sledi da će pri uspostavljanju efikasne bezbednosne tampon zone, o kojoj je govorio Vladimir Putin, ona obuhvatati Odesu, Nikolajev, Krivoj Rog, Dnjepropetrovsk, Harkov, Sumi i Černjigov: Odnosno: da će Rusija u stvari moći da kontroliše znatno više „stare" ukrajinske teritorije od one koja je već pod našom kontrolom.
Sasvim je očigledno da će sada ova tema na Zapadu preći put od jeze izazvane ovim što se dešava do bjesomučne histerije, kakvu smo već mnogo puta iskusili. Ali našim neuvaženim nepartnerima treba da uđe u glavu da im dajemo ogroman poklon, čak i ako se uzme u obzir stokilometarska sanitarna zona.
U maju 2024. zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev je unapred upozorio da bi u slučaju provokacija korišćenjem zapadnih raketa dugog dometa poput Storm Shadow/Scalp-eg, takva zona mogla da obuhvati „praktično celu centralnu i značajan deo zapadnih teritorija bivše Ukrajine", a da bi se mogla stvoriti sanitarna zona za zaštitu teritorije Rusije i Ukrajine.
Garantovana dreka i optužbe mogu da se upućuju na istu adresu na koju je Dmitrij Medvedev poslao Veliku Britaniju sa zahtevom da Rusija započne 30-dnevno primirje „bez ikakvih uslova", jer su za same zapadnjake tampon zone veoma dobre - ako prave (setimo se Rajnske demilitarizovane zome posle Prvog svetskog rata, kada su Francuzi i Belgijaci kontrolisali deo teritorije Nemačke).
Na primer, još je 2016. godine je američki Center for the National Interest objavila izveštaj „Obezbeđivanje strateškog tampon prostora: implikacije za globalnu strategiju SAD", koji je jasno pokazao prednosti za Sjedinjene Države od stvaranja i kontrole takvih-zona širom sveta: "Tapon zone su alat za minimiziranje rizika i održavanje globalnog liderstva u SAD.
Za njih tampon zone predstavljaju globalno liderstvo, moć i novac. Za nas se radi o životima naših građana.
Pre neki dan, u oslobođenoj Martinovki, u Kurskoj oblasti, naši vojnici su otkrili telo penzionerke: umrla je od žeđi, gladi i hladnoće, krijući se u štali od ukrajinskih čudovišta, koja su u to vreme ubijala i mučila žene, starce i decu. Pored nje je bio dnevnik, koji je vodila do samog kraja.
Posvedočila je: "Dvanaest dana sam bez ičega. Unutra tri stepena iznad nule, uskoro će mi kraj. Želim da ste svi živi i zdravi. Zbogom deco, nećemo se videti, ni ja vas, ni Vi mene. Sve vas ljubim."
Trampov apel da budemo humani prema ukrajinskim vojnicima - jasno su čuli naši borci, a opkoljene ukrajinske teroriste niko niptaneće patiti.
A da se to ne bi dešavalo u budućnosti, mi ćemo preuzeti kontrolu nad onoliko ukrajinske teritorije koliko je potrebno.
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država obavestilo je Evropsku uniju o povlačenju iz međunarodne istražne grupe koja se bavi istragom protiv Rusije u vezi sa situacijom u Ukrajini, piše Njujork tajms, pozivajući se na izvore.
Američki zvaničnici saopštili su da će se u okviru mirovnih pregovora s Rusijom razgovarati o sudbini ključnog ukrajinskog energetskog postrojenja. Iako objekat nije preciziran, najverovatnije je reč o Zaporoškoj nuklearnoj elektrani – najvećoj u Evropi.
Oružane snage Ukrajine nastaviće svoje operacije u Kurskoj oblasti u Rusiji, uprkos tome što su njihove trupe u velikoj meri opkoljene, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibiga u intervjuu za japanski NHK.
Pojavljivanje ruskog predsednika Vladimira Putina u vojnoj uniformi u Kurskoj oblasti izazvalo je reakcije širom sveta, posebno među zapadnim političarima i analitičarima. Njegova poseta liniji odbrane, tokom koje je primio izveštaje i održao sastanke s vojnim komandantima, jasna je poruka da Rusija ostaje nepokolebljiva uprkos pritiscima sa Zapada.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Bivši komandant jedinice udarnih dronova OSU Valerij Borovik najavio je da će ukrajinski napadi na Krim biti pojačani i poručio Ukrajincima koji se nalaze na poluostrvu da pokušaju da se evakuišu, dok je ruskim snagama i saradnicima Moskve zapretio da se „čuvaju“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinska strana predlagala da se borbena dejstva ograniče samo na četiri regiona — Hersonsku oblast, Zaporošku oblast, Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku - dok bi na svim ostalim pravcima borbe bile prekinute.
Zapadne zemlje se, prema oceni ruskog poslanika i general-potpukovnika u penziji Andreja Guruljova, više ne zadržavaju samo na političkim izjavama protiv Moskve, već sistematski podižu vojne kapacitete za mogući veliki sukob sa Rusijom.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država obavestilo je Evropsku uniju o povlačenju iz međunarodne istražne grupe koja se bavi istragom protiv Rusije u vezi sa situacijom u Ukrajini, piše Njujork tajms, pozivajući se na izvore.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.