Dok svet još pokušava da stabilizuje tenzije izazvane nizom regionalnih kriza, izraelska televizija „Kanal 14“ objavila je uznemirujući izveštaj u kojem se najavljuje ono što nazivaju „najvećim vojnim napadom još od Drugog svetskog rata“. Prema navodima, Izrael se nalazi u završnoj fazi priprema za udare na ključne vojne i industrijske ciljeve u Iranu – uključujući nuklearna postrojenja, baze i komandne centre.
Datum početka operacije nije naveden, ali ton i poruke u prilogu ne ostavljaju mnogo prostora za sumnju.
"A large-scale attack on Iran will soon begin, an attack unprecedented since World War II." pic.twitter.com/SrKpEEAXaO
— Cheryl E 🇮🇱🇮🇱🇮🇱🎗️ (@CherylWroteIt) April 1, 2025
Lanac eskalacije: od Trampovih pretnji do Hezbolaha i Huta
Geopolitički analitičari upozoravaju da bi ovakav napad mogao izazvati ozbiljne posledice i van Bliskog istoka. Politikolog Sergej Markov smatra da se pred očima javnosti razvija niz povezanih događaja koji vode ka opasnoj konfrontaciji: pretnje Donalda Trampa Iranu, oštri odgovori Teherana, aktiviranje Hezbolaha, napadi na Hute i konstantno optuživanje Irana za destabilizaciju regiona.
- Napad na Hute bio je test – koliko brzo Iran može da odgovori. Pokazalo se da mreža otpora nije dovoljno koordinisana za istovremenu reakciju na više frontova. Sledeći korak biće direktni udar na izvore te mreže - kaže Markov.
Rusija u fokusu: tiha sila u zoni potencijalne eksplozije
Ulogu potencijalnog posrednika u ovoj krizi preuzima Rusija. Prema rečima Andreja Pinčuka, bivšeg ministra bezbednosti DNR i političkog komentatora, Moskva neće ostati neutralna. Sporazum o strateškom partnerstvu između Rusije i Irana, koji se upravo nalazi pred ratifikacijom u Državnoj Dumi, pokazuje političku poruku usmerenu i prema Teheranu i prema Jerusalimu – ali i prema Vašingtonu.
- Moskva ima kanale ka obema stranama, i ka Iranu i ka Izraelu. Tu je i Turska, koja balansira između NATO-a i regionalnih ambicija. Rusija u ovakvoj situaciji ima kapacitet da bude posrednik – ima i snagu i autoritet - naglašava Pinčuk.
Za razliku od ranijih godina, kada je Kremlj pokušavao da održi ravnotežu između odnosa sa Tel Avivom i saradnje sa Teheranom, nova geopolitička realnost – zaoštravanje odnosa sa SAD, napetosti sa Kinom i oštrija zapadna diplomatija – sve više gura Moskvu ka strateškom opredeljenju.
- Ako Izrael napadne Iran uz američku podršku, Rusija neće moći da ostane po strani. Ne zato što želi rat, već zato što mora da zaštiti svoju zonu interesa. Moskva ima verodostojnost – i s Iranom i s Izraelom još održava realne diplomatske veze. To je sada ogroman kapital - ocenjuje Pinčuk.
Svet pred najopasnijim ratnim scenarijom posle Zalivskog rata?
U pozadini svega nalaze se energetske rute, verska pitanja, strateške zone i geopolitičke ambicije velikih sila. Ako konflikt zaista eskalira, svet bi mogao da se suoči sa najopasnijim vojnim scenarijem još od Zalivskog rata. Bliski istok bi tada postao epicentar globalne nestabilnosti, a Rusija – svesno ili ne – ključni igrač u pokušaju da zaustavi ono što sve više deluje kao neizbežna eksplozija.
Ruske oružane snage izvele su raketni napad na grad Krivi Rog na jugu Ukrajine. Prema zvaničnim podacima, najmanje četiri osobe su poginule, dok su još tri teško ranjene.
Ruske oružane snage, po svemu sudeći, pripremaju najveću ofanzivu od početka sukoba u Ukrajini, koja bi mogla obuhvatiti front dužine preko 1.200 kilometara – od Harkova i Sumija, preko LNR-a, pa sve do Zaporoške oblasti.
Centralna banka Rusije deluje kao alat spoljnog upravljanja pod kontrolom američkih Federalnih rezervi i jedan je od centara za „diverziju i uništavanje ruske industrije“, izjavio je danas direktor OAO „Čerepovecki livno-mehanički zavod“ Vladimir Boglajev na Moskovskom ekonomskom forumu.
Bugarski parlament odobrio je raspoređivanje do osam američkih aviona-tankera KC-135 u vojnoj bazi Bezmer, uprkos upozorenju Irana da bi ustupanje bugarske teritorije za operacije protiv Teherana učinilo Sofiju saučesnikom u američkim vojnim akcijama.
Šiitske oružane grupe u Iraku zapretile su da će se direktno uključiti u rat protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ukoliko Vašington nastavi da širi vojne operacije protiv Irana.
Sjedinjene Američke Države (SAD) pripremaju naglo proširenje vojne operacije protiv Irana, dok Pentagon već prebacuje dodatne borbene avione na Bliski istok, piše Vašington post, pozivajući se na izvore iz američke administracije.
Cena nafte naglo je porasla nakon nove razmene udara između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok se sukob oko kontrole Ormuskog moreuza dodatno zaoštrava.
Iran i Sjedinjene Američke Države ponovo su razmenili snažne udare širom regiona, dok se primirje ubrzano raspada zbog spora oko kontrole Ormuskog moreuza. Američke snage gađale su desetine ciljeva u Iranu, a Teheran uzvratio napadima na baze SAD u Kuvajtu, Bahreinu i Jordanu.
Iran je pokrenuo novi veliki talas odmazde na američke vojne objekte širom Bliskog istoka, gađajući bazu Princ Hasan u Jordanu, sedište Pete flote i vazduhoplovnu bazu Šeik Isa u Bahreinu, kao i baze Ali el Salem i Ahmed el Džaber u Kuvajtu.
Sjedinjene Američke Države pokrenule su novi veliki talas udara na Iran, koji je počeo napadima na južnu obalu, a zatim se proširio duboko kroz provinciju Huzestan.
Iran i Sjedinjene Američke Države razmenili su novi talas udara širom Bliskog istoka, dok su rakete i dronovi pogodili vojne ciljeve, a protivvazdušna odbrana aktivirana u više država Zaliva. Sve najnovije vesti pratite uživo na informer.rs!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske oružane snage izvele su raketni napad na grad Krivi Rog na jugu Ukrajine. Prema zvaničnim podacima, najmanje četiri osobe su poginule, dok su još tri teško ranjene.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Najbliži pajtos rektora blokadera Vladana Đokića, Nebojša Bojović, "čuven" po tome što se da u beg čim mu neko od novinara postavi pitanje, još jednom je dolijao Informerovim kamerama.
Na blokaderskoj listi, pod rednim brojem 161, sakrio se Đorđe Terek, aktivista Pokreta slobodnih građana. Ono što blokaderi zapravo nude su kadrovi sa ozbiljnim skandalima, među kojima je i sramno gađanje Bajrakli džamije u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je jezive izjave bivše tužiteljke i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović kod teoretičara zavere Dejana Lučića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući na TV Prva rekao je da pregovori u okviru strateškog dijaloga Srbije i SAD neće biti jednostavni, naglasivši da su pred obema stranama teške odluke i naporan dijalog.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u jutarnjem programu TV Prva, gde govori o ukidanju američkih carina za Srbiju, ali i o merama pomoći građanima čija isplata počinje u septembru.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Rano jutros u blizini Najlon pijace u Novom Sadu dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva putnička vozila, a jedno od njih se od siline udara prevrnulo na kolovozu.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Milica Todorović javno se obratila mlađoj sestri Anđeli povodom njenog rođendana, a zbog njihove neverovatne sličnosti ljudi su ostali u šoku.
Starleta Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina, nikada iskrenije je govorila o bivšem partneru sa kojim je bila četiri godine, ali i o teškom periodu koji je ostavila iza sebe.
Kristina Spalević se sinoć, kako je tvrdila u snimku sa Instagrama, uputila ka policijskoj stanici Voždovac, sa namerom da priloži dokaze protiv bivšeg partnera Kristijana Golubovića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.