Prvog dana svog povratka u Belu kuću, američki predsednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu o proglašenju vanrednog stanja na južnoj granici SAD zbog ilegalnih migracija i zatražio od svojih visokih zvaničnika da procene da li da aktiviraju retko korišćeni zakon iz 19. veka.
To je Zakon o ustanku iz 1807. koji dozvoljava predsedniku da koristi vojne snage za policiju u SAD.
Američki mediji javljaju da će ministar odbrane Pete Hegseth i sekretarka za unutrašnju bezbednost Kristi Noem, kojima je Tramp poverio procenu situacije, objaviti preporuke kasnije ove nedelje.
Od povratka na vlast, Tramp je uložio intenzivne napore da suzbije ilegalnu imigraciju, a broj graničnih prelaza trenutno je na najnižem nivou od 25 godina. Međutim, aktiviranjem ovog zakona predsednik bi mogao dodatno da proširi svoja ovlašćenja.
Šta je Zakon o pobuni iz 1807.
Ovaj zakon iz 19. veka dozvoljava predsedniku da koristi aktivne vojne snage za obavljanje policijskih poslova na teritoriji SAD. Ovo uključuje Nacionalnu gardu, deo američkih oružanih snaga koji je inače raspoređen za vanredne situacije i katastrofe u zemlji.
Američki predsednici mogu da koriste ovaj zakon ako veruju da postoje „protivpravne opstrukcije, neredi ili okupljanja" protiv vlade, što čini „nemogućim sprovođenje zakona kroz standardne sudske procedure".
Kada se zakon aktivira, vojne snage mogu da obavljaju niz zadataka, od gušenja građanskih nemira i sprovođenja sudskih naloga, do hapšenja i pritvora. Pošto je zakon napisan široko i bez jasnih smernica o uslovima upotrebe, predsednici imaju velika ovlašćenja kada odlučuju da angažuju vojsku u domaćim operacijama.
Zašto Tramp želi da koristi ovaj zakon?
Tokom svoje predizborne kampanje, Tramp je obećao žestoko suzbijanje ilegalne imigracije, nazivajući situaciju na južnoj granici „nacionalnom vanrednom situacijom" koja bi se efikasnije rešavala korišćenjem ovog zakona.
Prvog dana svog povratka na funkciju u januaru, zatražio je „preporuke o dodatnim merama neophodnim za punu operativnu kontrolu južne granice, uključujući moguće pozivanje na Akt o pobuni iz 1807. godine".
Administracija je već pokrenula niz drastičnih mera u vezi sa granicom, uključujući veliku operaciju deportacije i kontroverzni potez da se navodni članovi venecuelanske bande prebace u zatvor u El Salvadoru, odluka koja se trenutno osporava na sudovima.
Istovremeno, američka granična policija zabeležila je samo 8.300 hapšenja migranata, što je najniži nivo ilegalnih prelazaka od 2000. godine.
Kako se zakon koristio u prošlosti?
Zakon o pobuni je korišćen samo nekoliko puta u američkoj istoriji. Abraham Linkoln ga je koristio tokom Južne pobune u američkom građanskom ratu, a predsednik Ulisses S. Grant ga je aktivirao protiv nasilja rasističke militantne organizacije Ku Kluk Klan nakon rata.
U 20. veku, predsednik Dvajt D. Ajzenhauer ga je koristio da pomogne vojsci da obezbedi pristup crnim učenicima srednjoj školi u Litl Roku u Arkanzasu, nakon što je guverner odbio da izvrši saveznu naredbu o desegregaciji.
Najnovija prijava bila je 1992. godine tokom velikih nereda u Los Anđelesu, nakon oslobađajuće presude četvorici belih policajaca optuženih da su prebili Afroamerikanca Rodnija Kinga. Tadašnji predsednik Džordž Buš stariji poslao je marince i vojsku, kao i pripadnike Nacionalne garde.
Ima li ograničenja?
Američka vlada je tradicionalno ograničavala upotrebu vojne sile na američkom tlu, posebno protiv sopstvenih građana. Zakon pod nazivom Posse Comitatus Act iz 1878. donesen je upravo da bi se ograničila sposobnost vojske da radi u policiji. U turbulentnim situacijama, savezne države obično raspoređuju Nacionalnu gardu.
Po povratku na vlast, Tramp je proširio svoja ovlašćenja proglašavanjem vanrednih stanja u državi, što predsedniku daje pristup dodatnim resursima i ovlašćenjima. Iskoristio ih je za uvođenje carina, ali i kontroverznih poteza vezanih za useljavanje.
U martu, nakon što je proglasio vanredno stanje, Tramp je aktivirao retko korišćeni Zakon o neprijateljima vanzemaljaca iz 1798. da deportuje migrante za koje tvrdi da su članovi bandi, ali je Vrhovni sud SAD nedavno privremeno blokirao tu odluku.
Ako Tramp odluči da aktivira Zakon o pobuni, još nije jasno kakvi ga pravni izazovi čekaju.
Američko ministarstvo trgovine najavilo je uvođenje carina i do čak 3521% na uvoz solarnih panela iz četiri zemlje jugoistočne Azije – Kambodže, Tajlanda, Malezije i Vijetnama.
Američki televizijski kanal CNN objavio je portret koji je ruski predsednik Vladimir Putin poklonio američkom predsedniku Donaldu Trampu u martu. Prikazuje američkog predsednika nakon pokušaja atentata. Autor poklona bio je Narodni umetnik Ruske Federacije Nikas Safronov.
Kina je poslala pismo japanskom premijeru Šigeru Išibi u kome je pozvala na koordinisanu akciju protiv carinske politike američkog predsednika Donalda Trampa, izjavili su danas izvori iz japanske vlade.
Univerzitet Harvard podneo je tužbu protiv administracije predsednika SAD Donalda Trampa, optužujući je za politički pritisak i pretnje ukidanjem milijardi dolara finansiranja. U tužbi se tvrdi da je cilj federalne vlade uspostavljanje kontrole nad akademskim odlučivanjem jedne od najprestižnijih obrazovnih institucija u Americi.
Ako Sjedinjene Američke Države odluče da sprovedu široku vojnu operaciju protiv Irana, Rusija neće ostati po strani – upozorio je američki pukovnik u penziji Daglas Mekgregor, bivši savetnik Pentagona, u jasnoj i direktnoj poruci objavljenoj na mreži Iks.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američko ministarstvo trgovine najavilo je uvođenje carina i do čak 3521% na uvoz solarnih panela iz četiri zemlje jugoistočne Azije – Kambodže, Tajlanda, Malezije i Vijetnama.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je jasno daje Univerzitet u Beogradu prebrodio svašta, ali političara na poziciji rektora Vladana Đokića, ne uspeva da prebrodi!
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Tekst 'Trgovac uticajem' objavljen u štampanom izdanju tajkunsko-blokaderskog pamfleta 'Nova' autorke Jelene Bulajić - rođene sestre onog/one Žana/Žane Bulajić sa N1 - tekst u kome se poziva da predsednik Srbije Aleksandar Vučić bude osuđen na 120 godina robije (?!) jer obilazi Srbiju, razgovara sa narodom i rešava ljudima probleme (o, strašnog li zločina!?!) - taj je tekst najstrašnija metastaza plenumaškog ludila i ekstremnog antisrpskog ekstremizma.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.