Nakon smrti papa Franje, jedno od najčešćih pitanja su da li je papa primao platu i koliko novca dobijaju članovi Vatikana.
Papa, uprkos tome što je na čelu Vatikana i najviše telo Rimokatoličke crkve, ne dobija platu.
Međutim, iako ne prima zvanično platu, on ima sredstva za lične troškove, poput hrane, odeće, putovanja i slično, kojima upravlja Sveta stolica.
Od trenutka izbora za poglava Rimokatoličke crkve 2013. godine, preminuli papa bio je skroman.
Odbio je čak i da živi u Apostolskoj palati, zvaničnoj rezidenciji pape u Vatikanu, i umesto toga živeo je u Santa Marti, znatno skromnijem smeštaju.
- Ne plaćaju mi ništa - rekao je jednom prilikom papa kada ga je jedan od mladih ljudi pitao za platu, što je prikazano u dokumentarcu "Amin. Papin odgovor" reditelja Žordija Evolea.
- Kada mi treba novac da kupim cipele ili nešto slično, odem i zatražim - dodao je.
Primanja zaposlenih u Vatikanu
Nasuprot tome, članovi Vatikana primaju platu. Rimsku kuriju, koja uprava administracijom Katoličke crkve, čine kardinali, biskupi, sveštenici i laici (članovi verske grupe koji nisu deo sveštenstva, a zaduženi su da edukuju ljude o verskim stvarima poput kršenja i pričesti).
Foto: Tanjug/AP
Kardinali, koji zauzimaju važne pozicije u Vatikanu, obično primaju mesečnu platu u iznosu od oko 5.000 evra. Sveštenička plata, na primer, kreće se od 1.500 evra do 2.500.
Laici koji obavljaju administrativne, tehničke ili bezbednosne funkcije imaju plate slične onima koje imaju italijanski državni službenici. U zavisnosti od njihove odgovornosti i radnog staža, ove plate su između 1.200 i 3.000 evra mesečno. Pored ovih plata, postoje i dodatne pogodnosti kao što su mogućnost stanovanja na teritoriji Vatikana po sniženim cenama, zdravstveno osiguranje i mogućnost kupovine u prodavnicama i supermarketima sa nižim cenama nego što je uobičajeno u Rimu.
Smanjene plate za vreme papa Franje
Ova sredstva potiču iz različitih izvora, uključujući i tzv. Petrov novčić (eng. Peter's Pence), godišnje donacije vernika. Taj novac vernici uplaćuju kako bi podržali papine dobrotvorne akcije i potrebe Vatikana. Uključeni su i prihodi od turizma, prodaje maraka i prigodnih kovanica, privatnih donacija i upravljanja investicijama, piše "Infobaj".
Foto: Tanjug AP
Papa Franja je 2021. godine naredio smanjenje plata kardinalima i visokim vatikanskim zvaničnicima za 10 odsto, nakon što je ukinuo njihove beneficije vezane za besplatno stanovanje ili stanovanje po sniženoj ceni. Ova mera je nastojala da reši finansijsku krizu pogoršanu pandemijom kovida 19 i padom prihoda od turizma, pored usklađivanja sa politikom ograničavanja potrošnje.
- Sada su potrebni dodatni napori svih nas kako bi se osiguralo da "nulti deficit" ne bude samo teoretski, već i efikasan - objasnio je tada papa Franja, preneo je "Kapital".
Za razliku od nekih njegovih prethodnika, koji su došli na dužnost sa značajnim ličnim nasleđem, Franja se isticao jednostavnim životom i pre svog pontifikata. U Buenos Ajresu je koristio javni prevoz i živeo u stanu umesto u službenoj rezidenciji. Kao papa, on je takođe odbacio upotrebu luksuznih vozila i odlučio se za "ford fokus" za svoja putovanja u Rimu.
Portal "Parada" piše da je papa Franja, u ponedeljak kada je preminuo, imao kod sebe oko 100 dolara, dok je neto vrednost Vatikana zapanjujuća - od 10 do 15 milijardi dolara, prema procenama bankara.
Priznavanje Krima kao dela Ruske Federacije moglo bi ozbiljno ugroziti pristup Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije prirodnim resursima Centralne Azije, ocenjuje američki magazin Nešenal interest.
Rusko vojno-istorijsko društvo predložilo je otvaranje pitanja revizije granica u Istočnoj Evropi, uključujući teritorije današnje Poljske i Litvanije, pozivajući se na promene geopolitičkih okolnosti i istorijske presedane iz posleratnog perioda.
Rusije je reagovala na tvrdnje Vašingtna da će se povući iz mirovnog procesa ako ne dođe do dogovora između Rusije i Ukrajine, koji bi podrazumevao i odricanje dela teritorije koje kontrolišu.
Rusija je uspostavila praktično nevidljiv platni sistem sa Kinom, koji omogućava izvođenje finansijskih transakcija mimo zapadnih nadzornih mehanizama i sistema SWIFT, prenosi agencija Rojters pozivajući se na izvore iz bankarskog sektora.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Priznavanje Krima kao dela Ruske Federacije moglo bi ozbiljno ugroziti pristup Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije prirodnim resursima Centralne Azije, ocenjuje američki magazin Nešenal interest.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
Tekst 'Trgovac uticajem' objavljen u štampanom izdanju tajkunsko-blokaderskog pamfleta 'Nova' autorke Jelene Bulajić - rođene sestre onog/one Žana/Žane Bulajić sa N1 - tekst u kome se poziva da predsednik Srbije Aleksandar Vučić bude osuđen na 120 godina robije (?!) jer obilazi Srbiju, razgovara sa narodom i rešava ljudima probleme (o, strašnog li zločina!?!) - taj je tekst najstrašnija metastaza plenumaškog ludila i ekstremnog antisrpskog ekstremizma.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Republike za regionalna pitanja Miloš Vučević posetio je danas selo Medveđicu kod Žagubice, gde će obići kulturno-gastronomsku manifestaciju "Dani proje i sira" i Miholjski susreti sela.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Ministarstvo turizma i sporta i Hrvatska turistička zajednica potvrdili su da je u katastrofalnom požaru na omiškom području poginula državljanka Bosne i Hercegovine i izrazili su saučešće njenoj porodici. Reč je o Dragani Antešević (34) iz Kotor Varoši, koja je na omiškom području radila kao sezonska radnica i nestala 13. avgusta u Stanićima tokom bega od požara.
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Trener fudbalera Partizana Saša Ilić izjavio je danas pred utakmicu 5. kola Superlige Srbije da njegova ekipa mora da bude maksimalno motivisana i agresivna kako bi došla do pobede protiv Radničkog.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.