Predsednik Rusije Vladimir Putin izdao je direktno naređenje Ministarstvu odbrane da hitno pripremi ciljeve za potencijalni strateški udar na ukrajinsku prestonicu Kijev, koristeći novo oružje dugog dometa poznato kao „Orešnik“. Ovu informaciju objavio je Telegram kanal „Maš“, koji važi za izvor blizak bezbednosnim i vojnim strukturama na najvišem nivou u Rusiji.
Prema tvrdnjama tog kanala, nalog dolazi kao odgovor na obaveštajne podatke koji ukazuju da ukrajinske snage planiraju teške i simbolične provokacije upravo u vreme Dana pobede, 9. maja. Reč je, kako se navodi, o potencijalnim operacijama koje daleko prevazilaze obim standardnih dronskih napada, sa mogućim tragičnim posledicama po civile i strateške ciljeve duboko unutar ruske teritorije.
I sam ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, tvrde izvori, sve je uznemireniji, svestan da bi svaka greška ili provokacija 9. maja mogla izazvati nepredvidivu eskalaciju sukoba, sa mogućnošću direktnog udara na ključne ciljeve u srcu Ukrajine.
Peskov upozorava: Ako bude napada 9. maja, nema milosti
Upozorenja dolaze i iz Kremlja. Portparol Dmitrij Peskov poručio je da će Rusija u slučaju bilo kakvog napada tokom prazničnog perioda reagovati „adekvatno i odlučno“, ne precizirajući da li to znači aktivaciju „Orešnika“ ili neku drugu formu odmazde. Njegova izjava, ocenjuju analitičari, dodatno potvrđuje ozbiljnost situacije.
Napad 7. maja, kada su Oružane snage Ukrajine lansirale više od 500 dronova, rakete „Neptun“, JDAM i HIMARS na strateške ciljeve unutar Rusije, među kojima su i fabrike vojne industrije i aerodromi sa strateškim bombarderskim flotama, mnogi tumače kao uvod u dalju eskalaciju – upravo na Dan pobede.
Šta je zapravo „Orešnik“?
Iako ruske vlasti još nisu objavile zvanične tehničke podatke, vojni analitičari pretpostavljaju da je „Orešnik“ nova raketna platforma visoke preciznosti, dizajnirana za probijanje protivvazdušne odbrane i precizne udare na tačkaste ciljeve. Ovaj sistem bi mogao imati mogućnosti za satelitsko navođenje, visok stepen mobilnosti i specifičnu namenu: neutralizaciju ključnih elemenata ukrajinske vojne infrastrukture i komandne strukture.
Zašto je 9. maj ključan za obe strane
Dan pobede u Rusiji ima ogroman simbolički i politički značaj. Tradicionalno obeležen vojnom paradom, on je i dan maksimalne pripravnosti za bezbednosne službe, koje iz godine u godinu sprečavaju pokušaje sabotaža i napada. Ove godine, međutim, tenzije su dovedene do vrhunca, jer se procenjuje da bi ukrajinske snage mogle pokušati napade na Krimski most, Sevastopolj, pa čak i civilnu infrastrukturu duboko u Rusiji – koristeći simboliku datuma za maksimalan psihološki efekat.
Ukrajina negira, ali se ponaša suprotno
Iako ukrajinska strana pokušava da predstavi sve kao „rusku propagandu“, činjenica da se visoki funkcioneri povlače sa porodicama van zemlje, kao i da se pripremaju evakuacione rute, dodatno pojačava sumnje da nešto veliko može uslediti 9. maja. Moskva, s druge strane, za sada ćuti o konkretnim ciljevima, što ostavlja prostor za stratešku neizvesnost – jedan od najefikasnijih alata odvraćanja.
Mogući ciljevi ruskog udara: Od komandnih centara do energetskih čvorišta
Prema procenama analitičara, ruska vojska bi mogla gađati sledeće ciljeve:
Vojne industrijske objekte u okolini Kijeva
Zgrade Generalštaba i komandne centre
Lokacije sa stranim vojnim savetnicima
Infrastrukturu protivvazdušne odbrane i logistike
Komunikacione i energetske čvorišta
Simbolične političke ciljeve sa velikim propagandnim značajem
Cilj, navodi se, nije puko razaranje, već neutralisanje centara odlučivanja i stvaranje efekta paralize – poruke da nijedna tačka na ukrajinskoj teritoriji nije van dometa.
Zaključak: Hoće li „Orešnik“ biti aktiviran ili će pretnja biti dovoljna?
Sve više stručnjaka smatra da bi 9. maj mogao postati prelomna tačka – ne samo na frontu, već i u informaciono-psihološkom ratu. Ako Ukrajina zaista pokuša provokaciju velikih razmera, Rusija bi mogla po prvi put upotrebiti „Orešnik“. Ukoliko do toga ne dođe, i sama pretnja može se smatrati uspešnom – jer će efekat zastrašivanja biti ostvaren bez ispaljenog projektila.
Jedno je sigurno – vreme ističe, a nebo nad Kijevom nikada nije bilo neizvesnije.
Predsednik Laosa Tonglun Sisulit je oboleo od koronavirusa i neće doći u Moskvu na jubilarne događaje povodom 80. godišnjice Dana pobede, zemlja će biti predstavljena na nivou ministra spoljnih poslova, rekao je pomoćnik predsednika Rusije za međunarodne poslove Jurij Ušakov.
Predsednik Kine Si Đinping doputovao je u Moskvu kako bi učestvovao na događajima povodom 80. godišnjice pobede nad nacističkom Nemačkom, javlja dopisnik agencije TASS.
Dok se Evropa suočava s inflacijom, energetskom neizvesnošću i opštom ekonomskom nestabilnošću, Rusija je – uprkos zapadnim sankcijama – zaradila više od 96 milijardi dolara samo zahvaljujući porastu cene zlata, otkriva italijanski list Formike.
Slovački premijer Robert Fico ocenio je da je plan Evropske unije o potpunom prestanku uvoza energije iz Rusije do 2027. godine "apsolutno neprihvatljiv" za Slovačku, upozorivši na rizik od rasta cena energije i ozbiljne ekonomske štete.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Laosa Tonglun Sisulit je oboleo od koronavirusa i neće doći u Moskvu na jubilarne događaje povodom 80. godišnjice Dana pobede, zemlja će biti predstavljena na nivou ministra spoljnih poslova, rekao je pomoćnik predsednika Rusije za međunarodne poslove Jurij Ušakov.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Najbliži pajtos rektora blokadera Vladana Đokića, Nebojša Bojović, "čuven" po tome što se da u beg čim mu neko od novinara postavi pitanje, još jednom je dolijao Informerovim kamerama.
Na blokaderskoj listi, pod rednim brojem 161, sakrio se Đorđe Terek, aktivista Pokreta slobodnih građana. Ono što blokaderi zapravo nude su kadrovi sa ozbiljnim skandalima, među kojima je i sramno gađanje Bajrakli džamije u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je jezive izjave bivše tužiteljke i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović kod teoretičara zavere Dejana Lučića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u jutarnjem programu TV Prva, gde govori o ukidanju američkih carina za Srbiju, ali i o merama pomoći građanima čija isplata počinje u septembru.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Rano jutros u blizini Najlon pijace u Novom Sadu dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva putnička vozila, a jedno od njih se od siline udara prevrnulo na kolovozu.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Nakon detaljnog pregleda svih materijala i dokaza, vlasnik ružičaste imperije Željko Mitrović, doneo je odluku o hitnoj suspenziji Kristijana Golubovića i Kristine Spalević sa Red televizije!
Pevačica Milica Todorović javno se obratila mlađoj sestri Anđeli povodom njenog rođendana, a zbog njihove neverovatne sličnosti ljudi su ostali u šoku.
Starleta Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina, nikada iskrenije je govorila o bivšem partneru sa kojim je bila četiri godine, ali i o teškom periodu koji je ostavila iza sebe.
Kristina Spalević se sinoć, kako je tvrdila u snimku sa Instagrama, uputila ka policijskoj stanici Voždovac, sa namerom da priloži dokaze protiv bivšeg partnera Kristijana Golubovića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.