Predsednik Rusije Vladimir Putin izdao je direktno naređenje Ministarstvu odbrane da hitno pripremi ciljeve za potencijalni strateški udar na ukrajinsku prestonicu Kijev, koristeći novo oružje dugog dometa poznato kao „Orešnik“. Ovu informaciju objavio je Telegram kanal „Maš“, koji važi za izvor blizak bezbednosnim i vojnim strukturama na najvišem nivou u Rusiji.
Prema tvrdnjama tog kanala, nalog dolazi kao odgovor na obaveštajne podatke koji ukazuju da ukrajinske snage planiraju teške i simbolične provokacije upravo u vreme Dana pobede, 9. maja. Reč je, kako se navodi, o potencijalnim operacijama koje daleko prevazilaze obim standardnih dronskih napada, sa mogućim tragičnim posledicama po civile i strateške ciljeve duboko unutar ruske teritorije.
I sam ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, tvrde izvori, sve je uznemireniji, svestan da bi svaka greška ili provokacija 9. maja mogla izazvati nepredvidivu eskalaciju sukoba, sa mogućnošću direktnog udara na ključne ciljeve u srcu Ukrajine.
Peskov upozorava: Ako bude napada 9. maja, nema milosti
Upozorenja dolaze i iz Kremlja. Portparol Dmitrij Peskov poručio je da će Rusija u slučaju bilo kakvog napada tokom prazničnog perioda reagovati „adekvatno i odlučno“, ne precizirajući da li to znači aktivaciju „Orešnika“ ili neku drugu formu odmazde. Njegova izjava, ocenjuju analitičari, dodatno potvrđuje ozbiljnost situacije.
Napad 7. maja, kada su Oružane snage Ukrajine lansirale više od 500 dronova, rakete „Neptun“, JDAM i HIMARS na strateške ciljeve unutar Rusije, među kojima su i fabrike vojne industrije i aerodromi sa strateškim bombarderskim flotama, mnogi tumače kao uvod u dalju eskalaciju – upravo na Dan pobede.
Šta je zapravo „Orešnik“?
Iako ruske vlasti još nisu objavile zvanične tehničke podatke, vojni analitičari pretpostavljaju da je „Orešnik“ nova raketna platforma visoke preciznosti, dizajnirana za probijanje protivvazdušne odbrane i precizne udare na tačkaste ciljeve. Ovaj sistem bi mogao imati mogućnosti za satelitsko navođenje, visok stepen mobilnosti i specifičnu namenu: neutralizaciju ključnih elemenata ukrajinske vojne infrastrukture i komandne strukture.
Zašto je 9. maj ključan za obe strane
Dan pobede u Rusiji ima ogroman simbolički i politički značaj. Tradicionalno obeležen vojnom paradom, on je i dan maksimalne pripravnosti za bezbednosne službe, koje iz godine u godinu sprečavaju pokušaje sabotaža i napada. Ove godine, međutim, tenzije su dovedene do vrhunca, jer se procenjuje da bi ukrajinske snage mogle pokušati napade na Krimski most, Sevastopolj, pa čak i civilnu infrastrukturu duboko u Rusiji – koristeći simboliku datuma za maksimalan psihološki efekat.
Ukrajina negira, ali se ponaša suprotno
Iako ukrajinska strana pokušava da predstavi sve kao „rusku propagandu“, činjenica da se visoki funkcioneri povlače sa porodicama van zemlje, kao i da se pripremaju evakuacione rute, dodatno pojačava sumnje da nešto veliko može uslediti 9. maja. Moskva, s druge strane, za sada ćuti o konkretnim ciljevima, što ostavlja prostor za stratešku neizvesnost – jedan od najefikasnijih alata odvraćanja.
Mogući ciljevi ruskog udara: Od komandnih centara do energetskih čvorišta
Prema procenama analitičara, ruska vojska bi mogla gađati sledeće ciljeve:
Vojne industrijske objekte u okolini Kijeva
Zgrade Generalštaba i komandne centre
Lokacije sa stranim vojnim savetnicima
Infrastrukturu protivvazdušne odbrane i logistike
Komunikacione i energetske čvorišta
Simbolične političke ciljeve sa velikim propagandnim značajem
Cilj, navodi se, nije puko razaranje, već neutralisanje centara odlučivanja i stvaranje efekta paralize – poruke da nijedna tačka na ukrajinskoj teritoriji nije van dometa.
Zaključak: Hoće li „Orešnik“ biti aktiviran ili će pretnja biti dovoljna?
Sve više stručnjaka smatra da bi 9. maj mogao postati prelomna tačka – ne samo na frontu, već i u informaciono-psihološkom ratu. Ako Ukrajina zaista pokuša provokaciju velikih razmera, Rusija bi mogla po prvi put upotrebiti „Orešnik“. Ukoliko do toga ne dođe, i sama pretnja može se smatrati uspešnom – jer će efekat zastrašivanja biti ostvaren bez ispaljenog projektila.
Jedno je sigurno – vreme ističe, a nebo nad Kijevom nikada nije bilo neizvesnije.
Predsednik Laosa Tonglun Sisulit je oboleo od koronavirusa i neće doći u Moskvu na jubilarne događaje povodom 80. godišnjice Dana pobede, zemlja će biti predstavljena na nivou ministra spoljnih poslova, rekao je pomoćnik predsednika Rusije za međunarodne poslove Jurij Ušakov.
Predsednik Kine Si Đinping doputovao je u Moskvu kako bi učestvovao na događajima povodom 80. godišnjice pobede nad nacističkom Nemačkom, javlja dopisnik agencije TASS.
Dok se Evropa suočava s inflacijom, energetskom neizvesnošću i opštom ekonomskom nestabilnošću, Rusija je – uprkos zapadnim sankcijama – zaradila više od 96 milijardi dolara samo zahvaljujući porastu cene zlata, otkriva italijanski list Formike.
Slovački premijer Robert Fico ocenio je da je plan Evropske unije o potpunom prestanku uvoza energije iz Rusije do 2027. godine "apsolutno neprihvatljiv" za Slovačku, upozorivši na rizik od rasta cena energije i ozbiljne ekonomske štete.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Bivši komandant jedinice udarnih dronova OSU Valerij Borovik najavio je da će ukrajinski napadi na Krim biti pojačani i poručio Ukrajincima koji se nalaze na poluostrvu da pokušaju da se evakuišu, dok je ruskim snagama i saradnicima Moskve zapretio da se „čuvaju“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinska strana predlagala da se borbena dejstva ograniče samo na četiri regiona — Hersonsku oblast, Zaporošku oblast, Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku - dok bi na svim ostalim pravcima borbe bile prekinute.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
U Rusiji se ponovo šire tvrdnje o mogućoj velikoj mobilizaciji, koja bi, prema navodima pojedinih ratnih „Z“ kanala, mogla da obuhvati do 1,2 miliona ljudi. Zvanične potvrde za sada nema, a ruske vlasti se nisu oglasile najavom takve mere.
Predsedniku Rusije Vladimiru Putinu ostalo je najviše tri godine na vlasti, tvrdi „Forbs“ u analizi u kojoj se razmatra nekoliko mogućih scenarija kraja njegove vladavine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Laosa Tonglun Sisulit je oboleo od koronavirusa i neće doći u Moskvu na jubilarne događaje povodom 80. godišnjice Dana pobede, zemlja će biti predstavljena na nivou ministra spoljnih poslova, rekao je pomoćnik predsednika Rusije za međunarodne poslove Jurij Ušakov.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.