Postavljanje nemačke vojne savetodavne grupe u Moldaviji deo je šire pripreme Evropske unije za budući rat protiv Rusije, izjavio je poslanik Vrhovnog saveta Pridnjestrovske Moldavske Republike (PMR) Andrej Safonov za agenciju RIA Novosti.
Safonov: EU se priprema za rat s Rusijom, počinje formatiranje moldavske vojske po NATO standardima
- Dolazak nemačkih ‘savetnika’ u Kišinjev je epizoda savremene evro-politike. A ta evro-politika je kurs ka novom ratu, koji EU, sudeći po svemu, planira da vodi sopstvenim snagama protiv Rusije krajem 2020-ih ili početkom 2030-ih godina. Evropska unija se već sada priprema za taj rat - poručio je Safonov.
On smatra da se u poslednjih nekoliko nedelja, posle dolaska Fridriha Merca na mesto kancelara Nemačke, formira „evroglobalistički vojno-politički blok“ u kome se nalaze Nemačka, Francuska i Velika Britanija. Sve tri zemlje, kako kaže, usmeravaju pažnju ka teritoriji bivše Moldavske SSR.
- Nemci otvaraju savetodavni punkt Bundesvera u Kišinjevu. To je početak transformacije moldavske vojske u NATO strukturu – kroz konstantne savete, obuku, snabdevanje podacima i logističku podršku - rekao je Safonov.
Foto: Reuters/shutterstock
Zemlje Zapada navodno planiraju upad preko Rumunije i Moldavije ka jugu Ukrajine
Safonov je podsetio da su, prema izveštajima medija, Francuska i Velika Britanija već duže vreme razmatrale mogućnost slanja svojih trupa preko Rumunije i Moldavije u južnu Ukrajinu, sa ciljem zauzimanja crnomorske obale, a posebno Odese.
- Moguće je da Nemci ciljaju i samu Moldaviju. Međutim, tome će se suprotstaviti Rumuni, koji teže potpunom prisajedinjenju bivše sovjetske Moldavije. Pred nama je čitavo klupko međudržavnih sukoba i istovremeno zajedničkih interesa u borbi protiv Rusije. To je već globalistički projekat. Zato objektivno raste rizik novog rata na Dnjestru - zaključio je Safonov.
Moldavija formalno neutralna, ali sve bliža NATO-u
Iako se prema Ustavu Moldavija deklariše kao neutralna država, još od 1994. sarađuje sa NATO-om kroz individualni plan partnerstva. Nakon dolaska predsednice Maje Sandu na vlast, u zemlji se sve češće održavaju vojne vežbe sa učešćem snaga iz SAD, Velike Britanije, Nemačke i Rumunije.
Zapadne države i vlast u Kišinjevu sprovode sve izraženiju politiku militarizacije Moldavije i podsticanja antiruskih narativa. Strategija odbrane Moldavije, koju je parlament usvojio krajem prošle godine, predviđa povećanje vojne potrošnje do 1% BDP-a do 2030. i saradnju sa NATO-om, dok ruski kontingent u Pridnjestrovlju označava kao bezbednosnu pretnju.
Opozicioni blok „Pobeda“ bojkotovao je glasanje o toj strategiji, dok su komunisti i socijalisti ocenili da dokument krši neutralni status zemlje.
Pridnjestrovlje i dalje izvan kontrole Kišinjeva
Pridnjestrovlje, gde više od 60% stanovništva čine Rusi i Ukrajinci, tražilo je izlazak iz sastava Moldavije još pre raspada SSSR-a, strahujući od mogućeg prisajedinjenja Moldavije Rumuniji. Nakon neuspele vojne intervencije Kišinjeva 1992. godine, Pridnjestrovlje je faktički postalo samoproglašena i nepriznata teritorija van kontrole moldavskih vlasti, što i dalje ostaje jedno od ključnih žarišta u regionu.
Masovni priliv oružja mogao bi preplaviti Evropu nakon završetka sukoba u Ukrajini, što bi dovelo do porasta nasilja širom zapadnih zemalja, navodi se u izveštaju švajcarske nevladine organizacije „Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala“ (GITOC).
Nemački kancelar Fridrih Merc i italijanska premijerka Đorđa Meloni istakli su u zajedničkom saopštenju, koje je objavio Rojters, da evropski lideri u ovom trenutku ne razmatraju mogućnost slanja trupa u Ukrajinu, već su fokusirani na diplomatska rešenja i hitno zaustavljanje rata.
Noć za nama bila je jedna od najintenzivnijih za Ukrajinu od početka sukoba. Prema podacima brojnih monitoringa, ukupno je lansirano više od 150 kamikaza-dronova tipa „Geran“ i „Gerbera“, dok pojedini izvori navode da je broj dronova dostigao i više od 270.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Dron tipa „Geranj-2“, poznat i kao „Šahed-136“, eksplodirao je tokom noći u blizini sela Kopanka u moldavskom okrugu Kaušeni. Posle pada letelice izbio je požar, ali u incidentu nije bilo poginulih ni povređenih.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Masovni priliv oružja mogao bi preplaviti Evropu nakon završetka sukoba u Ukrajini, što bi dovelo do porasta nasilja širom zapadnih zemalja, navodi se u izveštaju švajcarske nevladine organizacije „Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala“ (GITOC).
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Blokaderska voditeljka Jelena Obućina ponovo je probila sve granice bezobrazluka i licemerja. Iako je pre samo izvesnog vremena javno priznala kako su njene kolege plasirale izmišljotine o navodnom prebijanju dečaka u Valjevu, Obućina sada bez trunke srama nastavlja da pumpa lažnu priču o "nasilju policije".
Nakon što je uživao u zvucima dragačevske trube i pravoj domaćinskoj atmosferi na Saboru u Guči, mađarski državnik i veliki prijatelj Srbije Viktor Orban obišao je i jedan od najlepših prirodnih dragulja naše zemlje – spektakularni stakleni vidikovac na planini Kablar.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom stravičnog i razornog zemljotresa koji je pogodio Kolumbiju, uputivši najdublje saučešće celom narodu te zemlje i njenom rukovodstvu.
Lider DSS-a Miloš Jovanović surovo je raskrinkao Dragana Đilasa, njegovu Stranku slobode i pravde (SSP) i blokadere. Gostujući u jednoj emisiji, Jovanović je bez dlake na jeziku ogolio višegodišnje obmane i laži žute elite, poručivši im da konačno preuzmu odgovornost za sopstvene propasti i slabosti.
Kristalno čista voda u bazenu sa pogledom koji neumoljivo podseća na švajcarske Alpe i to za samo 250 dinara dnevno, verovali ili ne, nalazi se u podnožju Suve planine.
Državljanin Sjedinjenih Američkih Država A. H. (31) procesuiran je nakon šenlučenja u Plavu, posle kog je policija pretresla kuću i vozila koje osumnjičeni koristi, te pronašla i oduzela gasni pištolj i municiju.
Na seoskom groblju u Uzićima u opštini Požega, gde joj počivaju roditelji, pre dva dana je, kako se saznaje, sahranjena Vera Pitulić (41), koju je u noći između 18. i 19. jula u gradu Kerolton u severnom predgrađu Dalasa u američkoj državi Teksas, prema tvrdnjama tamošnjih istražnih organa, ubio njen emotivni partner Doni Benedikt (38).
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Jedan britanski veterinar podelio je jednostavan trik koji vlasnicima kućnih ljubimaca može pomoći da brzo provere da li njihov pas ili mačka ima buve. Za ovaj test potrebni su samo papir i malo vode.
Tamni podočnjaci mogu biti povezani sa hiperpigmentacijom, a izlaganje UV zracima može dodatno podstaći i pojačati stvaranje pigmenta, a evo koji SPF treba koristiti za ovaj deo lica.
Voditelj Božo Dobriša osvrnuo se na sezonu na crnogorskom primorju i otkrio da se Ceca Ražnatović naljutila na njega zbog intervjua sa Jelenom Karleušom.
Pevačica Dragana Mirković oglasila se iz Bosne i Hercegovine iz mesta koje se nalazi na svega desetak minuta od rodne kuće njenog bivšeg muža Tonija Bijelića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.