Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
„Kritičari neobuzdane nemačke militarizacije opravdano ukazuju da će mesta razmeštanja takvog naoružanja neminovno postati legitimni vojni ciljevi Rusije“, saopštila je ambasada.
Berlin takve sposobnosti zvanično predstavlja kao deo odvraćanja Rusije. Sama Bundesverova dokumentacija potvrđuje da nemačka vojska želi mogućnost izvođenja takozvanih dubokih preciznih udara po komandnim mestima, aerodromima, logističkim čvorištima i fabrikama na stotinama, pa i više od 1.000 kilometara od linije fronta.
Rakete preko 2.000 kilometara
Nemačka i Velika Britanija već su pokrenule zajednički projekat razvoja dalekometnog oružja dometa većeg od 2.000 kilometara, koji bi trebalo da bude uključen u širu evropsku inicijativu ELSA.
Nemačka vlada je još 2025. potvrdila da je cilj zajedničkog nemačko-britanskog programa upravo razvoj sistema koji će pokrivati domete od 2.000 kilometara i više. ELSA predstavlja širi okvir u kojem učestvuje više evropskih država, uključujući Francusku.
Prema ruskoj ambasadi, vojno-tehnička saradnja na dalekometnim sistemima odvija se pre svega sa Parizom i Londonom, dok Berlin istovremeno polaže veliki značaj na tehničku saradnju sa Ukrajinom i korišćenje ukrajinskih iskustava u evropskoj vojnoj industriji.
Bundesver paralelno razmatra nabavku američkih krstarećih raketa Tomahavk dometa oko 2.000 kilometara i lansera Tajfon, dok se razvijaju i novi evropski sistemi. Nemačka vojska otvoreno navodi da bi takvo oružje omogućilo gađanje ciljeva duboko u neprijateljskoj pozadini.
Rižak: Evropa se sprema za veliki rat
Ruski vojni veteran i član Saveta za hrabrost i odvažnost sveruske organizacije „Oficiri Rusije“ Konstantin Rižak smatra da nemački program nije izolovan slučaj, već deo mnogo šireg evropskog povećanja vojne proizvodnje.
- Nemačka ne krije da radi na stvaranju sopstvenih dalekometnih raketa. To je samo jedan od mnogih programa naglog povećanja vojne proizvodnje u Evropi. Ne samo u Nemačkoj – mnoge evropske zemlje dramatično su aktivirale svoje vojnoindustrijske komplekse: rastu vojne isporuke i ulaganja u vojnu sferu - rekao je Rižak za Moskovski komsomolec.
On takav razvoj događaja vidi kao pripremu za mogući rat sa Rusijom i odbacuje tvrdnje zapadnih država da je reč prvenstveno o odbrani.
- Za mene je potpuno očigledno da se Evropa priprema za rat. A ko bi mogao da bude protivnik u tom ratu? Očigledno ne Honduras ili Mongolija. To je rat protiv Rusije i, očigledno, ofanzivni rat -rekao je Rižak.
Na tvrdnje evropskih država da jačaju vojsku kako bi se zaštitile od mogućeg ruskog napada, Rižak odgovara da Moskva nema planove za napad na Evropu.
Prema njegovoj oceni, pomoć Ukrajini koristi se kao obrazloženje pred evropskim poreskim obveznicima za dramatično povećavanje vojnih budžeta, dok se sredstva izvlače iz socijalnih službi, obrazovanja i zdravstva.
Istovremeno raste proizvodnja raketa, dronova, oklopnih vozila, aviona i drugih vojnih sistema.
- Evropa se militarizuje. Potpuno se okrenula ka pripremama za veliki rat - ocenio je Rižak, dodajući da takav sukob nije unapred neizbežan, ali da Moskva mora da ga uzme u obzir prilikom određivanja svoje strategije.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Ukrajina je, prema navodima ruskih vojnih izvora, počela da koristi meteorološke balone za prenos udarnih dronova prema Moskvi, što je izazvalo ozbiljne poremećaje u radu ruskih aerodroma.
Rusija je spremna da nastavi pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, ali će konačna odluka o njihovom održavanju zavisiti od situacije na frontu i poteza Kijeva u narednim danima, izjavio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći između 21. i 22. oktobra masovan napad na Moskovsku oblast, a među metama se, prema informacijama ukrajinskih izvora i nezavisnih istraživača, našao i 75. arsenal u Serpuhovu, vojni objekat u kojem se remontuju i skladište ruski protivvazdušni sistemi.
Evropska unija neće ukinuti nijednu sankciju Rusiji dok se rat u Ukrajini ne završi, poručili su danas u Briselu predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košt.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Težak poraz republikanaca na izborima za američki Kongres mogao bi da primora predsednika SAD Donalda Trampa da žrtvuje pokušaje približavanja Rusiji kako bi sačuvao sopstveni politički položaj.
Moldavija je u potpunosti odustala od kupovine ruskog gasa, izjavila je predsednica Maja Sandu, u trenutku kada se zemlja suočava sa energetskom krizom i rastom cena energenata, prenose RIA Novosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Moldavija je u potpunosti odustala od kupovine ruskog gasa, izjavila je predsednica Maja Sandu, u trenutku kada se zemlja suočava sa energetskom krizom i rastom cena energenata, prenose RIA Novosti.
Režimski mediji danima unazad vode prljavu kampanju protiv kineskih kompanija u Srbiji kako bi se narušilo čelično prijateljstvo Srbije i Kine uspostavljeno u mandatu Aleksandra Vučića.
Čuveni novinar Milomir Marić je najnovijom epizodom svoje kultne emisije "Ćirilica" ogolio pozadinu "studentskog pokreta" u Srbiji, odnosno onoga što je našu zemlju zadesilo na dan izbora 25. oktobra 2026. godine, ali i nakon toga.
Poznati novinar Dragan Vujačić je razotkrio je suštinu "studentskog pokreta", poručivši da je na delu opšte "truljenje mozgova" i da od njihovih akcija niko u Srbiji neće videti nikakvo dobro.
Posle samo 17 dana potpunog rasula koje vlada u Srbiji pod palicom "Studentske liste", na društvenoj mreži Iks pojavio se video-snimak koji na najbolji način pojašnjava koncepciju nove vlasti i takozvanih plenuma.
U najvećem sportskom rijalitiju "Exatlon", koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:7, nakon velike drame i preokreta na poligonu.
Dve osobe uhapšene su u nastavku akcije suzbijanja korupcije i finansijskog kriminala zbog sumnje da su fiktivnim poslovanjem i pranjem novca oštetile budžet Republike Srbije za više od 5,7 miliona dinara.
U Mostaru je Dž. Š. (45) određen jednomesečni pritvor zbog sumnje da je napao policijske službenike, oteo pištolj jednom od njih i pretio da će pucati, nakon čega je pobegao.
Britanski glumac Danijel Redklif, koji se proslavio širom sveta igrajući Harija Potera, priznao je da još nije siguran da li će pogledati novu HBO seriju o čuvenom čarobnjaku.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Osim što je nezaobilazan začin u kuhinji, peršun se može koristiti i u kućnoj nezi kože. Maska od peršuna može da osveži kožu, pruži joj dodatnu hidrataciju i doprinese blistavijem i negovanijem izgledu lica.
Veštačka inteligencija može biti korisna za planiranje finansija, ali stručnjaci upozoravaju da deljenje podataka poput brojeva kartica i lozinki sa četbotovima nosi ogroman rizik.
Bokser Veljko Ražnatović oglasio se na mrežama izrevoltiran situacijom u vrtiću u Titelu, koji pohađaju njegovi sinovi, a zajedno sa suprugom Boganom nameski ih je upisao u vrtić u manjem mestu i mirnijem okruženju.
Pevačica Anastasija Ražnatović još jednom je pokazala da ima istančan osećaj za modu, a svojim poslednjim večernjim izdanjem privukla je pažnju na društvenim mrežama.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Maja Marinković godinama je prepoznatljiva po svojoj dugoj, gustoj i crnoj kosi, koja je postala jedan od njenih zaštitnih znakova.
Pevač Mile Kitić koji je decenijama u braku sa koleginicom Martom Savić, ranije je uzburkao javnost otvorenim priznanjem o svom privatnom životu i bračnim "izletima".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.