Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
„Kritičari neobuzdane nemačke militarizacije opravdano ukazuju da će mesta razmeštanja takvog naoružanja neminovno postati legitimni vojni ciljevi Rusije“, saopštila je ambasada.
Berlin takve sposobnosti zvanično predstavlja kao deo odvraćanja Rusije. Sama Bundesverova dokumentacija potvrđuje da nemačka vojska želi mogućnost izvođenja takozvanih dubokih preciznih udara po komandnim mestima, aerodromima, logističkim čvorištima i fabrikama na stotinama, pa i više od 1.000 kilometara od linije fronta.
Rakete preko 2.000 kilometara
Nemačka i Velika Britanija već su pokrenule zajednički projekat razvoja dalekometnog oružja dometa većeg od 2.000 kilometara, koji bi trebalo da bude uključen u širu evropsku inicijativu ELSA.
Nemačka vlada je još 2025. potvrdila da je cilj zajedničkog nemačko-britanskog programa upravo razvoj sistema koji će pokrivati domete od 2.000 kilometara i više. ELSA predstavlja širi okvir u kojem učestvuje više evropskih država, uključujući Francusku.
Prema ruskoj ambasadi, vojno-tehnička saradnja na dalekometnim sistemima odvija se pre svega sa Parizom i Londonom, dok Berlin istovremeno polaže veliki značaj na tehničku saradnju sa Ukrajinom i korišćenje ukrajinskih iskustava u evropskoj vojnoj industriji.
Bundesver paralelno razmatra nabavku američkih krstarećih raketa Tomahavk dometa oko 2.000 kilometara i lansera Tajfon, dok se razvijaju i novi evropski sistemi. Nemačka vojska otvoreno navodi da bi takvo oružje omogućilo gađanje ciljeva duboko u neprijateljskoj pozadini.
Rižak: Evropa se sprema za veliki rat
Ruski vojni veteran i član Saveta za hrabrost i odvažnost sveruske organizacije „Oficiri Rusije“ Konstantin Rižak smatra da nemački program nije izolovan slučaj, već deo mnogo šireg evropskog povećanja vojne proizvodnje.
- Nemačka ne krije da radi na stvaranju sopstvenih dalekometnih raketa. To je samo jedan od mnogih programa naglog povećanja vojne proizvodnje u Evropi. Ne samo u Nemačkoj – mnoge evropske zemlje dramatično su aktivirale svoje vojnoindustrijske komplekse: rastu vojne isporuke i ulaganja u vojnu sferu - rekao je Rižak za Moskovski komsomolec.
On takav razvoj događaja vidi kao pripremu za mogući rat sa Rusijom i odbacuje tvrdnje zapadnih država da je reč prvenstveno o odbrani.
- Za mene je potpuno očigledno da se Evropa priprema za rat. A ko bi mogao da bude protivnik u tom ratu? Očigledno ne Honduras ili Mongolija. To je rat protiv Rusije i, očigledno, ofanzivni rat -rekao je Rižak.
Na tvrdnje evropskih država da jačaju vojsku kako bi se zaštitile od mogućeg ruskog napada, Rižak odgovara da Moskva nema planove za napad na Evropu.
Prema njegovoj oceni, pomoć Ukrajini koristi se kao obrazloženje pred evropskim poreskim obveznicima za dramatično povećavanje vojnih budžeta, dok se sredstva izvlače iz socijalnih službi, obrazovanja i zdravstva.
Istovremeno raste proizvodnja raketa, dronova, oklopnih vozila, aviona i drugih vojnih sistema.
- Evropa se militarizuje. Potpuno se okrenula ka pripremama za veliki rat - ocenio je Rižak, dodajući da takav sukob nije unapred neizbežan, ali da Moskva mora da ga uzme u obzir prilikom određivanja svoje strategije.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Avion kojim je ruski predsednik Vladimir Putin otputovao u Turkmenistan nije mogao da sleti u Moskvu po povratku 9. oktobra zbog napada ukrajinskih bespilotnih letelica, pa je preusmeren u Sankt Peterburg, pokazuju podaci servisa Flajtradar24.
Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokaev ponudio je Nemačkoj veliko strateško partnerstvo u sirovinama, energetici i logistici – od litijuma, kobalta i volframa do nafte, uranijuma i transportnih pravaca između Kine i Evrope.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski izjavio je da sve češće rasprave o mogućnosti da Nemačka razvije sopstveno nuklearno oružje ne treba odbacivati kao prazne glasine.
Ukrajinska kompanija Fajer point ubrzava razvoj balističke rakete FP-9, projektovane da nosi bojevu glavu tešku do 800 kilograma na udaljenost do 855 kilometara, čime bi Moskva dospela u domet ukrajinskog balističkog arsenala.
Nemački istražitelji sumnjaju da iza pokušaja paljenja objekata u blizini odbrambenih kompanija Helsing i Rohde & Schwarz u Minhenu stoji mreža povezana sa ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU, objavio je Fajnenšel algemajne cajtung.
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Kako saznaje naš portal od učesnika advokatskog savetovanja u hotelu „Mona“ na Zlatiboru, javna tužiteljka Bojana Savović, jedna od predstavnica Proglasa, izazvala je skandal tako što je napala kolege sudije i tužioce, preteći im hapšenjem i najavljujući da će, kada dođe na vlast, preurediti i policiju i pravosuđe i zavesti red.
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Tajkunska novinarka i proverena provokatorka sa N1 Žaklina Tatalović još jednom je napravila cirkus i pokušala da minira stranačku konferenciju za medije na kojoj su se obratili Ana Brnabić i Aleksandar Jakšić!
Nikola Rašić, sin Nenada Rašića poznatijeg kao poslušnika Aljbina Kurtija, našao se sinoć na čelu blokaderske kolone i poveo kolo sa pristalicama tzv. studentske liste u Nišu.
Aleksandar Jakšić je na zajedničkoj konferenciji sa Anom Brnabić otkrio da kandidat tzv. studentske liste za premijera Dejan Šoškić nije ispunjavao zakonske uslove ni u jednoj od faza u postupku izbora za redovnog profesora
Simpatizeri blokaderske liste izneli su skandalozne stavove na društvenim mrežama. Naime, blokaderske pristalice veličaju najvećeg antisrbina i ustašu Tonina Piculu, dok omolovažavaju pokojnog generala Ratka Mladića.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Kompozitor Mensur Ajdarpašić je gostujući u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" govorio o tome koliko mu je teško pao rastanak od Plavog tima.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
U Srbiji će danas biti osetno hladnije u svim predelima a tokom dana oblačno sa kišom, ponegde i lokalnim pljuskovima i najvišom temperaturom do 21 stepen.
Suđenje Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću, optuženima za teško ubistvo u saizvršilaštvu dvogodišnje Danke Ilić, počeće 30. oktobra pred Višim sudom u Negotinu. S obzirom na to da je optužnica koju je podnelo Više javno tužilaštvo u Zaječaru pravnosnažno potvrđena, od suda smo zatražili kopiju ovog dokumenta ali je ova pravosudna institucija ocenila da bi njeno objavljivanje naštetilo predstojećem suđenju.
U dramatičnoј akciјi tokom noći na Novom Beogradu, vatrogasci-spasioci su ugasili požar koјi јe izbio u stanu u Ulici Pere Segedinca i iz zgrade spasili čak 18 osoba.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Bivša učesnica "Elite" Stefani Grujić, čiji je partner u zatvoru u Španiji, objavila je na svom profilu fotografije na kojima pozira nasred ulice sa poklonima koje joj je baš muž poslao.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević oglasila se iz Amerike i u svom prepoznatljivom stilu žestoko prokomentarisala najnovija dešavanja u Beloj kući, kao i turbulentan ljubavni život svoje rivalke Aneli Ahmić.
Život Aleksandra Radulovića Fute, jedan od najpoznatijih kompozitora i autora brojnih hitova domaće estrade, obeležen je porodičnim tragedijama i gubicima od kojih se teško oporavlja.
Ćerka Jelene Karleuše i Duška Tošića Atina i ćerka Duška Šarića Daria objavile su snimak iz Milana, gde zajedno studiraju, a njihovo izdanje na ulicama italijanske modne prestonice privuklo je pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.