Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
„Kritičari neobuzdane nemačke militarizacije opravdano ukazuju da će mesta razmeštanja takvog naoružanja neminovno postati legitimni vojni ciljevi Rusije“, saopštila je ambasada.
Berlin takve sposobnosti zvanično predstavlja kao deo odvraćanja Rusije. Sama Bundesverova dokumentacija potvrđuje da nemačka vojska želi mogućnost izvođenja takozvanih dubokih preciznih udara po komandnim mestima, aerodromima, logističkim čvorištima i fabrikama na stotinama, pa i više od 1.000 kilometara od linije fronta.
Rakete preko 2.000 kilometara
Nemačka i Velika Britanija već su pokrenule zajednički projekat razvoja dalekometnog oružja dometa većeg od 2.000 kilometara, koji bi trebalo da bude uključen u širu evropsku inicijativu ELSA.
Nemačka vlada je još 2025. potvrdila da je cilj zajedničkog nemačko-britanskog programa upravo razvoj sistema koji će pokrivati domete od 2.000 kilometara i više. ELSA predstavlja širi okvir u kojem učestvuje više evropskih država, uključujući Francusku.
Prema ruskoj ambasadi, vojno-tehnička saradnja na dalekometnim sistemima odvija se pre svega sa Parizom i Londonom, dok Berlin istovremeno polaže veliki značaj na tehničku saradnju sa Ukrajinom i korišćenje ukrajinskih iskustava u evropskoj vojnoj industriji.
Bundesver paralelno razmatra nabavku američkih krstarećih raketa Tomahavk dometa oko 2.000 kilometara i lansera Tajfon, dok se razvijaju i novi evropski sistemi. Nemačka vojska otvoreno navodi da bi takvo oružje omogućilo gađanje ciljeva duboko u neprijateljskoj pozadini.
Rižak: Evropa se sprema za veliki rat
Ruski vojni veteran i član Saveta za hrabrost i odvažnost sveruske organizacije „Oficiri Rusije“ Konstantin Rižak smatra da nemački program nije izolovan slučaj, već deo mnogo šireg evropskog povećanja vojne proizvodnje.
- Nemačka ne krije da radi na stvaranju sopstvenih dalekometnih raketa. To je samo jedan od mnogih programa naglog povećanja vojne proizvodnje u Evropi. Ne samo u Nemačkoj – mnoge evropske zemlje dramatično su aktivirale svoje vojnoindustrijske komplekse: rastu vojne isporuke i ulaganja u vojnu sferu - rekao je Rižak za Moskovski komsomolec.
On takav razvoj događaja vidi kao pripremu za mogući rat sa Rusijom i odbacuje tvrdnje zapadnih država da je reč prvenstveno o odbrani.
- Za mene je potpuno očigledno da se Evropa priprema za rat. A ko bi mogao da bude protivnik u tom ratu? Očigledno ne Honduras ili Mongolija. To je rat protiv Rusije i, očigledno, ofanzivni rat -rekao je Rižak.
Na tvrdnje evropskih država da jačaju vojsku kako bi se zaštitile od mogućeg ruskog napada, Rižak odgovara da Moskva nema planove za napad na Evropu.
Prema njegovoj oceni, pomoć Ukrajini koristi se kao obrazloženje pred evropskim poreskim obveznicima za dramatično povećavanje vojnih budžeta, dok se sredstva izvlače iz socijalnih službi, obrazovanja i zdravstva.
Istovremeno raste proizvodnja raketa, dronova, oklopnih vozila, aviona i drugih vojnih sistema.
- Evropa se militarizuje. Potpuno se okrenula ka pripremama za veliki rat - ocenio je Rižak, dodajući da takav sukob nije unapred neizbežan, ali da Moskva mora da ga uzme u obzir prilikom određivanja svoje strategije.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći između 21. i 22. oktobra masovan napad na Moskovsku oblast, a među metama se, prema informacijama ukrajinskih izvora i nezavisnih istraživača, našao i 75. arsenal u Serpuhovu, vojni objekat u kojem se remontuju i skladište ruski protivvazdušni sistemi.
Evropska unija neće ukinuti nijednu sankciju Rusiji dok se rat u Ukrajini ne završi, poručili su danas u Briselu predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košt.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Avion kojim je ruski predsednik Vladimir Putin otputovao u Turkmenistan nije mogao da sleti u Moskvu po povratku 9. oktobra zbog napada ukrajinskih bespilotnih letelica, pa je preusmeren u Sankt Peterburg, pokazuju podaci servisa Flajtradar24.
Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokaev ponudio je Nemačkoj veliko strateško partnerstvo u sirovinama, energetici i logistici – od litijuma, kobalta i volframa do nafte, uranijuma i transportnih pravaca između Kine i Evrope.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski izjavio je da sve češće rasprave o mogućnosti da Nemačka razvije sopstveno nuklearno oružje ne treba odbacivati kao prazne glasine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Aleksandar Vučić, prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" jedini se odazvao debati na Radio Beogradu, dok nosilac tzv. "Studentske liste" Ilija Srdanović nije imao hrabrosti da dođe.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević je tokom emisije Kolegijum govorio o gej aferi Bojana Pajtića, nezvaničnog šefa blokaderske liste, a onda izneo i šokantno otkriće o porno snimcima koji kruže društvenim mrežama, a koji su sve ostavili u šoku.
Lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" mogla bi da osvoji i do 49.5% glasova, dok bi blokaderima, odnosno takozvanoj "studentskoj listi" moglo da pripadne od 37.9 do 42.1% podrške, pokazalo je najnovije istraživanje agencije za ispitivanje javnog mnjenja "Ipsos Strategic Marketing" (IPSOS).
CRTA, koja se u javnosti predstavlja kao nezavisna nevladina organizacija zadužena za praćenje izbornih procesa, iz dana u dan pokazuje da je, zapravo, jedna od najuticajnijih i najpristrasnijih prozapadnih organizacija u Srbiji!
Legendarni pevač narodne muzike Miroslav Ilić, koji u oktobru obeležava 54 godine uspešne umetničke karijere, bio je gost specijalne emisije "Vreme odluke" na televiziji Pink, gde je otvoreno, iskreno i emotivno govorio o odluci da pruži snažnu i nedvosmislenu podršku listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Aleksandar Vučić gostovao je u emisiji "Vreme odluke" na TV Pink gde je objasnio zbog čega niko od političkih protivnika nije smeo sa njim na duel i ko podržava njihove liste.
Takmičar Crvenog tima u Exatlonu Srbija Nikola Lakić otkrio je kako bi voleo da u eliminaciji vidi Mihaila Adžića koji ga u poslednje vreme jako nervira i za kog kaže da je glavni provokator.
Potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniša Mali izjavio je danas da je Srbija u prvih osam meseci ove godine zabeležila privredni rast od 3,6 odsto, svrstavajući se među četiri najbrže rastuće ekonomije u Evropi.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić, izjavio je danas da je u pregovorima o preuzimanju NIS-a postignut dogovor o jednom delu rešenja, dok će naredni dani i nedelje pokazati kako će se situacija dalje razvijati.
Aleksandar Vučić, nosilac i prvi na listi "Aleksandar Vučić-Ujedinjena Srbija", rekao je na velikom skupu u Hali sportova u Beogradu da bi prosečna plata za mandat nove vlade bila 1.500 evra, a penzija 800.
Najstarija olupina broda na svetu otkrivena je kod obale Turske, a potiče iz vremena kad su stari Egipćani gradili piramide na drugoj strani Mediterana.
Prijedorčanin D. K. sumnjiči se da je prevario banku prilikom uzimanja kredita, tako što je kao garanciju za njegovu otplatu naveo kamion koji je prethodno prodao drugoj firmi.
Zrenjaninska policija, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je L. K. (22) iz Zrenjanina, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (UKP, Odeljenje za suzbijanje imovinskih delikata) uhapsili su tri osobe zbog sumnje da su izvršile krivično delo prevare u saizvršilaštvu i u produženom trajanju.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Proslavljena srpska glumica Eva Ras javno je poslala snažnu i nedvosmislenu poruku narodu Srbije da neće podržati Studentsku listu, dok sa druge strane pruža nepokolebljivu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i borbi za opstanak i napredak naše zemlje.
Bora Stanković jedan je od najznačajnijih pisaca srpske književnosti, čija dela i danas osvajaju čitaoce snažnim emocijama, tragičnim sudbinama i pričama o ljudima zarobljenim između sopstvenih želja i strogih društvenih pravila.
Od porodičnih zavrzlama i komšijskih tajni do ljubavnih dilema, požara koji potresa čitav grad i novih špijunskih misija, biće dovoljno razloga da večeri provedemo ispred televizora.
Muškarci koje krase duhovitost i kreativnost ubedljivo su najbolji u krevetu, pokazalo je istraživanje u kom su učestvovale žene do 69 godina starosti.
Pevač Miki Mećava postao je otac po četvrti put u 64. godini, a sada je otkrio kako uživa sa ćerkom Mašom, a da se supruga još uvek oporavlja i da je vodi na previjanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.