Predsednik SAD Donald Tramp zapretio je slanjem raketa Ukrajini, ako ruski predsednik Vladimir Putin ne okonča rat.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da bi mogao da odobri transfer raketa dugog dometa "Tomahavk" Ukrajini ako ruski predsednik Vladimir Putin ne preduzme korake ka okončanju rata, što signalizira potencijalnu eskalaciju zapadne podrške Kijevu.
Obraćajući se novinarima u avionu "Er Fors 1" na putu za Izrael, Tramp je rekao da je tokom vikenda razgovarao o zahtevu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog za "Tomahavke" tokom dva uzastopna telefonska razgovora.
Poslaću Tomahavke ako se...
"Mogao bih reći: 'Gledajte: ako se ovaj rat ne reši, poslaću im Tomahavke'“, rekao je Tramp novinarima. „Tomahavk je neverovatno oružje, veoma ofanzivno oružje. I iskreno, Rusiji to nije potrebno".
Krstareće rakete Tomahavk imaju domet od oko 2.500 kilometara (1.550 milja), sposobne da napadnu duboko unutar ruske teritorije, uključujući i Moskvu.
Tramp je rekao da SAD neće direktno prodavati rakete Ukrajini, ali da bi ih mogle obezbediti preko NATO.
"Da, mogao bih mu reći (Putinu), ako se rat ne reši, mogli bismo to vrlo lako učiniti“, rekao je. „Možda nećemo, ali možemo to učiniti. ... Da li žele da im se Tomahavci idu u njihovom pravcu? Ne mislim tako".
Američki predsednik je opisao oružje kao "novi korak agresije", ali je dodao da bi takav pritisak mogao pomoći Moskvi da se pogura ka miru. "Zaista mislim da bi Putin izgledao sjajno kada bi ovo rešio", rekao je Tramp. "Neće biti dobro za njega ako ne".
Trampovi komentari su usledili dok je Rusija nastavila svoje noćne napade na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, deo intenzivirane kampanje za osakaćivanje energetske infrastrukture zemlje pre zime.
Neće biti upotrebljene protiv civila
Zelenski je, govoreći ranije na nedeljnom brifingu Foks njuza, rekao da će Ukrajina koristiti Tomahavke isključivo u vojne svrhe ako budu isporučene.
"Nikada nismo napali njihove civile. To je velika razlika između Ukrajine i Rusije", rekao je Zelenski. "Zato, ako govorimo o raketama dugog dometa, govorimo samo o vojnim ciljevima".
U posebnom obraćanju, ukrajinski lider je rekao da zabrinutost Moskve zbog potencijalne isporuke Tomahavka samo pojačava potrebu za većim takvim pritiskom.
"Vidimo i čujemo da se Rusija plaši da bi nam Amerikanci mogli dati Tomahavke — da bi ova vrsta pritiska mogla da funkcioniše za mir", rekao je Zelenski.
Ranije u nedelju, Kremlj je izrazio duboku zabrinutost zbog mogućnosti da Sjedinjene Države isporučuju rakete Tomahavk Ukrajini, upozoravajući da je sukob ušao u veoma dramatičnu fazu obeleženu eskalacijom tenzija na svim stranama.
Dramatičan trenutak
"Tema Tomahavka je od izuzetne zabrinutosti", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ruskoj državnoj televiziji. "Sada je zaista veoma dramatičan trenutak s obzirom na činjenicu da tenzije eskaliraju sa svih strana".
Rekao je da bi Rusija morala da pretpostavi da svaki dolazeći Tomahavk može da nosi nuklearnu bojevu glavu.
"Zamislite samo: raketa dugog dometa je lansirana i leti, a mi znamo da bi mogla biti nuklearna. Šta bi Ruska Federacija trebalo da misli? Kako bi Rusija trebalo da reaguje? Vojni stručnjaci u inostranstvu trebalo bi da razumeju ovo", rekao je Peskov.
Putin je ranije tvrdio da bi bilo "nemoguće“ koristiti Tomahavke u Ukrajini bez direktnog učešća američkog vojnog osoblja i upozorio da bi takve isporuke gurnule rat u „kvalitativno novu fazu eskalacije".
Sukob, koji je sada u trećoj godini, ostaje najsmrtonosniji u Evropi od Drugog svetskog rata. Ruski zvaničnici kažu da su u "vrućem sukobu" sa Zapadom, dok Ukrajina i njeni saveznici invaziju Moskve vide kao otimanje teritorije u imperijalnom stilu koje se mora odbiti.
Administracija Donalda Trampa donela je odluku koja bi mogla da preokrene tok rata – Kijevu će biti dostavljani obaveštajni podaci za upotrebu projektila dugog dometa.
SAD su najavile mogućnost isporuke Ukrajini „oružja veoma moćnih mogućnosti“ koje trenutno nije prisutno na bojnom polju, izjavio je predstavnik SAD pri NATO, Metju Vitaker.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da će odgovor Moskve na isporuku američkih raketa „tomahavk“ Ukrajini biti „jačanje sistema protivvazdušne odbrane“.
SAD poseduju "moćno oružje" koje još nije predato Ukrajini, ali je sposobno da "nanese ozbiljnu štetu", izjavio je stalni predstavnik SAD u NATO Metju Vitaker.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Datum trilateralnih razgovora Rusija, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o rešenju ukrajinske krize mogao bi da budu objavljen ove nedelje, rekao je danas pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Zapad stvara stalni mehanizam vojnog snabdevanja Ukrajine u okviru formata "Ramštajn“ i 'koalicije voljnih", izjavio je stalni predstavnik Rusije pri Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Dmitrij Poljanski.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Ruska vojska obustaviće vatru na hersonskom pravcu i uvesti "režim tišine" od 27. oktobra u 4.00 časa po moskovskom vremenu, zbog sprovođenja humanitarne operacije u području mesta Aljoški, u Hersonskoj oblasti, izjavio je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov.
Administracija Donalda Trampa donela je odluku koja bi mogla da preokrene tok rata – Kijevu će biti dostavljani obaveštajni podaci za upotrebu projektila dugog dometa.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Bivši rijaliti učesnik Mensur Ajdarpašić rešio je da otvori dušu o svom trenutnom načinu života, fitnesu, planovima za budućnost, ali i o neverovatnim sumama novca koje usput uspeva da zaradi putem društvenih mreža.
Komentari