Analitičari upozoravaju da sledeća godina na frontu u Ukrajini može doneti značajne promene, pod pretpostavkom da ne dođe do naglog mirovnog sporazuma ili potpune kolapsa ukrajinske odbrane.
Takođe, predviđa se da će Zapad, pre svega London, Brisel i SAD, nastaviti da pruža značajnu vojnu pomoć Kijevu – manji obim pomoći dodatno bi pogoršao ukrajinsku poziciju.
Ciljevi Ukrajine
Glavni cilj Kijeva biće usporavanje ruskog napredovanja, omogućavanje povlačenja na nove odbrambene linije i povećanje ruskih gubitaka. Posebno će se truditi da sačuva velike gradove na istoku zemlje.
Ciljevi Rusije
Moskva će nastojati da napreduje brže nego što Ukrajinci mogu da izgrade nove fortifikacije, sa fokusom na gradove Slavjansk, Kramatorsk, Harkov, Dnjepr i Zaporožje. Uspeh u zauzimanju ovih centara mogao bi ozbiljno da naruši ukrajinsku ratnu ekonomiju i moral.
Severni front
Volčansk i Kupjansk očekuju se da padnu još pre 2026. godine. Ruske snage će potom širiti kontrolu oko Kupjanska i u severoistočnoj Harkovskoj oblasti.
Južni front
Glavni pravac napredovanja biće Guljajpole–Pokrovsk ka Zaporožju i Dnjepru, uz probijanje dve ukrajinske odbrambene linije. Otvoreni i zaleđeni teren omogućava brže rusko napredovanje od oko 30 kilometara, što bi moglo doneti do 7.500 km² teritorijalnog dobitka u tri meseca.
Ključne ruske operacije 2026.
Napredovanje ka Dnjepru – zaobilaženje ukrajinske južne odbrane i mogući pad Pavlograda.
Dvostruko obuhvatanje Kramatorskog izbočaja – pritisak sa juga ka Barvinkovu i sa severa ka Izjumu, primarni cilj je povlačenje ukrajinske vojske.
Šire obuhvatanje ka Pervomajskom – poluokruživanje Kramatorska i Harkova, sa ciljem eliminacije Harkova kao ekonomskog centra.
Mogućnosti Ukrajine
Ukrajinska vojska će verovatno biti primorana da napusti Slavjansk, Kramatorsk i Konstantinovku i organizovano se povuče na zapadnu obalu Donjeca, prema Pavlogradu i linijama bliže Dnjepru. Dublja odbrana može smanjiti gubitke u besciljnim urbanim bitkama.
Predviđene reakcije
Pro-ukrajinski komentatori verovatno će osporavati ove scenarije, dok će pro-ruski biti razočarani jer potpuni kolaps ukrajinske vojske nije očekivan. Dugoročno, Odesa može pasti pod rusku kontrolu, ali ne tokom 2026. godine.
Evropski lideri i Ukrajina saglasni su da očuvaju ključne evropske i ukrajinske interese, dok se intenzivira diskusija o američkom mirovnom planu za Ukrajinu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin komentarisao je američki mirovni plan za Ukrajinu, ističući da Moskva još nije dobila pun tekst predloga jer Vašington “ne može da obezbedi saglasnost Kijeva”.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Bivši pomoćnik nekadašnjeg predsednika Ukrajine Leonida Kučme, Oleg Soskin, ocenio je da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbija da prizna rusko zauzimanje Konstantinovke zato što bi to, po njegovim rečima, bio politički i vojni udar koji ne bi mogao da preživi bez ozbiljnih posledica.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se ono što je počelo kao specijalna vojna operacija sada pretvorilo u pravi rat, jer iza Kijeva, kako tvrdi Moskva, više ne stoji samo Ukrajina, već čitav niz zapadnih prestonica.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Lider poljske opozicione partije Pravo i pravda i bivši premijer Poljske Jaroslav Kačinjski poručio je da Ukrajina ne može biti primljena u Evropsku uniju dok ne odbaci politiku veličanja Stepana Bandere, Ukrajinske ustaničke armije i Organizacije ukrajinskih nacionalista.
Na Krimu su tokom noći, prema navodima monitoring kanala i podacima iz otvorenih izvora, napadnuti elektroenergetski objekti, među njima trafostanica „Bahčisaraj“ od 220 kilovolti u Bahčisaraju i trafostanica „Zimino“ 10/35/10 kilovolti.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.