Analitičari upozoravaju da sledeća godina na frontu u Ukrajini može doneti značajne promene, pod pretpostavkom da ne dođe do naglog mirovnog sporazuma ili potpune kolapsa ukrajinske odbrane.
Takođe, predviđa se da će Zapad, pre svega London, Brisel i SAD, nastaviti da pruža značajnu vojnu pomoć Kijevu – manji obim pomoći dodatno bi pogoršao ukrajinsku poziciju.
Ciljevi Ukrajine
Glavni cilj Kijeva biće usporavanje ruskog napredovanja, omogućavanje povlačenja na nove odbrambene linije i povećanje ruskih gubitaka. Posebno će se truditi da sačuva velike gradove na istoku zemlje.
Ciljevi Rusije
Moskva će nastojati da napreduje brže nego što Ukrajinci mogu da izgrade nove fortifikacije, sa fokusom na gradove Slavjansk, Kramatorsk, Harkov, Dnjepr i Zaporožje. Uspeh u zauzimanju ovih centara mogao bi ozbiljno da naruši ukrajinsku ratnu ekonomiju i moral.
Severni front
Volčansk i Kupjansk očekuju se da padnu još pre 2026. godine. Ruske snage će potom širiti kontrolu oko Kupjanska i u severoistočnoj Harkovskoj oblasti.
Južni front
Glavni pravac napredovanja biće Guljajpole–Pokrovsk ka Zaporožju i Dnjepru, uz probijanje dve ukrajinske odbrambene linije. Otvoreni i zaleđeni teren omogućava brže rusko napredovanje od oko 30 kilometara, što bi moglo doneti do 7.500 km² teritorijalnog dobitka u tri meseca.
Ključne ruske operacije 2026.
Napredovanje ka Dnjepru – zaobilaženje ukrajinske južne odbrane i mogući pad Pavlograda.
Dvostruko obuhvatanje Kramatorskog izbočaja – pritisak sa juga ka Barvinkovu i sa severa ka Izjumu, primarni cilj je povlačenje ukrajinske vojske.
Šire obuhvatanje ka Pervomajskom – poluokruživanje Kramatorska i Harkova, sa ciljem eliminacije Harkova kao ekonomskog centra.
Mogućnosti Ukrajine
Ukrajinska vojska će verovatno biti primorana da napusti Slavjansk, Kramatorsk i Konstantinovku i organizovano se povuče na zapadnu obalu Donjeca, prema Pavlogradu i linijama bliže Dnjepru. Dublja odbrana može smanjiti gubitke u besciljnim urbanim bitkama.
Predviđene reakcije
Pro-ukrajinski komentatori verovatno će osporavati ove scenarije, dok će pro-ruski biti razočarani jer potpuni kolaps ukrajinske vojske nije očekivan. Dugoročno, Odesa može pasti pod rusku kontrolu, ali ne tokom 2026. godine.
Evropski lideri i Ukrajina saglasni su da očuvaju ključne evropske i ukrajinske interese, dok se intenzivira diskusija o američkom mirovnom planu za Ukrajinu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin komentarisao je američki mirovni plan za Ukrajinu, ističući da Moskva još nije dobila pun tekst predloga jer Vašington “ne može da obezbedi saglasnost Kijeva”.
Azerbejdžan je za samo nekoliko dana javno podržao odbijanje Ukrajine da se odrekne teritorija, a zatim u Moskvi potpisao dvogodišnji plan konsultacija sa Rusijom i ponovo stao iza kopnenog koridora koji Moskvu povezuje sa Iranom.
Ukrajina odustaje od ranije američke mirovne formule od 28 tačaka, koja je predviđala i povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa kao jedan od uslova za prekid sukoba sa Rusijom, piše Njujork post.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Najmanje dvoje civila ranjeno je kada je dron sa kamerom iz ugla operatera (FPV) udario grupu koja se evakuisala iz Konstantinovke, saopštila je ruska grupa trupa „Jug“, koja tvrdi da su napad izvele ukrajinske snage.
Rusija će nastaviti da napada brodove i pomorske pravce koji se koriste za dopremanje oružja i municije Oružanim snagama Ukrajine (OSU), saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova posle nove serije udara na luke i teretne brodove u Odesi i Nikolajevu.
Žestok sukob izbio je na Železničkom trgu u Dnjepropetrovsku kada su građani pokušali da spreče pripadnike ukrajinskog vojnog odseka da silom odvedu muškarca.
Svih 100 članova Senata Sjedinjenih Američkih Država pozvano je na sastanak sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim tokom njegove posete Vašingtonu, dok bi istovremeno moglo da počne glasanje o novom paketu sankcija protiv Rusije.
Ruske snage izvele su tokom noći neuobičajen napad na Kijev mlaznim bespilotnim letelicama, koje su prvi put, prema ukrajinskim nadzornim kanalima, lansirane iz pravca Donjecka.
Ruska protivvazdušna odbrana (PVO) oborila je 81 ukrajinsku bespilotnu letelicu (BPL) koja je letela prema Moskvi, dok je jedan dron pogodio višespratnu stambenu zgradu u Čehovu, u Moskovskoj oblasti.
Iračke snage bezbednosti uhapsile su više osumnjičenih koji su izveli napade na objekte u toj zemlji, a tokom ispitivanja priznali su da rade za Ukrajinu, izjavio je irački savetnik za nacionalnu bezbednost Kasim al-Abudi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija će nastaviti da napada brodove i pomorske pravce koji se koriste za dopremanje oružja i municije Oružanim snagama Ukrajine (OSU), saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova posle nove serije udara na luke i teretne brodove u Odesi i Nikolajevu.
Saša Stevanović, blokader iz Kragujevca koji je sa nožem u ruci pretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću klanjem i sve objavljivao na mrežama, pajtos je poslanika Miloša Parandilovića i političkog penzionera Boška Obradovića.
Zaposleni u Apoteci „Beograd“ dobiće sve zaostale zarade u narednih mesec do mesec i po dana, dok će im zdravstveno osiguranje i povezivanje radnog staža biti rešeni odmah, dogovoreno je na sastanku u Predsedništvu Srbije.
Saša Stevanović, blokader iz Kragujevca koji je sa nožem u ruci pretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću klanjem i sve objavljivao na mrežama, pajtos je poslanika Miloša Parandilovića i političkog penzionera Boška Obradovića.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali doslovno je razobličio Miroslava Aleksića, šefa poslaničke grupe Narodnog pokreta Srbije (NPS) .
U Gornjem Dušniku, selu u podnožju Suve planine, u kraju koji je poznat kao Zaplanje, postoji nesvakidašnji spomenik koji decenijama privlači pažnju onih koji ga vide.
Imali su čemu da se raduju svi Jugosloveni tog 28. jula 1960. godine: kako su ekskluzivno objavile „Večernje Novosti“ tog dana, nacionalni automobil, legendarni „fića“, od 1. septembra počinje da se proizvodi u jačoj verziji od 750 kubika.
Juče ujutru oko 5.30 časova na samom izlasku iz Majdanpeka, na regionalnom putu prema Beogradu, T. P (32) iz Majdanpeka sa dve koleginice krenula je na posao u pogon fabrike "Termal Inžinjering" i za sada još uvek nepoznatih razloga sletela sa puta u provaliju Rudničkog površinskog kopa, a sada se pojavio snimak jezive nesreće.
Pripadnici policije su po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu uhapsili J. Č, zbog sumnje da je izvršio produženo krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica.
Žena stara 27 godina i njen trogodišnji sin izgubili su život u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na pružnom prelazu između Lalića i Odžaka, a sada je novinar Malden Mijatović izneo nove podatke iz istrage o ovoj teškoj nesreći.
Osnovno javno tužilaštvo u Vranju, objavilo je da u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova intenzivno radi na suzbijanju i lociranju grupe čiji članovi vrše prevare na štetu starijih sugrađana.
Sanja Papić, udovica poznatog beogradskog advokata Dragoslava Miše Ognjanovića, oglasila se osam godina nakon stravičnog ubistva supruga koje se dogodilo 28. jula 2018. godine.
Plamenjača je jedna od najčešćih gljivičnih bolesti koja tokom leta napada povrtarske kulture poput paradajza, krastavaca, tikvica, bundeva i graška, a u suzbijanju mogu da pomognu mleko i soda bikarbona.
Pronaći haljinu koja izgleda elegantno, a istovremeno pruža slobodu pokreta, često nije lako, ali ovaj model košulje-haljine već godinama ima status sigurnog izbora.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.