Moldavija je dugo smatrana zemljom iz koje se ljudi odvode u inostranstvo, gde se primoravaju na prostituciju ili prinudni rad. Ali poslednjih godina pojavili su se novi rizici i problemi, piše Deutsche Welle.
Trgovina ljudima može izgledati različito: žrtve su primorane da rade protiv svoje volje, da se prostituišu, da obavljaju kriminalne radnje ili da budu prisilno udate. Teško je reći koliki je problem zapravo, jer je broj neprijavljenih slučajeva ogroman. Jasno je da je fenomen poslednjih godina u porastu.
Ujedinjene nacije procenjuju da više od 50 miliona ljudi širom sveta živi u situacijama koje se mogu nazvati "modernim ropstvom".
U Moldaviji se svake godine zvanično evidentira nekoliko stotina slučajeva. Prave brojke verovatno su četvorocifrene - na to ukazuje i studija koju je 2019. naručila Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
U malu kancelariju u centru glavnog grada Moldavije Kišinjeva svake godine stižu hiljade telefonskih poziva. Ljudi koji zovu često samo žele da saznaju kakvi su pravni okviri za rad u inostranstvu, pitaju da li je ugovor o radu pouzdan i kako mogu da se zaštite od eksploatacije.
Ali tu su i oni pozivi koje u moldavskoj filijali međunarodne nevladine organizacije La Strada nazivaju "SOS pozivima" - pozivi ljudi koji žive u situacijama koje nisu sami izabrali i iz kojih ne vide izlaz.
Foto: Shutterstock
- Tada stupamo u kontakt s policijom i dogovaramo sledeće korake. U hitnim slučajevima organizujemo siguran smeštaj, psihološku i medicinsku pomoć - kaže Tatjana Fomina, pravna savetnica i analitičarka u La Stradi.
Ova telefonska linija jedno je od mnogih rešenja koje nudi ova nevladina organizacija, a koja se od 2001. bori protiv trgovine ljudima.
Rade kao robovi u Nemačkoj, Francuskoj, Italiji
Tatjana Fomina se više od 20 godina bori protiv trgovine ljudima. Malo je onih u Moldaviji koji se na tom području bolje snalaze od nje. Kao analitičarka i pravna savetnica u La Stradi, ona prikuplja informacije i pokušava da otkrije obrasce iza pojedinačnih sudbina.
Ko postaje žrtva, kuda se ljudi odvode? I zašto? Trgovina ljudima se poslednjih godina značajno promenila i u Moldaviji, kaže Fomina. Početkom 2000-ih gotovo svi slučajevi odnosili su se na seksualnu eksploataciju. Moldavke su odvođene u inostranstvo, gde su bile primoravane na prostituciju.
Kako je tema trgovine ljudima dobijala sve više pažnje, sve češće su prijavljivani slučajevi iskorišćavanja radne snage. Danas oni čine većinu slučajeva trgovine ljudima. Glavna destinacija je Evropska unija.
Moldavci su najčešće primorani na rad u Francuskoj, Italiji i Nemačkoj. Često im pod izgovorom oduzmu pasoše, žive u skučenim prostorima, rade mnogo više nego što je dogovoreno i za to ne dobijaju nikakvu ili vrlo malu platu.
Foto: Shutterstock
"Ni ne znaju da to nije EU"
Već dve godine Fomina primećuje novi fenomen.
- Pre dvadeset godina Moldavija je bila samo zemlja porekla za trgovinu ljudima. Nismo mogli zamisliti da će se Moldavija razviti u odredište- kaže Tatjana Fomina.
Ali pošto mnogi Moldavci odlaze na rad u EU, u Moldaviji sada manjka radne snage. Prazninu popunjavaju ljudi iz Azije.
- To je pitanje ponude i potražnje - kaže Fomina.
Kao i Moldavci u EU, i ti ljudi se nadaju boljem životu u Moldaviji. Ali često upadaju u mrežu trgovaca ljudima: 2023. zabeležen je prvi veći slučaj stranih žrtava na moldavskoj teritoriji.
Više od 50 ljudi iz Bangladeša i Indije došlo je u Moldaviju s lažnim obećanjima posrednika za zapošljavanje. Morali su da plate do 5.000 evra za posredovanje.
- Prodali su svoje stanove, kuće da bi to platili - kaže Ina Buimestru, savetnica u La Stradi.
U Moldaviji su morali da predaju lična dokumenta i bili su primorani da rade u jednoj krojačnici koja snabdeva evropsko tržište. Mesecima nisu dobijali platu.
- Ljudi misle da dolaze u EU i da će ovde dobro zarađivati. Ne znaju da Moldavija nije deo EU i šta ih ovde čeka- kaže Famina.
Moldavska vlada, međunarodne stručne grupe i nevladine organizacije sa zabrinutošću prate rast broja ovakvih slučajeva.
Foto: Shutterstock
Rat u Ukrajini faktor rizika
Još jedan razlog za zabrinutost je rat u susednoj Ukrajini, koji je izbio 2022. godine. Oko dva miliona Ukrajinaca i Ukrajinki najpre je izbeglo u Moldaviju, zemlju sa 2,5 miliona stanovnika.
Radi zaštite od trgovaca ljudima, moldavska vlada, UNHCR i IOM formirali su posebnu radnu grupu, a brojne međunarodne nevladine organizacije fokusirale su se na zaštitu izbeglica. Danas u zemlji živi oko 140.000 Ukrajinaca.
- S vremenom je međunarodna podrška postajala sve manja i manja. Ali rizik od trgovine ljudima i dalje je velik - kaže Fomina koja strahuje da je broj neprijavljenih slučajeva, u periodu kada su policija i granična služba radile preko kapaciteta, znatno veći.
Jedan slučaj joj je posebno ostao u sećanju. Neposredno nakon izbijanja rata, organizacija je dobila poziv sa aerodroma.
Muškarac je bio na putu za Istanbul s jednom Ukrajinkom. Žena je delovala dezorijentisano - može li stručnjak iz La Strade da proveri situaciju? Kada je njihov saradnik stigao na aerodrom, sumnjivi muškarac je nestao bez traga, a Ukrajinka je još bila tamo.
"Bila je drogirana. Kada se sledećeg dana osvestila, ničega se nije sećala".
Šta je taj čovek planirao s mladom ženom, Fomina ne zna jer nikada nije uhvaćen. Tako slučaj nikada nije ušao u zvaničnu statistiku.
Foto: Shutterstock
Manje registrovanih slučajeva ne znači i manje žrtava
Moldavska vlada potpisala je i ratifikovala najvažnije međunarodne sporazume na tom području. Ipak, stručna grupa Saveta Evrope GRETA u ovogodišnjem izveštaju poziva vladu da učini mnogo više u borbi protiv trgovine ljudima. Posebno deca iz romske manjine, kao i maloletnici koji žive na ulici ili u državnim ustanovama, moraju biti bolje zaštićeni. Stručnjaci za trgovinu ljudima treba da dobiju veće ovlašćenja i bolju obuku.
Da često nedostaje stručnosti, primećuje i Fomina. To je posebno očigledno u ruralnim područjima.
- Policajci kažu da je previše komplikovano istraživati te slučajeve i da se radije fokusiraju na nešto drugo - ističe Fomina.
Od 2020. do 2024. u Moldaviji je evidentirano 935 slučajeva trgovine ljudima, znatno manje nego u prethodne četiri godine. Ali za stručnu grupu Saveta Evrope to nije razlog za optimizam. Naprotiv: smatraju da je pad broja slučajeva posledica smanjenja kapaciteta policije za borbu protiv trgovine ljudima i pozivaju na hitne mere.
Tatjana Fomina kaže da, ako je nešto naučila tokom svih ovih godina, onda je to - manje evidentiranih slučajeva ne znači i manje žrtava.
U dve međunarodne operacije sprovedene tokom novembra, Evropol je uz podršku Francuske, Španije, Italije i Rumunije razbio velike mreže trgovine ljudima i seksualne eksploatacije i uhapsio 29 osoba, saopštila je danas agencija.
Zamenica stalnog predstavnika Ukrajine pri Ujedinjenim nacijama Kristina Gajovišin izjavila je da Kijev ima čitav niz ozbiljnih primedbi na novi mirovni predlog i da će ukrajinska strana u narednim danima detaljno razraditi svoje kontrapredloge.
Amerikanci su odbili rezoluciju koju godinama predlaže Rusija, ali su učinile nešto što nikada do sada nisu – odbile su antiruske izmene samog dokumenta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U dve međunarodne operacije sprovedene tokom novembra, Evropol je uz podršku Francuske, Španije, Italije i Rumunije razbio velike mreže trgovine ljudima i seksualne eksploatacije i uhapsio 29 osoba, saopštila je danas agencija.
U Skupštini Srbije, nešto posle 10 časova, počela je konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj su potvrđeni mandati i bira se novo rukovodstvo, a kojoj prisustvuje 244 kandidata za poslanike.
Lider opozicije Aleksandar Vučić žestoko je kritikovao izlaganje poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića, koji je predložio Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine Srbije.
Jovo Bakić, šef poslaničke grupe "Studentska lista - Studenti pobeđuju", odbio je da se izvini za skandalozan napad Marije Radovanović, bivšeg sekretara Medicinskog fakulteta na glumicu Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Zamenik šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Milenko Jovanov, oštrom porukom obratio se tokom načelne rasprave na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije, poručivši da će ta poslanička grupa podržati izbor Stojana Radenovića za predsednika parlamenta.
Devojke iz Crvenog tima govorile su o borbi za individualnu medalju, a Anđela Pešikan istakla je da joj je žao što njena cimerka Lana Erić nije uspela da dođe do nje.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Neobičan prizor zatekli su prolaznici u Valjevu kada su ugledali psa kako sedi na mestu vozača u parkiranom automobilu, za volanom, kao da se sprema da krene u vožnju.
U Srbiji najmlađi zavisnik od novih tehnologija ima samo četiri godine i ide na odvikavanje na Institut za mentalno zdravlje u Beogradu, upozoravaju stručnjaci.
Visokopozicionirani pripadnik "škaljarskog klana" Janko Vukadinović zaustavljen je na kapiji Istražnog zatvora u Spužu, odakle je odmah vraćen u pritvorsku sobu zbog istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) pokrenute zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Saše Klikovca.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Izreka „žena je četvrti stub kuće“ naglašava ključnu ulogu žene u očuvanju porodice, doma i svakodnevnog života, a neke su u javnosti poznate zbog svojih bračnih veza sa ljudima sa one strane zakona.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se jutros oko 7.30 časova u Ugrinovcima, kada je automobil marke Kia, kojim je upravljao muškarac (29), udario pešaka (71), koji je od siline udarca odbačen u kanal pored puta.
Jedna osoba je povređena večeras kada je vozilo sletelo sa puta u šumu u Stalovu, na teritoriji opštine Priština. Na lice mesta odmah su izašle spasilačke ekipe, policija i Hitna pomoć.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.