Iznenadna promena tona iz evropskih prestonica prema Rusiji početkom 2026. godine nije diplomatski hir, već znak duboke krize koja potresa NATO i odnose između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Upravo to je ključna poruka kineskih analitičara, koji ocenjuju da je „odbrojavanje do ozbiljnog potresa u zapadnom savezu već počelo“.
Kako navodi kineski portal 360kuai, signali koji su iz Evrope stigli u Moskvu delovali su neuobičajeno čak i za iskusne posmatrače međunarodne politike. Toliko neuobičajeno da su, prema tim ocenama, i sami kineski analitičari ostali zatečeni brzinom i smerom promene.
Evropa menja retoriku, ali ne iz dobre volje
Više od decenije Rusija je bila pod stalnim pritiskom Zapada – od događaja oko Krima, preko sankcija, do potpunog zahlađenja odnosa nakon početka rata u Ukrajini. Poruke iz evropskih centara moći godinama su bile gotovo identične: izolacija, ekonomski pritisak i politička konfrontacija.
Međutim, početak 2026. doneo je zaokret. Kineski analitičari primećuju da su pojedini vodeći evropski političari iznenada počeli da govore o potrebi obnove odnosa sa Moskvom. Ono što posebno upada u oči jeste da takve poruke dolaze upravo od lidera koji su ranije bili među najglasnijim zagovornicima oštre politike prema Rusiji.
Još značajnije, kako se navodi u Pekingu, jeste izostanak snažnog otpora iz zemalja koje su tradicionalno zauzimale najtvrđi stav prema Moskvi. To se tumači kao znak da je pritisak na evropske elite postao prevelik da bi se ignorisao.
Moskva bez euforije: razgovori da, ustupci ne
Reakcija Rusije na novu evropsku retoriku dodatno je privukla pažnju kineskih komentatora. Umesto entuzijazma ili brzog prihvatanja ponude za dijalog, Moskva je reagovala hladno i proračunato.
Poruka je jasna: razgovori su mogući, ali bez promene osnovnih zahteva. U Pekingu ocenjuju da Rusija ne vidi razlog da menja svoju poziciju samo zato što se ton iz Brisela privremeno ublažio.
Evropa između ekonomskih gubitaka i američkog pritiska
Prema kineskoj analizi, Evropa se našla u neprijatnoj poziciji. S jedne strane, sankcije protiv Rusije donele su ozbiljne ekonomske gubitke. S druge strane, pritisak dolazi i iz Vašingtona, gde, kako se ocenjuje, jedinstvo NATO-a više nije prioritet.
Posebno se ukazuje na američke poteze koji sugerišu da se teritorije savezničkih država sve otvorenije posmatraju kao prostor za ostvarivanje sopstvenih interesa. Grenland se u tom kontekstu navodi kao simbol šireg problema – ako je odluka doneta, međunarodno pravo i formalni savezi postaju sporedni.
Kineski autori podsećaju da je već osam evropskih zemalja pogođeno američkim carinama od deset odsto, uz najavu da bi one mogle da porastu na 25 procenata. Takvi potezi, ocenjuje se, dodatno produbljuju jaz između Evrope i Sjedinjenih Država.
Zaokret ka Moskvi iz nužde, ne iz uverenja
U tom svetlu, nagla promena evropske retorike prema Rusiji ne deluje kao znak iskrene želje za pomirenjem, već kao posledica političke i ekonomske nužde. Što se više udaljavaju interesi Evrope i Amerike, to će, smatraju kineski analitičari, Brisel češće gledati ka Moskvi kao alternativi.
Ipak, upozorenje je jasno: u Rusiji ne bi trebalo gajiti iluzije. Današnji signali iz Evropske unije nisu dokaz trajne promene kursa, već taktički potez u nestabilnom geopolitičkom okruženju.
Kako zaključuju kineski komentatori, isti ti evropski lideri mogli bi još više puta menjati stav – u zavisnosti od toga kako se globalna ravnoteža snaga bude dalje lomila.
U Kijevu su tokom večeri zabeležene eksplozije na energetskim postrojenjima, nakon čega je u više delova grada došlo do nestanka električne energije. Prema prvim informacijama, jedna trafostanica izašla je iz funkcije usled preopterećenja, što je izazvalo lančane prekide u snabdevanju strujom.
Dve osobe su poginule u napadu na naftni terminal u blizini sela Volna, u Krasnodarskom kraju u Rusiji, saopštio je kasno večeras guverner regiona Venijamin Kondratjev.
Ukrajina izvodi napade dugog dometa na rusku teritoriju isključivo oružjem domaće proizvodnje, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha i još jednom pozvao ruskog predsednika Vladimira Putina da okonča rat.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta stupio je u kontakt sa Kremljom kako bi pokušao da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin 2022. godine bio naveden da povuče vojsku iz okoline Kijeva na osnovu uveravanja da postoji šansa za mir, ali da su ga, prema njegovim rečima, snage koje su tvrdile da govore u ime Volodimira Zelenskog prevarile.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Volodimir Zelenski objavio je, posle sastanka sa ukrajinskim obaveštajcima, podatke prema kojima bi do parlamentarnih izbora u Rusiji 33 odsto građana moglo da ne podržava postupke ruskog predsednika Vladimira Putina.
Ruski predsednik Vladimir Putin je, prema pisanju Kijev posta, pokrenuo drakonsko pooštravanje bezbednosti nakon što je u Moskvi procenjeno da zapadna i ukrajinska veštačka inteligencija mogu da prate kretanje najviših ruskih zvaničnika, pa i samog predsednika Rusije.
Moguće primirje u Ukrajini Zapad i Oružane snage Ukrajine iskoristili bi za predah, obnovu i pripremu novog udara, dok bi ruska vojska rizikovala opasno opuštanje, ocenio je vojni analitičar Mihail Zvinčuk, autor projekta „Ribar“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Kijevu su tokom večeri zabeležene eksplozije na energetskim postrojenjima, nakon čega je u više delova grada došlo do nestanka električne energije. Prema prvim informacijama, jedna trafostanica izašla je iz funkcije usled preopterećenja, što je izazvalo lančane prekide u snabdevanju strujom.
Masovni napadi ukrajinskih dronova na Moskvu nisu samo vojni pokušaj udara na rusku prestonicu, već i psihološka operacija kojom Kijev pokušava da utiče na predsednika SAD Donalda Trampa, ocenio je vojni analitičar i penzionisani pukovnik specijalnih snaga Anatolij Matvijčuk.
Centralna banka Rusije smanjila je ključnu kamatnu stopu na 14,25 odsto, ali je tempo smanjenja prepolovila jer inflacija, gorivo i fiskalna potrošnja i dalje drže pritisak na ekonomiju.
Brutalne optužbe su na račun Republike Srbije, Srpske pravoslavne crkve, predsednika Aleksandra Vučića i srpskog naroda izneli blokaderi – Milivoj Bešlin, Vukašin Milićević, Edin Omerčić i Ivan Ejub Kostić.
Crnogorski portal Borba.me objavio je tekst o predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i teroru koji on proživljava već godinama, a posebno poslednjih meseci zbog blokadera nasilnika čiji je cilj rušenje naše države.
Blokaderi koji su juče održali još jedan u nizu besmislenih skupova u Novom Sadu obrukali su se za sve pare, a posebno oni koje su se okupljenim zgubidanima obratili s bine.
Novi skandal na tajkunskoj televiziji N1 - poznati blokader Savo Đurđić, inače nekadašnji sudija Apelacionog suda, pokazao je svoje pravo lice, ali i kako gleda na budućnost Srbije.
Profesor dr Vojislav Šešelj otkrio je jezive detalje monstruoznog plana blokadera, koji je trebalo da bude realizovan 15. marta 2025. godine, ali i pobrojao zemlje koje su aktivno učestvovale u organizaciji krvavog scenarija u našoj zemlji.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i toplo, ponegde i veoma toplo vreme, sa merenjima do 35 stepeni, najavio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije.
Zoran S. iz sela Šetonje kod Petrovca na Mlavi sinoć je oko 21 čas iz vatrenog oružja pucao na svoje roditelje u porodičnoj kući, kada je teško ranio majku. Kako svedoče njegovi prijatelji, po sredi su jako loši porodični odnosi, a su svi mislili da će nakon tragedije Zoran sebi oduzeti život.
Samo nekoliko dana nakon što je Viši sud u Vranju doneo presudu zbog ranjavanja Miloša Kostića, MMA borca, nepoznati počinioci pokušali su da zapale kamion, koji je bio parkiran ispred njegove porodične kuće.
Kosta K., koji je 3. maja 2023. u OŠ "Vladislav Ribnikar" ubio devetoro đaka i čuvara škole, vežbao je gađanje iz vatrenog oružja u streljani, a tokom obrazloženja presude otkriveno je da postoji snimak koji pokazuje koliko je bio hladnokrvan prilikom pucanja.
Varaždinska policija sprovela je u subotu kriminalističko istraživanje nad šestoricom muškaraca starosti od 29 do 39 godina zbog sumnje na više krivičnih dela povezanih s drogom.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Sve veći broj kućnih mačaka suočava se sa problemom viška kilograma, a stručnjaci upozoravaju da gojaznost može značajno uticati na njihovo zdravlje i životni vek.
Tokom leta mnogi parfemi brzo izgube intenzitet zbog visokih temperatura, ali arapski mirisi poznati su po izuzetnoj postojanosti i bogatim notama koje ostaju prisutne tokom celog dana.
Prsata tiktokerka Kristina Ljumanović, poznatija kao Zlatnalubenica, završila je u kolima Kristijana Golubovića nakon boks meča, pa objavila šokantne snimke!
Pevačica Ana Bekuta na finalu muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" sumirala je utiske pred kamerom Informera i otkrila da li će i naredne sezone biti deo žirija popularnog šoua.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.