Poljska planira formiranje snažnog rezervnog sastava, uključujući takozvane rezerviste visoke spremnosti, kako bi zajedno sa profesionalnom vojskom i Teritorijalnim snagama obezbedila oružane snage od ukupno 500.000 vojnika spremnih za brzu mobilizaciju, najavio je ministar odbrane i potpredsednik vlade Vladislav Kosinjak-Kamiš.
Prema njegovim rečima, služba u rezervnom sastavu biće dobrovoljna i praćena nizom pogodnosti, uključujući finansijske naknade za učešće u vojnim vežbama, kao i pristup specijalizovanim vojnim kursevima i obukama. Cilj je da služba u rezervi bude atraktivna i podjednako dostupna i muškarcima i ženama, prenela je poljska agencija PAP.
Pilot-program i planovi za 2026. godinu
Na konferenciji održanoj u sedištu Generalštaba Vojske Poljske predstavljeni su rezultati pilot-programa „U pripravnosti“, sprovedenog krajem 2025. godine, u kojem je učestvovalo više od 16.000 građana.
Program će biti nastavljen tokom 2026. godine, kada se očekuje da će dodatnih 40.000 civila proći osnovnu vojnu obuku. U kombinaciji sa obrazovnim i omladinskim programima, poljske vlasti procenjuju da bi ukupan broj vojno obučenih građana mogao da premaši 300.000 ljudi.
Načelnik Generalštaba, general Vjeslav Kukula, objasnio je da će pored rezervi visoke spremnosti postojati i rezerve takozvane stalne spremnosti. Dobrovoljni rezeristi iz obe kategorije biće trajno vezani za konkretne vojne jedinice, koje su podeljene u tri nivoa spremnosti.
Jedinice prvog stepena moraće da budu spremne za dejstvo u roku od pet do sedam dana od mobilizacije, dok će jedinice drugog i trećeg stepena imati duže rokove za pripremu.
Obavezna obuka i mobilizaciona provera
Svaki pripadnik rezervnog sastava biće u obavezi da godišnje prođe najmanje osam dana vojne obuke, kao i takozvanu mobilizacionu proveru, tokom koje će se testirati sposobnost brzog dolaska u jedinicu sa potrebnom opremom.
Za učešće u vežbama i održavanje borbene gotovosti predviđene su novčane naknade, uz dodatne bonuse nakon periodičnog polaganja fizičkih testova.
Poseban segment sistema čine škole za podoficire i oficire rezervnog sastava, namenjene civilima koji žele da steknu vojno obrazovanje i dobiju čin potporučnika rezervnog sastava. Obuka traje tri godine i obuhvata najmanje 139 dana školovanja, uključujući osnovnu i oficirsku obuku. Pilot-program startuje naredne akademske godine sa oko 300 volontera.
Nova doktrina i reakcija Moskve
Generalštab Poljske nedavno je predstavio i novu vojnu doktrinu, prema kojoj bi poljske oružane snage morale da budu sposobne da sa veće udaljenosti gađaju ključne tačke i resurse Rusije.
Iz Moskve je ubrzo stigao odgovor da Rusija preduzima sve neophodne mere kako bi obezbedila sopstvenu bezbednost u uslovima, kako je navedeno, sve izraženijih agresivnih namera Varšave.
- Rusofobična raspoloženja, koja su praktično prerasla u nivo rusofobične histerije, i dalje dominiraju u rukovodstvu te zemlje - poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Najavljeni planovi Poljske dodatno su podigli tenzije u istočnoj Evropi i otvorili pitanje nove trke u vojnom jačanju na liniji NATO–Rusija, uz sve veći fokus na brzu mobilizaciju i spremnost rezervnog sastava.
Praksa ukrajinskih specijalnih službi, koja uključuje pokušaje atentata i ubistva ruskih generala, mora biti zaustavljena na najradikalniji mogući način, ocenio je penzionisani ruski diplomata Mihail Demurin.
Direktor kompanije Tesla Ilon Mask upozorio je na eksplozivan rast javnog duga Sjedinjenih Američkih Država, ističući da će finansijski kolaps zemlje biti neizbežan ukoliko veštačka inteligencija i robotika ne transformišu ekonomiju i ne smanje teret zaduženosti, objavio je Forbs.
Zemlje BRIKS-a treba da zauzmu jedinstvenu poziciju i govore „jednim glasom“ o ključnim međunarodnim pitanjima, izjavio je u ponedeljak zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
Rusija bi mogla da bude spremna za vojni napad na zemlje NATO-a već šest meseci nakon mogućeg prekida vatre u Ukrajini, upozorava se u najnovijem izveštaju Minhenske bezbednosne konferencije, jednom od ključnih međunarodnih foruma za pitanja globalne i evropske bezbednosti.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u intervjuju za TASS izjavio je da evropske zemlje sistemski ignorišu stvarno jačanje radikalnih nacionalističkih tendencija u ukrajinskoj politici.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Praksa ukrajinskih specijalnih službi, koja uključuje pokušaje atentata i ubistva ruskih generala, mora biti zaustavljena na najradikalniji mogući način, ocenio je penzionisani ruski diplomata Mihail Demurin.
Akademik za semafore, ideolog blokadera Dušan Teodorović tokom gostovanja na Novoj S žestoko se nalupetao o Kosovu i Metohiji, ali su njegove budalaština naišle na plodno tle među pojedinim strancima.
Funkcioner Demokratske stranke Ivan Atanasković šokirao je javnost na društvenim mrežama skandaloznom objavom u kojoj otvoreno aludira na šišanje žena i javno ponižavanje!
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U najnovijoj epizodi emisije "Na merama" videćete kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta je ovoga puta uradio profesor blokader Milo Lompar, kako se bahati lažni ekolog Aleksandar Jovanović Ćuta, čime se bavi Đilasov potrčko Borko Stefanović…
Država će nastaviti da jača preventivnu zdravstvenu zaštitu i da zdravstvene usluge približava građanima u ruralnim sredinama, poručio je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek, nakon obilaska sela Vlase, udaljenog 25 kilometara od Vranja.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski posetila je u Šapcu preduzeće za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom "NOVITAS CONSULT".
Jedna obična rasprava oko mimoilaženja vozila u uskoj ulici, nažalost, pretvorila se u brutalni napad. Baranin A.K. (56) nedavno je teško povređen nakon što je, kako tvrdi, pokušao da trojici muškaraca pokaže kako da prođu ulicom. Ovaj incident samo je jedan u nizu primera u kojima su nesuglasice u saobraćaju umesto nekoliko reči u naletu njutnje završile fizičkim obračunom.
Na graničnom prelazu Batrovci, danas je uhapšen D.M. (47), zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva 1999. godine na Kosovu i Metohiji i određen mu je pritvor do 30 dana
Dok su devedesetih bile statusni simboli i paravan za luksuz, žene mafijaša su postale ključne finansijske karike, a sve češće su primorane da sa optuženičke klupe dokazuju poreklo novca za svoje stanove, firme i račune.
Ava Karabatić nam je ustupila medicinsku i pravnu dokumentaciju koja, prema navodima iz dostavljenih dokumenata, beleži povrede nakon incidenta koji je prijavila policiji.
Bivši rijaliti učesnik Bora Santana podelio je na svom Instagramu oitresne snimke svog oca koji se tranutno nalazi u komi, kako nam je rekao kada smo ga pozvali.
Voditelj televizije "Pink" Darko Tanasijević oglasio se povodom velikog požara koji je zahvatio Deliblatsku peščaru, predeo za koji je emotivno vezan i gde je odrastao.
Pevačica Sandra Afrika objavila je na svom Instagramu slike na kojima se oprobala u vožnji daske za vodu, a njeno umeće palo je u drugi plan zbog njenih vrelih atributa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.