NATO je prvi put javno objavio kompletne zahteve prema kojima države članice treba da pripreme civilni sektor za funkcionisanje u velikoj krizi ili oružanom sukobu.
U zahtevima se navodi širok spektar poteza - od masovne evakuacije stanovništva i zaliha hrane, vode, lekova i krvi, do zaštićenih centara iz kojih bi vlast nastavila da radi i saobraćajne infrastrukture sposobne da istovremeno primi civilne tokove i velike pokrete savezničkih jedinica.
Dokument „Osnovni zahtevi za otpornost 2026“, objavljen 15. septembra, praktično opisuje kako civilni deo država NATO-a mora da funkcioniše ako mirnodopski sistem bude ozbiljno poremećen. Alijansa naglašava da pripreme nisu vezane samo za rat, već i za sabotaže, sajber napade, prirodne katastrofe i druge velike krize, ali se u samom dokumentu više puta izričito govori o funkcionisanju „u krizi i sukobu“ i podršci vojnim operacijama.
Evakuacija stanovništva, krv za ranjenike i zaštićeni centri vlasti
Jedan od najkonkretnijih delova odnosi se na moguće masovno pomeranje stanovništva.
Države treba unapred da imaju planove za kontrolisanu evakuaciju civila iz područja zahvaćenih krizom ili sukobom, kao i sisteme za situaciju u kojoj bi priliv ili kretanje ljudi premašilo dva odsto ukupnog stanovništva zemlje. NATO posebno traži planiranje situacije u kojoj se istim ograničenim putevima istovremeno kreću civilne kolone i vojne snage.
Foto: profimedia
Za zdravstvo su zahtevi još konkretniji. Civilni i vojni zdravstveni sistem treba da budu pripremljeni za veliki broj žrtava, a države da naprave sigurne zalihe medicinske opreme, lekova, aktivnih farmaceutskih sastojaka, krvi i krvnih proizvoda. Potrebne su i zajedničke civilno-vojne vežbe na kojima bi se proveravalo kako bolnice i druge službe funkcionišu u slučaju masovnog priliva ranjenih.
NATO traži i da vlast može da nastavi da donosi odluke čak i ako dođe do velikih napada ili prekida komunikacija. Predviđeni su fizički zaštićeni krizni centri, rezervni sistemi i alternativne lokacije sa kojih država može da nastavi da funkcioniše ukoliko osnovna infrastruktura bude pogođena.
U dokumentu su obuhvaćene i zalihe hrane i vode. Nacionalni sistemi treba da budu sposobni da nastave snabdevanje stanovništva, ali i da istovremeno podrže vojne operacije NATO-a tokom produžene krize ili rata.
Putevi, luke i železnica moraju da prime i NATO snage
Poseban deo plana odnosi se na transport.
Civilni putevi, železnice, luke i druge transportne mreže moraju da budu dovoljno otporni da nastave osnovno funkcionisanje, ali i da omoguće brzo prebacivanje nacionalnih i savezničkih vojnih snaga. NATO traži da države unapred utvrde prioritetne pravce, rezervne sisteme i procedure za prelazak granica kako bi jedinice mogle da se kreću u rokovima predviđenim vojnim planovima.
To ne znači da će svaki civilni put automatski biti zatvoren za stanovništvo čim počne kriza. Dokument traži mehanizam kojim bi se uskladili i, po potrebi, razdvojili civilni i vojni tokovi kada isti putevi više nisu dovoljni za oba.
NATO otvoreno navodi zbog čega mu je civilna infrastruktura toliko važna: moderne armije zavise od privatnog i civilnog sektora za transport, energiju, komunikacije, hranu, vodu i veliki deo logistike. Bez funkcionisanja tih sistema ni velike vojne operacije ne mogu dugo da traju.
Alijansa je ove zahteve sada prvi put u celini stavila pred javnost. Na samitu u Hagu 2025. saveznici su već dogovorili da se do 1,5 odsto BDP-a može računati na šire bezbednosne troškove, među kojima su civilna zaštita, otpornost infrastrukture i pripreme koje omogućavaju sprovođenje vojnih planova.
Tusk: Rusija bi mogla da pokuša udare na teritoriji NATO-a
Objavljivanje dokumenta poklopilo se sa naglim pooštravanjem upozorenja iz pojedinih evropskih prestonica.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da obaveštajni podaci kojima raspolažu Poljska i njeni saveznici ukazuju na mogućnost da Rusija pokuša napade dronovima ili raketama na države NATO-a koje podržavaju Ukrajinu. Njegova procena je da bi takvi incidenti mogli biti predstavljeni kao slučajni kako bi se testirala reakcija Alijanse i njeno jedinstvo.
Foto: Reuters
Tusk se pozvao na podatke Poljske, Ukrajine, NATO-a i SAD i posebno upozorio na mogućnost udara na logističke tačke preko kojih zapadna pomoć ulazi u Ukrajinu. Moskva takve tvrdnje odbacuje.
Francuski predsednik Emanuel Makron javno je stao iza poljskog premijera.
- Reči premijera Donalda Tuska su čvrste i dokumentovane - rekao je Makron, povezujući upozorenje i sa incidentima za koje evropske vlasti optužuju ruske službe, uključujući događaje u Nemačkoj.
Šef češke službe: Meseci, a ne godine
Još dalje otišao je direktor češke Bezbednosno-informativne službe Mihal Koudelka.
Prema njegovoj proceni, ozbiljnije rusko testiranje granica NATO-a moglo bi da se dogodi „za nekoliko meseci, a ne godina“. Kao moguće scenarije pomenuo je ograničen upad, operaciju pod lažnom zastavom ili veliku kampanju političkog uticaja.
To ne znači da evropske službe imaju jedinstvenu procenu da neposredni ruski napad dolazi.
Upravo su predstavnici baltičkih država, koje bi geografski bile među najizloženijima u slučaju sukoba, javno pokušali da spuste temperaturu. Šef letonske službe bezbednosti Normunds Mežviets rekao je da trenutno nema znakova neposrednog napada, dok je predsednik Letonije Edgars Rinkevičs ocenio da bi klasičnu kopnenu invaziju u ovom trenutku isključio, ali da ostaje velika opasnost od sabotaža, sajber napada, dronova i drugih oblika pritiska.
Evropa već menja civilne planove
NATO dokument ne dolazi u vakuumu.
Nemačka je ovog meseca ponovo sprovela nacionalni dan upozorenja, kada su širom zemlje testirani mobilni telefoni, sirene, radio, televizija i drugi sistemi za masovno obaveštavanje stanovništva. Berlin je ranije najavio deset milijardi evra ulaganja u civilnu zaštitu do 2029. godine, uključujući komunikacije, upozoravanje građana i pripreme za prekide kritične infrastrukture.
Britanska vlada građanima preporučuje da kod kuće imaju osnovnu količinu vode, hrane koja ne zahteva kuvanje, baterijske lampe, radio, rezervne baterije, prvu pomoć i prenosive punjače kako bi nekoliko dana mogli da funkcionišu bez normalnih usluga. Britanske preporuke odnose se na različite vanredne situacije, a ne samo na rat.
Čak je i neutralna Švajcarska 18. septembra usvojila novu bezbednosnu strategiju koja predviđa jačanje otpornosti, zaštite i sposobnosti odbrane. Bern naglašava da direktan napad na Švajcarsku trenutno smatra malo verovatnim, ali upozorava da bi zemlja mogla da bude pogođena dronovima ili raketama dugog dometa u širem evropskom sukobu.
Vežbe kod Suvalkija i Retklifov put u Moskvu
Napetost dodatno podižu vojna kretanja na istoku Evrope.
Belorusija je ovog meseca izvela četvorodnevne vežbe u blizini granica sa Poljskom i Litvanijom, uključujući područje kod Suvalkijskog koridora – uskog kopnenog pojasa koji povezuje Poljsku i Litvaniju i predstavlja jedinu kopnenu vezu baltičkih članica NATO-a sa ostatkom Alijanse. U vežbama su učestvovale mehanizovane i tenkovske jedinice, a Minsk ih je opisao kao odbrambene.
Istovremeno je potvrđeno da je direktor CIA Džon Retklif prošlog meseca boravio u Moskvi, gde se sastao sa visokim predstavnicima ruskih obaveštajnih struktura. Detalji razgovora nisu objavljeni, ali je jedan izvor Rojtersa naveo da je među temama bila Ukrajina. Retklif se potom 21. septembra na aerodromu u Irskoj sastao i sa Volodimirom Zelenskim.
Kremlj: Nema nikakve namere da napadnemo NATO
Moskva kategorično odbacuje zapadna upozorenja da priprema napad na neku članicu NATO-a.
Peskov je krajem avgusta, odgovarajući na slične izveštaje, rekao da se objavljuje veliki broj „alarmističkih vesti“ i da tvrdnje o mogućem ruskom napadu „nemaju nikakve veze sa realnošću niti sa namerama Ruske Federacije“.
Kremlj je i ove nedelje ponovio da Rusija nema neprijateljske namere prema evropskim državama, dok zapadne vlade tvrde da niz sajber napada, sabotaža i incidenata sa dronovima pokazuje da se bezbednosno okruženje već promenilo.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je danas kratku i direktnu poruku ruskom predsedniku Vladimiru Putinu – „Zaustavite rat“, samo nekoliko sati pre sastanka sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Njujorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je Ukrajina tokom poslednjih nekoliko meseci više puta pogodila brodove povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama i isporuke nafte u kojima postoje američki interesi.
Poljska vojska pozvala je broj za hitne slučajeve 112 nakon što je u blizini američke protivraketne baze u Redzikovu otkriven neovlašćeni dron, umesto da letelica bude oborena ili na drugi način neutralisana, objavio je poljski portal Onet.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je danas kratku i direktnu poruku ruskom predsedniku Vladimiru Putinu – „Zaustavite rat“, samo nekoliko sati pre sastanka sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Njujorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Slovački premijer Robert Fico pozvao je Evropsku komisiju da preventivno prati dešavanja u Srbiji, upozoravajući da u zemlji dolazi do urušavanja pravne države i da se ne sme dozvoliti ponavljanje tragedija koje su se dogodile u Slovačkoj.
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović govorio je, gostujući u podkastu "Noć sa Vučkom" kod glavnog urednika Dragana J. Vučićevića na Informer TV-u, o velikom interesovanju za učlanjenje u SNS nakon prelaska u opoziciju, kao i o svom stavu prema preletačima.
Član Predsedništva SNS Uglješa Mrdić najavio je podnošenje tužbe protiv KRIK-a zbog teksta u kojem je objavljeno da je kupio dva stana u Beogradu, tvrdeći da su iznete informacije neistinite, te da su mu narušeni čast i ugled.
Safeta Biševac iznela je niz skadaloznih stavova o Aleksandru Vučiću, pa poručila da SNS, iako je osvojio više od milion i sedamsto hiljada glasova i sačuvao gotovo sve svoje birače, ne bi trebalo da dobije poslanička mesta.
Minja Miletić je prozvala plenume i Studentsku listu, postavljajući pitanje kakvu medijsku slobodu oni zapravo zagovaraju, ako istovremeno traže dosijee novinara, kažnjavaju medije zbog izgovorenih reči i biraju isključivo redakcije koje im pružaju podršku!
Proizvođač automobila Stelantis, objavio je da će obnoviti proizvodnju električnog i hibridnog Fijata 500 u Mirafioriju u Torinu posle pet nedelja obustave zbog manjka komponenti.
Zimski period donosi brojne poslovne prilike u Srbiji, posebno u delatnostima povezanim sa grejanjem i ogrevom, jer tokom hladnih meseci značajno raste potražnja za ovim uslugama.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Sjenici, na putnom pravcu Sjenica–Zlatar, život je izgubio Senad Dž. iz Sjenice, a prizor sa lica mesta ledi krv u žilama.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Prijepoljskoj ulici u Sjenici, na putnom pravcu Sjenica–Zlatar, život je izgubio Senad Dž. iz Sjenice.
Instruktor alpinizma iz Srbije (61) zadobio je teške telesne povrede prilikom pada sa stene kod starih tunela u blizini Demir Kapije u Severnoj Makedoniji.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Andrea Snajder visoka je 188 centimetara, a njen suprug Kori 162. Iako ih deli 26 centimetara u visini, zajedno su već 18 godina. Oboje su se tokom odrastanja suočavali sa nesigurnošću zbog svog izgleda, ali danas kažu da im je upravo njihova ljubav pomogla da prihvate sebe.
Posle više od 13 godina čekanja, Grand Theft Auto VI stigao je 19. novembra na konzole PlayStation 5 i Xbox Series X|S, donoseći veliki otvoreni svet, kriminal, slobodu izbora i ljubavnu priču u središtu radnje. Sada se nameće i pitanje mnogih roditelja: da li je GTA 6 primeren tinejdžerima.
Majli Sajrus i muzičar Maks Morando rekli su "da" u senci starog Holivuda. Par se venčao u subotu, 21. novembra, na intimnoj ceremoniji u Palm Springsu, u istorijskoj kući koja je nekada bila u vlasništvu legendarnog Frenka Sinatre.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Jedna od najpoznatijih pesama Zdravka Čolića, "Ona spava", krije potresnu životnu priču o 18-godišnjoj Milici Kostić iz Kruševca, čija je tragična sudbina potresla čitavu Jugoslaviju.
Reperka Mimi Mercedez doživela je neprijatno iskustvo kada je jedan obožavalac saznao privatnu adresu njenih roditelja i na nju poslao jeziv poklon - svinjsko srce.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.