Američki predsednik Donald Tramp upravo je priznao da će "američki heroji stradati u sukobu sa Iranom", dok su se istovremeno pojavile mape potencijalnih meta koje bi islamska država mogla da udari svom snagom.
Reč je o američkim vojnim bazama koje se nalaze u neposrednom okruženju Irana, a koje bi, kako navodi Sputnjik, mogle prve da stradaju u udarima projektila te zemlje. Među njima su baze raspoređene u Iraku, Kuvajtu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a u kojima se nalazi na desetine hiljada američkih vojnika.
- Oko 50.000 američkih vojnika trenutno je stacionirano na Bliskom istoku, što čini skoro trećinu svih američkih snaga raspoređenih van zemlje. Većina je bazirana u Kuvajtu, Kataru i Bahreinu - navodi Sputnjik, pa je jasno da bi bilo kakav udar na mete u kojima se nalazi tako veliki broj vojnika SAD naneo ogromnu štetu ovoj zemlji.
Prve na iranskom udaru, sudeći po mapi Sputnjika, mogle bi da budu vazdušne baze El-Asad, Erbil i El-Harir u Iraku, ali i vojna postrojenja Arifdžan, Kamp Buering, Ali el-Salem i Ahmad el-Džabir u Kuvajtu, kao i vazdušna baza El Dafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Inače, upravo se na Bliskom istoku nalaze neke od najvrednijih američkih vojnih baza.
Bahrein - američka mornarica
Ova zemlja je dom štaba Pete flote američke mornarice, čija zona odgovornosti obuhvata Zaliv, Crveno more, Arapsko more i delove Indijskog okeana.
Katar - štab Centralne komande SAD
Vazduhoplovna baza Al Udeid, površine 24 hektara, nalazi se u pustinji izvan glavnog grada Dohe, a predstavlja prednji štab Centralne komande SAD, koja rukovodi vojnim operacijama SAD na teritoriji koja se proteže od Egipta na zapadu do Kazahstana na istoku. Predstavlja najveću američku bazu na Bliskom istoku u kojoj se nalazi oko 10.000 vojnika.
Kuvajt - "Stena"
U ovoj zemlji nalazi se nekoliko vojnih objekata - Kamp Arifjan, prednji štab Centralne vojske SAD i vazduhoplovna baza Ali Al Salem. Nalaze se otprilike 40 km od iračke granice i poznati su kao "Stena" zbog svog izolovanog, surovog okruženja. Kamp Buering je osnovan tokom rata u Iraku 2003. godine i predstavlja mesto za raspoređivanje jedinica američke vojske u Irak i Siriju.
Ujedinjeni Arapski Emirati - borba protiv ISIS
Vazduhoplovna baza Al Dafra, koja se nalazi južno od glavnog grada UAE, Abu Dabija, i koju deli sa Ratnim vazduhoplovstvom UAE, ključno je središte američkog ratnog vazduhoplovstva koje je podržavalo misije protiv Islamske države (ISIS), kao i izviđačke misije širom regiona. Luka Džebel Ali u Dubaiju, iako nije formalna vojna baza, najveća je luka američke mornarice na Bliskom istoku koja redovno ugošćuje američke nosače aviona i druge brodove.
Irak - baza raketirana 2020.
SAD održavaju prisustvo u vazduhoplovnoj bazi Ajn Al Asad u zapadnoj provinciji Anbar, podržavajući iračke snage bezbednosti i doprinoseći misiji NATO-a. Iranski raketni napadi su ciljali bazu 2020. godine u sklopu odmazde zbog ubistva iranskog generala Kasema Sulejmanija za koje su odgovorne SAD.
Foto: Društvene mreže
Smeštena u poluautonomnom Kurdistanskom regionu na severu Iraka, vazduhoplovna baza Erbil služi kao čvorište za američke i koalicione snage koje sprovode vežbe obuke i borbene vežbe. Baza podržava vojne napore SAD pružajući bezbednu lokaciju za obuku, razmenu obaveštajnih podataka i logističku koordinaciju na severu Iraka.
Saudijska Arabija - 2.321 vojnik SAD
Američki vojnici u Saudijskoj Arabiji - kojih je 2024. godine bilo 2.321, deluju u koordinaciji sa saudijskom vladom, pružajući mogućnosti protivvazdušne i raketne odbrane i podržavajući operacije američkih vojnih aviona. Neki su stacionirani otprilike 60 km južno od Rijada, u vazduhoplovnoj bazi Princ Sultan, koja podržava sredstva američke vojske, uključujući baterije raketa Patriot i sisteme odbrane na velikim nadmorskim visinama.
Jordan - vazduhoplovna baza
Smeštena u Azraku, 100 km severoistočno od glavnog grada Amana, vazduhoplovna baza Muvafak al Salti je domaćin 332. ekspedicionog krila Centralnog vazduhoplovstva SAD, koje učestvuje u misijama širom Levanta, prema izveštaju iz 2024. godine.
Podsetimo, Sjedinjene Američke Države i Izrael počeli su rano jutros operaciju protiv Irana. Iranske vlasti su ubrzo potom saopštile da smatraju legitimnim sve ciljeve u regionu povezane sa Izraelom i SAD, dok je američki predsednik Donald Tramp nedavno priznao kako se očekuje veći broj žrtava mđu "američkim herojima".
Foto: EPA
"Iranski režim teži da ubija"
- Moja administracija je preduzela sve moguće korake kako bi minimizirala rizik za američko osoblje u regionu. Uprkos tome, i ne dajem ovu izjavu olako, iranski režim teži da ubija. Životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni, možemo imati i žrtve - rekao je Tramp u video-izjavi.
Naglasio je da se to često dešava u ratu.
- Ali mi ovo ne radimo za sada. Mi ovo radimo za budućnost. I to je plemenita misija. Molimo se za svakog pripadnika vojske dok nesebično rizikuju svoje živote kako bi osigurali da Amerikanci i naša deca nikada neće biti ugrožena nuklearno naoružanim Iranom. Molimo Boga da zaštiti sve naše heroje u opasnosti i verujemo da će uz Njegovu pomoć muškarci i žene oružanih snaga pobediti. Imamo najbolje na svetu i oni će pobediti - zaključio je Donald Tramp.
Najnovija faza plana potencijalnog američkog napada na Iran uključuje vojne udare na ciljane pojedince kao deo napada, ali i napore za promenom režima u Teheranu u slučaju da predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp tako naredi.
Iran bi mogao da napadne američke baze u regionu ako Sjedinjene Američke Države napadnu njegovu teritoriju, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.
Biznismen Željko Rstić, uključio se drugi put u program Informer TV i iz prve ruke govorio o trenutnoj situaciji u Dubaiju. Prema njegovim rečima, strah je prisutan, a sreo je i dve žene koje su išle ulicom i plakale.
Biznismen Željko Rstić, nalazi se u Dubaiju u trenutku kada na teritoriji čitavog Bliskog istoka bukti rat. On se uključio u program Informera i ispričao kako se iz centra grada mogu videti rakete. Trenutnu situaciju u Dubaiju upoređuje sa 1999. godinom u Srbiji.
Podrška Amerikanaca ratu sa Iranom pala je na svega 31 odsto, najniži nivo od početka sukoba, dok je rejting predsednika SAD Donalda Trampa ostao na rekordno niskih 33 odsto, pokazuje najnovija anketa Rojters/Ipsos.
Predsednik SAD Donald Tramp ponovo se okreće politici maksimalnog ekonomskog pritiska na Iran nakon zastoja diplomatije, dok u Teheranu računaju da bi upravo naredne nedelje mogle da budu presudne za pojačavanje pritiska na Vašington i izvlačenje ustupaka za pregovaračkim stolom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najnovija faza plana potencijalnog američkog napada na Iran uključuje vojne udare na ciljane pojedince kao deo napada, ali i napore za promenom režima u Teheranu u slučaju da predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp tako naredi.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Ruski Daleki istok raspolaže količinama ugljovodoničnih resursa koje se mogu meriti sa najvećim naftno-gasnim basenima na svetu, izjavio je direktor Federalne agencije za korišćenje mineralnih resursa Rusije Oleg Kazanov u intervjuu za Sputnjik uoči Istočnog ekonomskog foruma.
Na blokaderskoj listi pod rednim brojem 141 našla se Milica Vasiljević Blagojević, profesorka Akademije strukovnih studija u Beogradu, koja na opozicionim portalima glumi veliku zaštitnicu blokadera i kritikuje sve redom.
Naim Lepo Beširi, poznati lobista samozvanog premijera lažne države Kosovo, Aljbina Kurtija, i ideolog srpske opozicije, pobesneo je u tolikoj meri zbog jučerašnjeg emotivnog dočeka tela pokojnog Ratka Mladića u Beogradu da očigledno nije mogao ni da spava.
Mreže su se danas usijale zbog snimka iz prošlosti na kom se vidi predsednik Srbije Aleksandar Vučić u društvu sina Danala na ulicama glavnog grada Slovačke, Bratislave.
Rat do istrebljenja u opozicionom taboru ne jenjava, a najnoviji žestoki udarac zadao Radomir Lazović, večiti student iz ZLF-a, koji je u programu tajkunskih medija doslovno sravnio sa zemljom Demokratsku stranku i Srđana Milivojevića!
Danas u 12 časova emitovaće se na platformi Jutjub prva epizoda podkasta predsednika Srbije Aleksandra Vučića, a gost će biti košarkaški trener Miroslav Muta Nikolić.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski sastala se sa potpredsednikom Vlade Republike Slovenije i ministrom za privredu, rad i sport dr Anžeom Logarom, sa kojim je razgovarala o jačanju saradnje dve zemlje, pre svega u oblastima rada, zapošljavanja i ekonomskih odnosa.
Svega 90 kilometara od Beograda, usred mačvanske ravnice, nalazi se manastir Kaona koji privlači vernike iz cele Srbije svojom lekovitom vodom, delićem moštiju Svete Petke i jedinstvenom krstionicama.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Državljaninu Severne Makedonije određeno je zadržavanje do 48 sati, zbog krivičnog dela prevare, nakon što je uputio poziv ženi iz Vranja i naveo da je potreban novac za hitnu operaciju njene ćerke, koja je pala i polomila nogu.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Menjačnica u Preljini bila je na meti lopova koji su u noćnim satima provalili u objekat i iz njega odneli kompletan sef sa oko dva miliona dinara, namenjenih za redovno poslovanje menjačnice.
Dva meseca pre nego će u svetu buknuti zaraza koronavirusom šef "kavačkog klana" Radoje Zvicer i policajac Ljubo Milović imali su druge brige i to kako da smisle plan da “operu” novac, koji su zaradili švercom tovara kokaina iz Latinske Amerike u Evropu i Australiju.
Nacionalni festival filma i televizije počeo je na Zlatiboru, a svečanosti su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije.
Posle gotovo tri decenije, jedna od najvoljenijih filmskih priča o sestrinskoj ljubavi, magiji i porodičnim tajnama dobija svoj dugo iščekivani nastavak.
Glumica Eva Ras (85) kaže da je poruka njenih kolega blokadera onima koji su bili deo Međunarodnog filmskog festivala u Nišu da "crknu i da su loši glumci".
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Viktor Živojinović sinoć je na krštenje sestričine Arije došao u društvu devojke Aleksandre Gašić koja je svojim izgledom privukla poglede svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.