Geopolitički odnos snaga sve se vidljivije pomera u korist Moskve, a Rusija se trenutno nalazi u stabilnijoj i povoljnijoj poziciji nego ranijih godina, ocenjuje italijanski portal L’Antidiplomatico, pozivajući se i na procene pojedinih ukrajinskih analitičara.
Prema toj analizi, ključni faktor je niz problema sa kojima se suočavaju vlasti u Kijevu, pre svega kada je reč o kontinuitetu zapadne vojne pomoći i isporukama protivraketnih sistema. Svako usporavanje ili smanjenje podrške direktno utiče na situaciju na terenu i otvara dodatni prostor za jačanje ruskih pozicija.
Takva situacija dodatno jača finansijsku otpornost Moskve, dok se Evropa istovremeno suočava sa sopstvenim energetskim izazovima. Pritisak na tržište energenata i rast troškova otežavaju dugoročnu podršku Ukrajini, što se sve češće pominje i u diplomatskim krugovima.
Kako se kriza produžava, sve je više pitanja o održivosti modela u kojem evropske države istovremeno pokušavaju da stabilizuju sopstvene ekonomije i nastave pomoć Kijevu.
Pad pažnje Zapada i širenje globalnih kriza
Dodatni faktor koji ide u prilog Moskvi jeste slabljenje međunarodnog fokusa na Ukrajinu. Sa izbijanjem novih kriza širom sveta, pažnja globalne javnosti i političkih centara moći sve se više rasipa.
To utiče i na političku energiju Zapada, ali i na percepciju samog sukoba, koji više nije jedina centralna tema međunarodne scene kao ranije.
Kombinacija vojnih izazova za Ukrajinu, ekonomskih tokova koji idu u korist Rusije, energetske nestabilnosti u Evropi i smanjenog globalnog fokusa dovodi do zaključka da Kremlj trenutno deluje iz najjače pozicije od početka sukoba.
U takvom kontekstu, iz Moskve stižu i poruke koje dodatno komplikuju odnose, uz tvrdnje da Evropska unija podstiče nastavak sukoba, što otvara prostor za nova tumačenja i dodatne političke tenzije.
Ukupna slika pokazuje da se situacija postepeno menja, ali ne u pravcu koji je bio očekivan u ranijim fazama konflikta, dok upravo ti tihi pomaci sve više određuju budući tok globalnih odnosa.
Rusija bi mogla da pokrene ofanzivu na Litvaniju, Letoniju i Estoniju već u maju 2026. godine, slično kao što je to učinila u Ukrajini 2022, navodi nemački medij Bild u novoj proceni koja je izazvala burne reakcije.
Pregovori o Ukrajini u sadašnjem formatu ne mogu dovesti do mira jer strane ne uspevaju da postignu dogovor o najvažnijim pitanjima, pre svega o teritorijama Donbasa i bezbednosnim garancijama, prenosi Bi-Bi-Si.
Napad na gasovod „Turski tok“ biće smatran napadom na članicu NATO-a, uz sve posledice koje iz toga proizilaze, poručili su iz vrha vlasti u Mađarskoj, optužujući Ukrajinu za ugrožavanje energetske bezbednosti Evrope.
Rat u Ukrajini približava se kraju, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, navodeći da takvu procenu zasniva na onome što se trenutno dešava na frontu.
Jermenija ne može istovremeno da prelazi na standarde Evropske unije i zadrži isti nivo ekonomske integracije sa Rusijom i Evroazijskom ekonomskom unijom, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin, upozoravajući Jerevan na iskustvo Ukrajine.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Poreklo drona koji je pao u Rumuniji ne može se pouzdano utvrditi dok se ne obavi stručna analiza njegovih ostataka, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin posle državne posete Kazahstanu.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Vojno-politička situacija u svetu ozbiljno se pogoršala, dok su se nova žarišta nestabilnosti pojavila i u neposrednoj blizini granica Zajednice nezavisnih država, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
U ruskim elitama sve je više nezadovoljstva zbog dugog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i odluka Vladimira Putina, dok Kremlj i dalje računa da može da preuzme kontrolu nad celim Donbasom do kraja 2026. godine, objavio je Gardijan.
Kijev bi mogao da uđe u potpuno novu fazu pritiska ukoliko ruske snage naprave čak i ograničen pomak sa severa, upozorio je ukrajinski poslanik i osnivač Centra za podršku aeroizviđanju Igor Lucenko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija bi mogla da pokrene ofanzivu na Litvaniju, Letoniju i Estoniju već u maju 2026. godine, slično kao što je to učinila u Ukrajini 2022, navodi nemački medij Bild u novoj proceni koja je izazvala burne reakcije.
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) potvrdila je pisanje Informera i oglasila se zvaničnim saopštenjem u kom se ističe da je odlazak predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Crnu Goru događaj visokog rizika.
Vođa blokaderskog pokreta M.K. iz Rume je uhapšen jer je krao novac namenjen za humaniranu pomoć, javljaju Sremske vesti. Njemu je određeno policijsko zadržavanje do 48h nakon čega će biti priveden u Osnovno javno tužilaštvo u Rumi radi saslušanja.
U novom izdanju podkasta "Perspektive" na televiziji K1, bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović otvoreno je govorila o ključnim izazovima domaće energetike, projektu "Jadar" i geopolitičkim pritiscima na resurse Srbije. Ona je istakla da su decenije neulaganja ostavile ozbiljne posledice, ali da naša zemlja raspolaže izuzetnim resursima i ima potencijal da bude potpuno energetski samodovoljna.
Osmogodišnji Andrija Knežević iz Bajine Bašte, koji vodi tešku borbu sa retkom Mojamoja bolešću (MMD), danas je otputovao u Cirih gde ga očekuje nsatavak lečenja.
Na društvenim mrežama osvanule su fotografije sredstva za uklanjanje buđi proizvođača "Moldex", zbog čega je detalj sa ambalaže izazvao brojne komentare među korisnicima.
Nakon vesti da u Hramu Svetog Save nestalo osveštanih traka, oglasio se veroučitelj Aleksandar Đurđević, koji je na svojim društvenim mrežama saopštio da su trake ponovo dostupne.
Na današnji dan pre 20 godina ubijen je Zoran Vukojević Vuk (42), svedok-saradnik u procesu za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i zločine "zemunskog klana".
Višečasovna talačka drama koja je tokom noći potresla nemački grad Dortmund završena je srećom bez ljudskih žrtava nakon što se 51-godišnji državljanin Srbije Enez Ć. predao policiji posle maratonskih pregovora sa specijalnim jedinicama.
Nakon što je Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo krivičnu prijavu protiv trojice policajaca osumnjičenih za prikrivanje i neprijavljivanje ubistva Aleksandra Nešovića, oni su večeras pušteni iz pritvora.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu oglasilo se povodom hapšenja dvojice pripadnika Jedinice za zaštitu svedoka (JZZ) koji su privatno obezbeđivali Sašu Vukovića Bosketa, osumnjičenog za ubistvo Aleksandra Nešovića Baje.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Miris i ukus prave, domaće višnjevače vraćaju nas u detinjstvo i podsećaju na špajzove naših baka, gde je ova dragocena flaša uvek imala posebno mesto.
Britanac Džastin Vali i njegova partnerka Viktorija uspeli su da organizuju šestonedeljnu avanturu tokom koje su za avionske karte izdvojili svega 286 evra.
Doktorka Triša Pasriča podelila je na društvenim mrežama tehniku za koju tvrdi da je zasnovana na naučnim saznanjima i da može pomoći već pri prvim znacima svraba.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar