Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Za ruskog predsednika 9. maj nije dan koji se svodi samo na ceremoniju. To je praznik, sećanje, državna poruka i radni maraton u istom danu.
- Za predsednika je svaki 9. maj složen radni dan. Pored toga što je svečan i memorijalan, to je za njega i radni dan - rekao je Peskov u razgovoru sa novinarom Pavelom Zarubinom, prenosi ruski portal Argumenti i činjenice.
Putinova satnica obuhvata govor na vojnoj paradi, polaganje venaca na Grob neznanog junaka zajedno sa stranim gostima, svečani prijem i niz razgovora u Kremlju. Peskov je posebno naglasio da Putinovo obraćanje na Dan pobede uvek ima težinu.
- Svaki put je sadržajno i značajno - rekao je portparol Kremlja.
Crveni trg kao glavna pozornica 9. maja
Rusija danas obeležava 81. godišnjicu pobede u Drugom svetskom ratu, a centar svega ponovo je Crveni trg.
U Moskvi se tog dana ništa ne prepušta slučaju. Svaki detalj ima svoju poruku — od vojnog stroja i državnih simbola do rečenica koje Putin izgovara pre početka defilea.
Za Rusiju, Dan pobede nije samo godišnjica završetka rata. To je jedan od stubova nacionalnog identiteta, dan na kojem se iznova podseća na cenu pobede nad nacističkom Nemačkom i ulogu Sovjetskog Saveza u Drugom svetskom ratu.
Zato se Putinov govor ne sluša samo u Rusiji. Njegove poruke pažljivo prate i u evropskim prestonicama, Vašingtonu i Kijevu, posebno sada, kada se 9. maj obeležava u senci rata u Ukrajini i novih tenzija sa Zapadom.
Foto: Tanjug/AP
Kako je 9. maj postao najvažniji ruski praznik
Obraćanje predsednika pre parade deo je tradicije koja se vezuje za istorijsku Paradu pobede 1945. godine, kada se naciji obratio tadašnji lider Sovjetskog Saveza Josif Staljin.
Ipak, Dan pobede nije uvek izgledao kao danas. U prvim posleratnim godinama obeležavan je svečanim skupovima, mitinzima i komemoracijama, ali velike vojne parade nisu bile stalni deo programa.
Bilo je i perioda kada 9. maj nije imao status državnog praznika. Tek kasnije je taj datum ponovo dobio mesto koje danas ima u ruskom javnom životu.
Savremena tradicija velike godišnje parade na Crvenom trgu učvršćena je 1995. godine, kada je Rusija obeležila 50 godina od pobede.
Od tada je parada postala mnogo više od vojnog defilea. Ona je politički ritual, istorijsko podsećanje i poruka da se pobeda iz 1945. godine u Rusiji ne posmatra kao daleka prošlost, već kao deo današnjeg državnog identiteta.
Za Putina je ovo i lična priča
Putin u govorima 9. maja redovno ponavlja da se uloga Sovjetskog Saveza u pobedi nad nacizmom ne sme potiskivati niti menjati. Ta tema za njega, međutim, nije samo pitanje državne politike.
Rat je duboko obeležio i njegovu porodicu.
Njegov otac, Vladimir Spiridonovič Putin, borio se tokom Drugog svetskog rata, između ostalog i u bici za Lenjingrad. Teško je ranjen i posledice ranjavanja nosio je do kraja života.
Putinov stariji brat Viktor preminuo je tokom rata, kada je imao samo dve godine.
Zbog toga ruski predsednik Dan pobede često predstavlja i kao lično, porodično sećanje. Za njega 9. maj nije samo datum iz udžbenika, već priča koja se, kako je više puta govorio, tiče njegove porodice, Lenjingrada i miliona ljudi koji su platili cenu rata.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
Portreti heroja Velikog otadžbinskog rata zamenjeni su fotografijama regionalnih funkcionera i lokalnih zvaničnika na plakatima povodom Dana pobede u Severodvinsku, što je izazvalo oštre reakcije stanovnika tog ruskog grada.
Izrael, za razliku od Rusije, kada izvodi udare po protivniku ne gađa da bi ga uplašio ili mu naneo ograničenu štetu, već da bi uništio objekat, izjavio je bivši šef izraelske službe „Nativ“ i vojni ekspert Jakov Kedmi.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski poručio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Varšava i saveznici znaju šta Moskva namerava i da je poruka jasna: „Ne radite to“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od Vlade da se što pre reši kriza sa gorivom na Krimu, pošto su cene u tom regionu, prema oceni Moskve, otišle previsoko, a snabdevanje ostalo napeto.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je u Ankari, tokom sastanka sa predsednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, da je imao dug razgovor sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i da veruje da se oko Ukrajine približava dogovor.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Rusija nema prihvatljiv način da brzo uništi ili izbaci iz stroja celu satelitsku grupaciju „Starlink“, izjavio je šef Centra za vojno-politička istraživanja Andrej Klincevič.
Rusija i Venecuela ostaju pouzdani partneri uprkos teškoj situaciji kroz koju prolazi ta južnoamerička zemlja, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, poručujući da će Moskva nastaviti da produbljuje saradnju sa Karakasom.
Nestašica goriva u Rusiji pretvorila je pumpe u mesta višesatnog čekanja, tuča i racionalizacije, dok se posledice ukrajinskih udara dronovima po rafinerijama sada sve jasnije osećaju daleko od fronta, piše američki magazin „Forčun“.
Sadržajni pregovori o završetku rata u Ukrajini teško da će biti održani pre februara 2027. godine, piše britanski list „Fajnenšel tajms“ (FT), pozivajući se na izvor iz Moskve.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Blokaderi su odavno dotakli dno kada su u pitanju širenje mržnje i pozivi na linč neistomišljenika, ali način na koji su se poslednjih meseci ostrvili na naše najstarije, na naše bake i deke, na one koji su izgradili ovu zemlju i koji su se decenijama unazad borili za sve nas, duboko je uznemirio većinsku Srbiju.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je izvela dodatnu rundu napada na vojne ciljeve u Iranu, a Teheran je uzvratio raketiranjem baza SAD u Kuvajtu i Bahreinu.
Predsednik Parlamentarne skupštine OEBS-a Žoan Pons Sampjetro obavestio je pismom predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić da je Parlamentarna skupština OEBS-a prihvatila poziv Narodne skupštine Republike Srbije da bude domaćin godišnjeg zasedanja 2027. godine u Beogradu.
Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković razgovarao je sa ambasadorom Holandije Martajnom Elhersmaom o dijalogu Beograda i Prištine i ukazao mu na jednostrane i antisrpske poteze vlasti u Prištini na čelu sa Aljbinom Kurtijem.
Najava predsednika Srbije Aleksandra Vučića o mogućoj isplati novca punoletnim građanima realna je zbog odgovorne ekonomske politike koju država vodi, poručio je ministar finansija Siniša Mali.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) i Institut za transfuziju krvi Srbije organizovaće u nedelju, 12. jula, veliku akciju dobrovoljnog davanja krvi u šest beogradskih hramova.
Dok berba maline u zapadnoj Srbiji ulazi u završnicu, proizvođačima brigu ne zadaju samo vremenske prilike i otkupna cena, već i sve učestalije krađe u zasadima.
Srbija je tokom protekle decenije ostvarila jedan od najdinamičnijeg ekonomskog rasta među državama Zapadnog Balkana, čime je učvrstila poziciju vodeće regionalne ekonomije prema nizu ključnih razvojnih pokazatelja, ocenio je Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
Iako se najveći naslov tog 9.jula 1954. u Večernjim Novostima odnosio na političku situaciju u Francuskoj gde se nagađalo o sudbini premijera Mandes-Fransa i mogućnošću da pošalje nove trupe u Indokinu, tj. Vijetnam, mada je francuska armija tamo već doživela kolosalan poraz od boraca za oslobođenje od duge kolonijalne okupacije, što se neće desiti, ipak je druga fotografija na ovoj naslovnici ukazala šta je bilo prava globalna tema u tim vrućim letnjim danima, van sveopšteg francuskog posrnuća u vojnom i političkom porazu.
Milan Ostojić Sandokan ranjen je sinoć, oko 23 sata, na ulici ispred autobuske stanice i u blizini tržnog centra u Šapcu, a napadu na njega prethodila je žestoka verbalna rasprava.
Jeziva saobraćajna nezgoda dogodila se danas na uglu Trgovačke ulice i Ulice Milorada Jovanovića na Čukarici, gde su se sudarila dva vozila, a dve osobe su povređene.
V. K. (62), vozač koji je osumnjičen da je izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je 11. marta 2026. godine u mestu Belotić kod Vladimraca poginuo Dragan Lazić (32), brat folk pevača Darka Lazića, pušten je iz pritvora, i njemu je određena mera privremenog oduzimanja vozačke dozvole.
Muzičku scenu potresla je vest o smrti Nadežde Zaharieve, autorke stihova za najpopularniju bugarsku verziju regionalnog hita "Luda za tobom", koji je domaća publika mogla da čuje i kao uvodnu numeru u bioskopskom hitu "Južni vetar".
Ono što je trebalo da bude miran odmor u njenom drugom domu, pretvorilo se u borbu za goli život, a uzrok smrti pevačice Boni Tajler intrigira javnost.
Boni Tajler, pevačica prepoznatljivog hrapavog glasa i autentične energije, preminula je u 74. godini nakon komplikacija usled hitnog medicinskog zahvata, a evo ko je zapravo bila.
Britanka Trejsi Kis (38), nekadašnja glamur manekenka, godinama je menjala svoj izgled uz pomoć brojnih estetskih intervencija, a sada je odlučila da želi sve da ih ispravi.
Holivudska lepotica Zendaja još jednom je pokazala zašto važi za jednu od najbolje obučenih žena na svetu. Na premijeri filma "Odiseja" u Parizu pojavila se u izdanju koje je ostavilo bez daha.
Pevačica Mala Cana ostala je udovica nakon smrti Andrije Bajića, sa kojim je delila posebnu ljubav, a upoznali su se sasvim slučajno preko posla o čemu je jednom pričala.
Pevačica Edita Aradinović ušla je u deveti mesec i sada čeka svaki trenutak da se porodi i na svet donese svoju ćerku, a po svemu sudeći veoma je aktivna trudnica.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.