Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Za ruskog predsednika 9. maj nije dan koji se svodi samo na ceremoniju. To je praznik, sećanje, državna poruka i radni maraton u istom danu.
- Za predsednika je svaki 9. maj složen radni dan. Pored toga što je svečan i memorijalan, to je za njega i radni dan - rekao je Peskov u razgovoru sa novinarom Pavelom Zarubinom, prenosi ruski portal Argumenti i činjenice.
Putinova satnica obuhvata govor na vojnoj paradi, polaganje venaca na Grob neznanog junaka zajedno sa stranim gostima, svečani prijem i niz razgovora u Kremlju. Peskov je posebno naglasio da Putinovo obraćanje na Dan pobede uvek ima težinu.
- Svaki put je sadržajno i značajno - rekao je portparol Kremlja.
Crveni trg kao glavna pozornica 9. maja
Rusija danas obeležava 81. godišnjicu pobede u Drugom svetskom ratu, a centar svega ponovo je Crveni trg.
U Moskvi se tog dana ništa ne prepušta slučaju. Svaki detalj ima svoju poruku — od vojnog stroja i državnih simbola do rečenica koje Putin izgovara pre početka defilea.
Za Rusiju, Dan pobede nije samo godišnjica završetka rata. To je jedan od stubova nacionalnog identiteta, dan na kojem se iznova podseća na cenu pobede nad nacističkom Nemačkom i ulogu Sovjetskog Saveza u Drugom svetskom ratu.
Zato se Putinov govor ne sluša samo u Rusiji. Njegove poruke pažljivo prate i u evropskim prestonicama, Vašingtonu i Kijevu, posebno sada, kada se 9. maj obeležava u senci rata u Ukrajini i novih tenzija sa Zapadom.
Foto: Tanjug/AP
Kako je 9. maj postao najvažniji ruski praznik
Obraćanje predsednika pre parade deo je tradicije koja se vezuje za istorijsku Paradu pobede 1945. godine, kada se naciji obratio tadašnji lider Sovjetskog Saveza Josif Staljin.
Ipak, Dan pobede nije uvek izgledao kao danas. U prvim posleratnim godinama obeležavan je svečanim skupovima, mitinzima i komemoracijama, ali velike vojne parade nisu bile stalni deo programa.
Bilo je i perioda kada 9. maj nije imao status državnog praznika. Tek kasnije je taj datum ponovo dobio mesto koje danas ima u ruskom javnom životu.
Savremena tradicija velike godišnje parade na Crvenom trgu učvršćena je 1995. godine, kada je Rusija obeležila 50 godina od pobede.
Od tada je parada postala mnogo više od vojnog defilea. Ona je politički ritual, istorijsko podsećanje i poruka da se pobeda iz 1945. godine u Rusiji ne posmatra kao daleka prošlost, već kao deo današnjeg državnog identiteta.
Za Putina je ovo i lična priča
Putin u govorima 9. maja redovno ponavlja da se uloga Sovjetskog Saveza u pobedi nad nacizmom ne sme potiskivati niti menjati. Ta tema za njega, međutim, nije samo pitanje državne politike.
Rat je duboko obeležio i njegovu porodicu.
Njegov otac, Vladimir Spiridonovič Putin, borio se tokom Drugog svetskog rata, između ostalog i u bici za Lenjingrad. Teško je ranjen i posledice ranjavanja nosio je do kraja života.
Putinov stariji brat Viktor preminuo je tokom rata, kada je imao samo dve godine.
Zbog toga ruski predsednik Dan pobede često predstavlja i kao lično, porodično sećanje. Za njega 9. maj nije samo datum iz udžbenika, već priča koja se, kako je više puta govorio, tiče njegove porodice, Lenjingrada i miliona ljudi koji su platili cenu rata.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
Portreti heroja Velikog otadžbinskog rata zamenjeni su fotografijama regionalnih funkcionera i lokalnih zvaničnika na plakatima povodom Dana pobede u Severodvinsku, što je izazvalo oštre reakcije stanovnika tog ruskog grada.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta stupio je u kontakt sa Kremljom kako bi pokušao da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin 2022. godine bio naveden da povuče vojsku iz okoline Kijeva na osnovu uveravanja da postoji šansa za mir, ali da su ga, prema njegovim rečima, snage koje su tvrdile da govore u ime Volodimira Zelenskog prevarile.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Volodimir Zelenski objavio je, posle sastanka sa ukrajinskim obaveštajcima, podatke prema kojima bi do parlamentarnih izbora u Rusiji 33 odsto građana moglo da ne podržava postupke ruskog predsednika Vladimira Putina.
Ruski predsednik Vladimir Putin je, prema pisanju Kijev posta, pokrenuo drakonsko pooštravanje bezbednosti nakon što je u Moskvi procenjeno da zapadna i ukrajinska veštačka inteligencija mogu da prate kretanje najviših ruskih zvaničnika, pa i samog predsednika Rusije.
Moguće primirje u Ukrajini Zapad i Oružane snage Ukrajine iskoristili bi za predah, obnovu i pripremu novog udara, dok bi ruska vojska rizikovala opasno opuštanje, ocenio je vojni analitičar Mihail Zvinčuk, autor projekta „Ribar“.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se brojnost Oružanih snaga Rusije povećava na 2.399.130 ljudi, od čega će 1.510.000 biti vojna lica.
Ruski predsednik Vladimir Putin priznao je da ruske snage u Ukrajini ne napreduju brzinom kojom bi Moskva želela, ali je poručio da se front ipak pomera „korak po korak“ i da će Rusija pojačati udare na ukrajinsku infrastrukturu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Posle najave Sjedinjenih Američkih Država da će smanjiti broj svojih vojnika u misiji Kfor na Kosovu i Metohiji, iz NATO-a stiže ista poruka uz cinično obrazloženje da se bezbednosna situacija na KiM poboljšala, to jest, stabilizovala.
Iran je uveo privremeni režim tranzita za trgovačke brodove koji prolaze kroz Ormuski moreuz, prema kojem brodarske kompanije moraju unapred da podnesu zahtev za prolaz nadležnom organu, Upravi Persijskog zaliva (PGSA), dok u prvih 60 dana neće biti naplaćivane takse, a troškove će snositi iranska vlada, saopštio je Sekretarijat Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost te zemlje.
Nova saznanja o lažima i planiranju akcije o zvučnom topu, do kojih je došlo Više javno tužilaštvo u Beogradu, predstavljaju vrhunac dehumanizacije predsednika Aleksandra Vučića i udar na našu zemlju.
Biznismen Branko Babić oglasio se na društvenim mrežama povodom najnovijih informacija u vezi sa aferom "zvučni top" i dokumentacijom za koju nadležni organi tvrde da je pronađena na fakultetu.
Politički analitičar Saša Borojević govorio je u emisiji Info jutro na Informer TV o dokumentaciji do koje je Više javno tužilaštvo došlo u vezi sa aferom "zvučni top" kao i o svim zaverama obojene revolucije koje polako izlaze na videlo.
U zdravstvenom sistemu Srbije u ovom momentu, svakog dana, 24 časa dnevno, postoje spremni timovi, oprema i sve potrebno za transplantaciju koja se obavlja kada se pojavi donor, izjavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Kineski naučnici otkrili su na dnu Indijskog okeana do sada najveće groblje kitova, koje se proteže stotinama kilometara i koje sadrži fosile stare preko pet miliona godina.
Dream, suverena kompanija za veštačku inteligenciju i sajber odbranu za vlade i kritičnu infrastrukturu, danas je objavila rundu finansiranja od 260 miliona dolara, čime je vrednost kompanije dostigla 3 milijarde dolara samo tri godine nakon osnivanja.
Na jučerašnjem izricanju presude roditeljima dečaka ubice, Vladimiru i Miljani Kecmanović, sudija je pročitao detalje presude i rekao da je Kosta K. nakon masakra iskočio kroz prozor učionice, izvadio okvir iz pištolja i bacio ih na beton, a onda telefonom pozvao policiju i rekao šta je uradio.
Više javno tužilaštvo u Nišu žalilo se na nepravnosnažnu presudu kojom je Doljevčanin Miodrag Perić (41) oslobođen optužbe da je pre šest godina pijan izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je stradao pešak Željko Ristić (19).
Osnovno javno tužilaštvo u Zrenjaninu saopštilo je danas da je do povređivanja i pogibije radnika u fabrici "Linglong" došlo usled nepoštovanja pravila u procesu rada od strane nastradalog.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Poznati glumac Pol Ejveri (81) i njegova supruga Šejla poginuli su u stravičnom požaru koji je izbio u njihovoj porodičnoj kući u američkoj saveznoj državi Nju Džersi.
Najnovija studija o čuvenoj operskoj pevačici Mariji Kalas, koju je sproveo tim sa Univerziteta u Padovi, dala je novu interpretaciju misterije njenog gubitka glasa, nudeći drugačije kliničko tumačenje povezano sa rekom bolešću dermatomiozitisom.
Čuvena venecuelanska glumica Gabrijela Spanić, koja je stekla planetarnu slavu ulogom u seriji "Zlobnica", prisetila se svoje posete Srbiji davne 2004. godine.
Ako ste delimično ili u potpunosti izbacili hleb iz ishrane, to možda i nije najbolja ideja. Nove prehrambene smernice sugerišu da zdrava ishrana podrazumeva i konzumiranje celovitih žitarica.
Marama vezana oko glave, modni detalj koji je proslavila Odri Hepbern, ovog leta doživljava veliki povratak i ponovo osvaja ljubiteljke elegancije širom sveta.
Saturn, planeta koja određuje našu sudbinu, nalazi se u Ovnu, gde će se zadržati do 2028. godine. Pred nama je period velikih životnih lekcija koje se tiču samostalnosti, hrabrosti, inicijative i lične odgovornosti.
Kada vam se jede nešto slatko, a nemate mnogo vremena ni volje za komplikovane recepte, ovaj jogurt kolač je pravo rešenje, jednostavan je za pripremu, a uspeva čak i početnicima.
Pevač Srđan Marjanović otvoreno je govorio o stanju na muzičkoj sceni, a tom prilikom se osvrnuo i na uspeh mladog pevača Jakova Jozinovića i otkrio koliko je uloženo i zarađeno od njegovog marketinga.
Influenser Luka Bojović Luk izneo je šokantne tvrdnje na račun jutjubera Bake Praseta, kada je izjavio kako su zajedno šmrkali kokain i koristili nedozvoljene supstance.
Bivši učesnik rijalitija Kristijan Golubović, ponovo se našao u centru pažnje nakon što ga je Kristina Spalević ponovo prijavila policiji zbog uznemiravanja i pretnji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.