Vakcina protiv hantavirusa mogla bi da bude napravljena, ali bi njen razvoj, ako se bude sprovodio po svim pravilima i kroz pun postupak ispitivanja, trajao nekoliko godina, izjavio je ruski epidemiolog Genadij Oniščenko.
Njegova procena dolazi u trenutku kada se pažnja svetske javnosti ponovo okrenula hantavirusu zbog slučajeva povezanih sa kruzerom MV Hondius, gde je, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, potvrđen klaster obolelih među putnicima. SZO je 8. maja saopštila da je do tada prijavljeno osam slučajeva, od kojih su tri završena smrtnim ishodom, dok je kod pet osoba infekcija potvrđena kao hantavirus.
Nije problem samo napraviti vakcinu
Oniščenko je objasnio da Rusija, tehnički gledano, ima kapacitete da pokrene proizvodnju vakcine, ali da to ne znači da bi ona mogla brzo da se nađe u upotrebi.
- Spremni smo da proizvedemo vakcinu. To nije toliko naučni, koliko tehnološki izazov. Može da se napravi na isti način kao što smo uradili sa koronavirusom. Ali ako poštujemo sva pravila registracije lekova, od pretkliničkih ispitivanja do tri faze kliničkih provera, registracija će trajati nekoliko godina - rekao je Oniščenko za Tas.
Prema njegovim rečima, dodatni problem je izbor soja protiv kojeg bi vakcina trebalo da deluje. Hantavirusa ima više od 40, zbog čega, kako kaže, nema smisla razvijati zaštitu protiv svih odjednom. Mnogo važnije je utvrditi koji soj predstavlja realnu opasnost i koje grupe ljudi bi uopšte trebalo vakcinisati.
Slučaj sa kruzera otvorio pitanje rizika
Izbijanje bolesti na kruzeru MV Hondius dodatno je pojačalo zabrinutost jer se radi o zatvorenom prostoru, dugom putovanju i bliskom kontaktu putnika i posade. Prema najnovijim informacijama Rojtersa, SZO je 11. maja navela da je potvrđeno sedam slučajeva andskog hantavirusa kod putnika sa tog broda, dok su ukupno prijavljena tri smrtna ishoda.
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti saopštili su da rizik za širu javnost ostaje veoma nizak, ali su istovremeno potvrdili da prate osobe evakuisane sa kruzera i da je reč o andskom soju, koji je specifičan po tome što može imati ograničeno širenje sa čoveka na čoveka.
Oniščenko upozorava da se zaštita od hantavirusa ne može svesti samo na medicinu, laboratorije i testove. Kako je istakao, spremnost jedne zemlje da spreči epidemiju u velikoj meri zavisi od ponašanja građana.
- Čak ni najsavremenija medicina neće dati rezultat ako ljudi ne poštuju mere predostrožnosti - poručio je ruski epidemiolog.
On je dodao da bi ljudi, dok ne postoji vakcina, trebalo da izbegavaju putovanja u područja gde je virus endemski, posebno u Argentinu i zemlje jugoistočne Azije.
Oprez ostaje glavna zaštita
Hantavirus se najčešće povezuje sa kontaktom sa izlučevinama zaraženih glodara, ali pojedini sojevi, naročito andski, mogu izazvati dodatnu zabrinutost zbog mogućnosti ograničenog prenosa među ljudima. Zbog toga zdravstvene službe posebnu pažnju posvećuju izolaciji, praćenju kontakata i testiranju osoba koje su bile izložene riziku.
Oniščenko je upozorio i na mogućnost prenosa putem respiratornog trakta, bliskog kontakta i hrane, posebno ako nisu poštovana pravila skladištenja.
Zbog dugog perioda inkubacije, koji može trajati nedeljama, zdravstvene vlasti nastavljaju da prate putnike i članove posade povezane sa kruzerom. Upravo taj vremenski razmak između izlaganja virusu i pojave simptoma otežava brzo zatvaranje epidemiološke slike.
Pariz je danas potvrdio da Francuska poseduje zalihe maski za tri meseca borbe protiv eventualne epidemije, čime vlasti pokušavaju da smire građane usled rastuće napetosti zbog pojave hantavirusa u zemlji.
Ministarstvo zdravlja i životne sredine Kanzasa saopštilo je u utorak da se tri osobe, čiji identitet nije objavljen zbog zaštite privatnosti, nalaze pod nadzorom tog ministarstva, Centra za kontrolu bolesti i prevencije i lokalnog zdravstvenog odeljenja.
Najveća opasnost hantavirusa nije samo u težini bolesti, već u tome što se na početku lako sakrije iza simptoma običnog gripa, upozorila je infektolog Natalija Švedova iz klinike Jekaterininskaja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Društvene mreže gore nakon što je Informer juče ujutru prvi objavio informaciju da je blokaderka iz Novog Pazara Nadžija Mavrić pokušala da izvrši samoubistvo, a ljudi ne prestaju da komentarišu kako je ona "direktna žrtva blokaderskog ludila i ideologije "pumpanja", koju šire tajkunski hejterski mediji".
Nakon što je potpredsednik socijalista Branko Ružić javno saopštio da neće prisustvovati skupu, usledio je žestok odgovor predsednika ministra za javna ulaganja, Darka Glišića.
Suzana Vasiljević, savetnica predsednika republike Srbije Aleksandra Vučića, prokomentarisala je za Kurir navode Željka Ivanovića, jednog od osnivača crnogorskih "Vijesti", iznetih u Briselu, gde je Ivanović, kako navode lokalni mediji, "upozorio Brisel da Vučić pokušava da preuzme Vijesti".
Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja oglasila se povodom skupa koji je SNS najavio za 27. jun u Beogradu.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali učestvovao je na panelu „Fiskalna politika i finansiranje održivog razvoja“ u okviru 21. Svetskog kongresa ekonomista, gde je govorio o fiskalnoj otpornosti i javnom dugu Srbije, temama kojima se bavi i u svojoj naučnoj monografiji „Stability and Sustainability“ („Stabilnost i održivost“), objavljenoj uoči kongresa.
U petak, 26. jula otvara se deonica najmodernijeg auto-puta u Srbiji, Moravskog koridora, koji će povezati više od pola miliona ljudi iz Centralne Srbije.
Letnja sezona na kupalištu u kanjonu reke Vučjanke zvanično je otvorena, a ljubitelji prirode i osveženja tokom vrelih letnjih dana moći će da koriste ovaj prostor svakog dana od 10 do 18 sati.
Požar i poplava koji su 15. juna pogodili deo TC „Enjub 227“ na Novom Beogradu oštetili su oko 30 lokala i deo krovne konstrukcije. Tužilaštvo je naložilo veštačenje radi utvrđivanja uzroka požara, dok je oštećeni deo objekta privremeno zatvoren iz bezbednosnih razloga.
U beogradskom naselju Begaljica, u opštini Grocka, juče u popodnevnim satima dogodila se teška porodična nesreća. Dete (1) palo je sa traktora, nakon čega je vozilo prešlo preko njega. Dečak je zadobio teške telesne povrede i lekari se trenutno bore za njegov život.
Ministar kulture Nikola Selaković potpisao je danas sa zamenikom igumana manastira Studenica tri ugovora vrednosti 11.700.000 dinara, koliko je ove godine kroz Sektor za zaštitu kulturnog nasleđa i digitalizaciju obezbeđeno za ovaj spomenik kulture.
Tokom obnove crkve stare više od 150 godina, jedan par primetio je neobičan detalj koji je pokrenuo pravu internet istragu, prozore iza kojih, prema rasporedu prostorija, ne bi smelo da postoji ništa.
Tokom vrelih letnjih dana najviše prijaju lagani deserti bez pečenja, a limun tiramisu se izdvaja kao osvežavajuća verzija popularnog italijanskog klasika.
Andrea, starija ćerka bivšeg vaterpoliste Danila Ikodinovića, privukla je pažnju javnosti nakon što su se na društvenim mrežama pojavili njeni vrući kadrovi.
Voditeljka Jovana Jeremić odgovorila je na pretnje partnera Mine Kostić, Maneta Ćuruvije Kaspera, u kojima je rekao kako će je tužiti zbog mišljenja iznesenog o vezi sa pevačicom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.