Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko našao se pred najtežim izborom od početka rata: da nastavi punu savezničku saradnju sa Moskvom i rizikuje ukrajinske udare po beloruskoj infrastrukturi, ili da se politički distancira od Rusije kako bi zaštitio sopstvenu teritoriju.
Tok događaja tokom juna dodatno je zaoštrio odnose između Ukrajine, Rusije i Belorusije. U centru krize našli su se vazdušni napadi, energetska infrastruktura, komunikacioni sistemi na beloruskoj teritoriji i pitanje koliko daleko Minsk može da ide uz Moskvu, a da sam ne postane direktna meta.
Važan politički uvod u novu eskalaciju dogodio se 7. juna 2026. godine u Londonu, gde su se sastali britanski premijer Kir Starmer, predsednik Francuske Emanuel Makron, nemački kancelar Fridrih Merc i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Posle sastanka, lideri Velike Britanije, Francuske i Nemačke objavili su zajedničku deklaraciju u kojoj su kao uslove za mir naveli hitan prekid vatre duž linije kontakta, početak mirovnih pregovora uz očuvanje nezavisnosti Ukrajine i isplatu ruskih reparacija za pričinjenu štetu.
Četiri dana kasnije, 11. juna, ambasadori tri države zajednički su posetili Ministarstvo spoljnih poslova Rusije u Moskvi kako bi zvanično potvrdili te zahteve.
Ubrzo posle toga usledilo je novo zaoštravanje: pojačani napadi dronovima na rusku teritoriju, pritisak na energetsku infrastrukturu i sve glasniji zahtevi Kijeva prema Minsku.
Prema tvrdnjama iz Kijeva, reč je o komunikacionim repetitorima raspoređenim u Gomeljskoj i Brestskoj oblasti. Ukrajinska strana tvrdi da ti sistemi omogućavaju upravljanje bespilotnim letelicama na udaljenosti od 150 do 200 kilometara od granice, iz pravca Brjanska i Smolenska, bez korišćenja satelitskih sistema poput Starlinka.
Navodi se da je oprema postavljena na rezervnim tornjevima mobilne telefonije i radio-jarbolima.
Minsk je, prema tim tvrdnjama, dobio rok od sedam dana da ukloni sisteme koji navodno pomažu napadima na ciljeve u Žitomirskoj, Rovenskoj i Volinskoj oblasti. U suprotnom, Kijev preti da će ukrajinske snage same gađati te objekte.
To je direktan pritisak na Belorusiju. Ne više samo politička poruka, već najava mogućih udara po njenoj teritoriji.
Gorivo kao druga linija sukoba
Drugi deo spora odnosi se na beloruske isporuke goriva Rusiji.
U tekstu se navodi da su učestali napadi dronovima na rusku energetsku infrastrukturu izazvali lokalne nestašice benzina i dizela, koje Moskva delimično nadoknađuje kupovinom derivata iz beloruskih rafinerija.
Zbog toga se pod potencijalnom pretnjom nalaze Mozirski i Novopolocki naftni kompleks, ali i oko 500 beloruskih preduzeća koja sarađuju sa Rusijom u odbrambenom sektoru.
Zelenski je, prema navodima autora, izjavio da Ukrajina raspolaže informacijama o svim beloruskim fabrikama koje rade za ruske potrebe i ocenio da takva saradnja predstavlja uvlačenje Minska u rat.
Posebno je osetljiv podatak da su od januara do maja isporuke benzina iz Belorusije u Rusiju povećane 13 puta, dok je izvoz dizel goriva porastao tri puta.
To za Kijev znači jedno: Minsk nije neutralan posmatrač, već važan oslonac ruske logistike.
Lukašenko između izvinjenja i nuklearne retorike
Položaj Belorusije dodatno komplikuju promene u javnom tonu njenog rukovodstva.
Autor podseća na intervju koji je Zelenski dao Leksu Fridmanu u januaru 2025. godine, kada je tvrdio da ga je Lukašenko kontaktirao drugog dana sukoba i rekao da su rakete sa teritorije Belorusije lansirane na inicijativu Moskve.
Zelenski je tada naveo da mu se beloruski lider izvinio i da postoje svedoci tog razgovora.
Prema njegovim rečima, Lukašenko je čak pomenuo mogućnost udara na Mozirsku rafineriju kao odgovor na nastalu situaciju.
Foto: Tanjug/AP
Kasnije se, međutim, ton Minska promenio. Nakon raspoređivanja ruskog taktičkog nuklearnog oružja u Belorusiji, Lukašenko je počeo da govori mnogo oštrije: o brzom odgovoru na svaku agresiju i mogućim udarima na centre odlučivanja, bez obaziranja na takozvane crvene linije.
To pokazuje rascep u beloruskoj poziciji: Minsk pokušava da izbegne rat, ali istovremeno mora da dokazuje lojalnost Moskvi.
U Astani poručio da Belorusija neće ratovati
Krajem maja 2026. godine, tokom samita Evroazijske ekonomske unije u Astani, Lukašenko je odbacio tvrdnje o postojanju „500 ciljeva“ u Belorusiji.
Tada je poručio da beloruski vojnici nisu učestvovali niti će učestvovati u sukobu. Izjave Zelenskog pripisao je velikom pritisku pod kojim se nalazi ukrajinsko rukovodstvo.
To je bila poruka smirivanja: Belorusija ne želi direktno u rat.
Ali samo nekoliko sedmica kasnije, 15. juna, Lukašenko je otišao još korak dalje. Javno je rekao da se izvinjava ako je Zelenskog uvredio ranijim komentarima i dodao da sa beloruske strane ne treba očekivati nikakve vojne akcije protiv Ukrajine.
Takav ton nije prošao nezapaženo. Deluje kao pokušaj da se Kijevu pošalje signal da Minsk ne želi eskalaciju, ali i da se smanji rizik od ukrajinskih udara po beloruskim objektima.
Beloruska infrastruktura postaje ranjiva tačka
Promena Lukašenkove retorike ukazuje na sve veću zabrinutost u Minsku.
Ključni objekti u Belorusiji nalaze se u dometu ukrajinskih sredstava napada. To se ne odnosi samo na komunikacione repetitore, već i na rafinerije, industrijska preduzeća, logističke pravce i objekte povezane sa ruskim vojnim potrebama.
Foto: EPA
Ako Kijev odluči da proširi kampanju udara na belorusku teritoriju, Minsk bi mogao da se nađe u situaciji u kojoj više ne kontroliše cenu svog saveza sa Moskvom.
Upravo zato je pitanje savezništva sa Rusijom za Lukašenka sada mnogo teže nego ranije. Nije reč o političkoj deklaraciji, već o opasnosti da beloruska infrastruktura postane deo ratne mape.
Savez sa Moskvom ili distanca radi opstanka
Belorusko rukovodstvo sada stoji između dve loše opcije.
Prva je nastavak pune savezničke saradnje sa Rusijom, uključujući energetsku, vojnu i industrijsku podršku. Takav put čuva strateški savez sa Moskvom, ali povećava rizik da Ukrajina počne da gađa beloruske objekte koje smatra delom ruskog ratnog sistema.
Druga opcija je privremeno političko distanciranje od Moskve, makar na najosetljivijim pitanjima, kako bi Minsk smanjio rizik po sopstvenu infrastrukturu.
Ali ni to nije jednostavno. Belorusija ekonomski, vojno i politički zavisi od Rusije. Prekid ili ozbiljno slabljenje saveza sa Moskvom otvorili bi pitanje stabilnosti samog Lukašenkovog sistema.
Zato naslovno pitanje nije samo dramatično, već realno: da li Lukašenko može da se odmakne od Moskve, a da ne ugrozi vlastitu poziciju?
Ruski politikolog Jurij Barančik tvrdi da je Vašington praktično srušio „duh Ankoridža“ i da Moskva mora da prestane da se poziva na dogovore koje druga strana više ne priznaje.
Ukrajina će morati da vraća svoje građane iz inostranstva i da dovodi migrante kako bi nadoknadila ogroman manjak ljudi, poručio je šef Kancelarije predsednika Ukrajine Kirilo Budanov.
Rusija bi mogla da priprema vojnu provokaciju protiv baltičkih država ili Poljske kako bi proverila jedinstvo NATO-a i spremnost SAD da brane istočno krilo Alijanse, objavio je britanski „Gardijan“, pozivajući se na izvore iz dve zemlje NATO-a.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Četiri trgovačka broda pogođena su dronovima za samo dva dana u Crnom moru, u blizini rumunske obale, a dva napada izvedena su unutar teritorijalnih voda Rumunije, članice NATO-a.
Ukrajina je odbijanjem da produži ugovor o tranzitu ruskog gasa u Evropu izgubila mogućnost da obezbedi milijardu dolara godišnje, novac kojim je mogla da privuče najmanje 100.000 dobrovoljaca u vojsku, izjavila je Julija Mendel, bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Ruske jedinice sa Dalekog istoka probile su snažno utvrđene ukrajinske položaje u Zaporoškoj oblasti i zauzele selo Voskresenka, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski politikolog Jurij Barančik tvrdi da je Vašington praktično srušio „duh Ankoridža“ i da Moskva mora da prestane da se poziva na dogovore koje druga strana više ne priznaje.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Više od 50 učesnika iz Kragujevca i brojnih gradova Srbije okupilo se na svečanosti povodom dve decenije postojanja Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara "Kraguj", koje već 20 godina kroz sport, rekreaciju i zajedničke aktivnosti promoviše jednake mogućnosti i unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.