Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko ne paniči zbog oštrih poruka koje stižu iz Kijeva i da Minsk, uprkos pretnjama i pritiscima, ostaje spreman da podrži mirno rešenje sukoba u Ukrajini.
- Kod Lukašenka nema nikakve panike zbog povika Zelenskog - poručio je Putin.
Moskva računa na mirnu ulogu Minska
Putin je naglasio da je Rusija zahvalna Lukašenku za napore na humanitarnom pravcu, posebno kada je reč o razmeni zarobljenika i drugim pitanjima koja se tiču ukrajinskog sukoba.
Prema njegovim rečima, beloruski predsednik je spreman da na svaki način podrži rešenje sukoba mirnim sredstvima.
To je važan signal, jer se Belorusija sve češće pominje u kontekstu mogućeg novog pritiska na Ukrajinu, ali i ukrajinskih pretnji prema beloruskoj infrastrukturi. Putin sada pokušava da pokaže da Minsk ne reaguje nervozno i da se ne zaleće u direktnu eskalaciju.
Zelenski pritiska Belorusiju, Lukašenko ostaje hladan
Poslednjih nedelja Kijev je zaoštrio ton prema Minsku, uz zahteve i pretnje povezane sa beloruskom teritorijom, infrastrukturom i navodnom podrškom ruskim operacijama.
Za Moskvu, takve poruke imaju jasnu svrhu: da se Belorusija isprovocira i uvuče u sukob na način koji bi otvorio novi severni pravac pritiska. Putin, međutim, tvrdi da Lukašenko takve poruke ne doživljava panično i da se prema njima odnosi hladno.
U prevodu, Kremlj želi da prikaže Minsk kao stabilnog saveznika koji ne naseda na pritisak, ali ostaje čvrsto vezan za Rusiju.
Putin: Sada tačno znamo da Minsk niko nije hteo da ispuni
Putin je ponovo otvorio pitanje Minskih sporazuma i poručio da Moskva sada „tačno zna“ da Ukrajina i Zapad nisu nameravali da ih sprovedu.
To je jedna od ključnih ruskih teza od početka rata: da su pregovori u Minsku korišćeni ne kao put ka miru, već kao vreme za jačanje ukrajinske vojske.
Za Moskvu je ta tvrdnja važna jer se njome objašnjava zašto Rusija danas ne veruje zapadnim garancijama i zašto svaku novu mirovnu inicijativu posmatra kroz pitanje — da li je reč o stvarnom dogovoru ili samo o pauzi za novo naoružavanje Kijeva.
Tramp kao političar koji zna šta radi
Putin se osvrnuo i na predsednika SAD Donalda Trampa, opisujući ga kao zrelog političara koji zna šta radi.
- Tramp je zreo političar, on zna šta radi - poručio je ruski predsednik.
Ova izjava dolazi u trenutku kada Moskva pažljivo prati američku politiku prema Ukrajini i pokušava da proceni koliko se Vašington zaista udaljava od evropske linije bezuslovne podrške Kijevu.
Putinov ton prema Trampu bitno se razlikuje od tona kojim govori o evropskim liderima. Dok za Trampa kaže da razume politiku i zna svoje poteze, evropske lidere predstavlja kao aktere koji pokušavaju da utiču na Vašington, ali bez stvarnog uspeha.
Putin sumnja da Evropa može da promeni Trampov stav
Ruski predsednik je rekao da sumnja da su evropski lideri mogli da utiču na Trampovu poziciju o Ukrajini.
To je poruka i Evropi i Vašingtonu. Putin time sugeriše da se odluke o Ukrajini više ne donose samo u Briselu, Berlinu, Parizu ili Londonu, već da je ključ i dalje u Beloj kući.
Prema njegovoj oceni, evropski pritisak na Trampa nema snagu kakvu evropski lideri žele da prikažu. Rojters prenosi da je Putin rekao da ne veruje da su Evropljani promenili Trampov stav o Ukrajini.
Belorusija ostaje važna tačka ruske strategije
Belorusija je za Rusiju mnogo više od susedne države i saveznika. Ona je vojni, politički i strateški oslonac na severnom pravcu prema Ukrajini, ali i tampon prema NATO prostoru.
Zato svaka pretnja Minsku odmah dobija širi značaj. Ako bi Kijev pokušao da direktno udari po Belorusiji, Moskva bi to mogla da predstavi kao napad na saveznika i kao osnov za dodatno vojno raspoređivanje.
Putin sada šalje poruku da Lukašenko ne paniči, ali i da Rusija prati svaki potez. Minsk se prikazuje kao strana koja je spremna za mir, dok se odgovornost za eskalaciju prebacuje na Kijev i Zapad.
Kremlj gradi istu poruku: mir je moguć, ali ne po uslovima Kijeva
Iz Putinovih izjava vidi se jasna linija: Rusija tvrdi da je otvorena za mirno rešenje, ali ne veruje Zapadu, ne veruje ukrajinskim obećanjima i smatra da su Minski sporazumi već pokazali kako se pregovori mogu koristiti za kupovinu vremena.
U tom okviru, Lukašenko se predstavlja kao saveznik koji ne gubi živce i koji može da pomogne na humanitarnom i političkom pravcu, dok se Zelenski prikazuje kao lider koji povicima i pretnjama pokušava da proširi krizu.
Putinova poruka je zato jednostavna: Belorusija neće paničiti zbog Kijeva, Moskva neće zaboraviti iskustvo Minskih sporazuma, a Tramp je za Kremlj političar čije poteze Evropa ne može lako da preusmeri.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ruski udarni dronovi „geranj“ tokom noći su pogodili tajni objekat ukrajinskih Snaga za specijalne operacije u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Novi snimci posledica masovnog noćnog udara na Kijev neprestano se pojavljuju na društvenim mrežama, a na njima se vide višespratnice sa raznetim fasadama, zgarišta, uništeni automobili, ogromni krateri i gust dim koji se iz više delova grada podizao satima.
Dve osobe su poginule, a šest je povređeno u noćnom napadu ruskih trupa u Kijevu, uključujući i šesnaestogodišnjeg dečaka, objavio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
Oružane snage Rusije izvele su tokom noći grupni napad visokopreciznim oružjem i bespilotnim letelicama na ukrajinsku vojnu industriju u Kijevu, kao i na luke u Odesi, Černomorsku i Izmajilu, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Kijev je tokom noći pogodio novi talas balističkih raketa, a snažne eksplozije odjeknule su gradom pre nego što su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost.
Jedna osoba je stradala, a najmanje šest je povređeno tokom noćnih ruskih napada na Kijev i Harkov, dok su u više delova Ukrajine izbili požari i pričinjena je materijalna šteta na stambenim i infrastrukturnim objektima, saopštili su danas ukrajinski zvaničnici.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Snažan udar pogodio je fabrički kompleks „Vizar“ u Višnjevom, u Kijevskoj oblasti, posle čega su počele sekundarne detonacije, evakuacija stanovništva i blokada delova grada.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Posle najvećeg ruskog napada na Kijev od početka rata, Moskva je tokom noći između 2. i 3. jula izvela novi talas udara širom Ukrajine, ponovo gađajući stambene objekte i civilnu infrastrukturu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Poznati korisnik društvene mreže Iks, koji se predstavlja kao Narodni neprijatelj, uporedio je blokaderskog glumca Nikolu Đurička sa čuvenim umetnikom i glumačkom legendom Predragom Mikijem Manojlovićem, kog su mnogi blokaderi u prethodnom periodu na sraman način optuživali da je "ćaci".
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
Danas slavimo Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. U narodnom kalendaru ovaj svetac se ubraja u red ognjevitih praznika, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom, a za njegov dan vezuju se brojni strogi običaji i verovanja.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević uvek je isticala koliko ceni svoju porodicu, a njen brat Sani nije deo javnog sveta već vodi miran život baveći se veterinom i putujući svetom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.