Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko doputovao je u Moskvu na razgovore sa Vladimirom Putinom u trenutku naglog rasta straha od širenja ukrajinskog sukoba, a bezbednost će zvanično biti jedna od glavnih tema dvojice lidera.
Lukašenko je u Rusiju stigao 27. avgusta,dva dana pre sastanka sa Putinom zakazanog za danas, 29. avgust.Pre toga razgovarao je sa ruskim premijerom Mihailom Mišustinom, dok Minsk i Moskva paralelno produbljuju vojno-industrijsku saradnju i razrađuju zajedničke bezbednosne mehanizme.
Njegov dolazak dobija potpuno drugačiju težinu zbog onoga što se poslednjih dana događa oko Rusije. Direktor CIA Džon Retklif upravo se vratio iz neuobičajene posete Moskvi, tokom koje je, prema američkim izvorima, ruskoj strani preneo upozorenje protiv napada na neku članicu NATO. Istovremeno raste vojni pritisak između Rusije i Ukrajine, a Minsk se nalazi između ruskog prostora, ukrajinskog fronta i istočnog krila Alijanse.
„Sa Putinom ćemo razgovarati o mnogim pitanjima“
Lukašenko je već u petak održao sastanak sa Mišustinom u Domu Vlade Rusije.
- Ovaj sastanak planirali smo odavno, uoči susreta sa predsednikom Rusije. Sa njim ćemo sutra razgovarati o mnogim pitanjima - rekao je Lukašenko.
Minsk je zvanično najavio da će Putin i Lukašenko razgovarati o ključnim pravcima bilateralne saradnje, međunarodnim i regionalnim pitanjima, ali i o bezbednosti.
To je možda najvažnija reč u čitavom saopštenju.
Foto: Tanjug/AP
Rusija i Belorusija već imaju zajednički Sporazum o bezbednosnim garancijama Savezne države, a predstavnici dve zemlje su ove godine posebno razmatrali situaciju na granicama i načine reagovanja na ono što Minsk i Moskva nazivaju militarizacijom država NATO i Evropske unije.
Istovremeno, Lukašenko je Mišustinu praktično garantovao da će Minsk ispuniti sve što je dogovoreno sa Rusijom – od isporuka goriva i hrane do mnogo ozbiljnijih sistemskih projekata.
- Sve što smo planirali realizuje se i biće realizovano - poručio je Lukašenko.
Posebno je naveo da su tokom nedavnih razgovora dve zemlje postigle potpuno razumevanje i oko zajedničkih projekata u vojno-industrijskom kompleksu.
Belorusija već vežbala sa ruskim nuklearnim oružjem
Zbog toga današnji razgovori ne počinju od nule.
Beloruske oružane snage su u maju izvele vežbe sa ruskim nuklearnim oružjem raspoređenim u zemlji. Ministarstvo odbrane Belorusije tada je otvoreno saopštilo da će jedinice vežbati preuzimanje nuklearne municije, njenu pripremu za upotrebu, tajno premeštanje i raspoređivanje na različitim lokacijama.
Nekoliko dana kasnije Putin i Lukašenko pratili su prve zajedničke rusko-beloruske vežbe upravljanja strateškim i taktičkim nuklearnim snagama.
Putin je tada rekao da je nuklearno oružje „krajnja i izuzetna mera“, ali i da rusko-beloruske nuklearne snage treba da ostanu garant bezbednosti čitave Savezne države.
Belorusija u međuvremenu nastavlja da prilagođava vojni sistem mogućnosti dugotrajne regionalne konfrontacije. Jul su obeležili novo naoružavanje, promene u vojnom vrhu, širenje obuke za korišćenje dronova i borbu protiv bespilotnih letelica, kao i dalje približavanje ruskih i beloruskih vojnih struktura.
To ne znači da je doneta odluka da beloruska vojska uđe u rat u Ukrajini. Lukašenko je u junu čak poručio da ne želi rat sa Ukrajincima i upozorio Kijev da ne uvlači njegovu zemlju u sukob.
Ali Minsk očigledno priprema državu za scenario u kojem bi se sadašnja kriza mogla dodatno proširiti.
CIA stigla neposredno pre Lukašenka
Tajming Lukašenkovog dolaska zato posebno privlači pažnju.
Samo nekoliko dana ranije u Moskvi je boravio direktor CIA Džon Retklif. Bila je to prva javno poznata poseta šefa CIA Rusiji još od 2021. godine, kada je Vilijam Berns došao da upozori Moskvu zbog Ukrajine.
Volstrit žurnal je objavio da je Retklif ovog puta imao drugu poruku – ne napadajte NATO.
Prema novim američkim obaveštajnim procenama, Vašington razmatra mogućnost da bi Rusija mogla da pokuša ograničenu akciju protiv neke članice Alijanse kako bi proverila da li će sistem kolektivne odbrane zaista funkcionisati. Kao najosetljiviji prostor pominju se baltičke države.
Predsednik SAD Donald Tramp odbacuje takav scenario i kaže da ne veruje da će Putin napasti NATO, dok je Kremlj priče o ruskim pripremama nazvao spekulacijama. Međutim, izvori Rojtersa potvrdili su da je Retklif tokom razgovora u Moskvi ipak pokrenuo pitanje mogućih ruskih operacija protiv Alijanse.
U takvom scenariju položaj Belorusije postao bi presudan.
Zemlja se graniči sa Poljskom, Litvanijom, Letonijom i Ukrajinom, na njenoj teritoriji nalazi se rusko taktičko nuklearno oružje, a Minsk i Moskva imaju zajednički sistem bezbednosnih garancija.
Najgori scenario više nije samo teorija
Dodatni problem predstavlja činjenica da NATO istovremeno jača istočno krilo, dok američki Pentagon od evropskih saveznika zahteva da preuzmu veći deo odgovornosti za sopstvenu odbranu. Alijansa Rusiju zvanično označava kao dugoročnu pretnju evroatlantskoj bezbednosti.
Minsk sa druge strane tvrdi da upravo vojno jačanje NATO uz beloruske granice predstavlja pretnju Saveznoj državi Rusije i Belorusije.
Zato sastanak Putina i Lukašenka nije još jedan protokolarni razgovor dvojice bliskih saveznika.
Lukašenko je u Moskvu stigao u trenutku kada Rusija i Zapad otvoreno razmatraju mogućnost mnogo opasnije eskalacije, dok Rusija i Belorusija već imaju zajedničke nuklearne planove, produbljuju vojno-industrijsku saradnju i usklađuju odgovor na bezbednosne pretnje.
Dvojica predsednika će se svega nekoliko dana kasnije ponovo naći u Biškeku, gde se 31. avgusta i 1. septembra održava samit Šangajske organizacije za saradnju.
Zbog toga je mnogo važnije šta Putin i Lukašenko moraju da dogovore nasamo u Moskvi pre tog samita.
Najmanje 27 ljudi poginulo je posle ruskog udara i ogromne sekundarne detonacije u skladišnom kompleksu u selu Mila kod Kijeva, dok ukrajinske vlasti upozoravaju da konačan broj žrtava još nije utvrđen.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najmanje 27 ljudi poginulo je posle ruskog udara i ogromne sekundarne detonacije u skladišnom kompleksu u selu Mila kod Kijeva, dok ukrajinske vlasti upozoravaju da konačan broj žrtava još nije utvrđen.
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Pojedini simpatizeri Studentske liste nevoljno priznaju ono što je očigledno svima koji su pratili konstitutivnu sednicu Narodne Skupštine u 15. sazivu - Aleksandar Vučić je, žargonski rečeno, obrisao pod blokaderima.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 05.15 časova, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok se na teretnim terminalima vozila zadržavaju na izlazu najduže sedam sati i to na Batrovcima.
Naučnici sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta "Petar Veli" (SPbPU) predstavili su AI protokol koji će ubrzati razvoj lekova protiv raka za 50 puta.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je uhapšeno.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Bombice od suvih smokava dokazuju suprotno - prave se od svega nekoliko sastojaka, bez pečenja i komplikovanih kulinarskih veština, a svojim ukusom potpuno odskaču od uobičajenih prazničnih poslastica.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.