Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Ako se najavljeni plan ostvari, reč je o prosečno oko 830 raketa mesečno ili 27 dnevno. Upravo količina izaziva najveću zabrinutost ukrajinskih vojnih analitičara, jer bi „Danj-T“ mogao da postane novi masovni sloj ruskih napada, između „Geranja“ i mnogo skupljih krstarećih raketa.
Podatak o 10.000 projektila izneo je ukrajinski vojni veteran i analitičar Dmitro Putjata, poznat kao Krigsforšer. Plan u tom obimu za sada nije zvanično potvrdilo rusko Ministarstvo odbrane, ali je postojanje i razvoj sistema „Danj-T“ ranije potvrdila ukrajinska vojna obaveštajna služba.
- Po mom mišljenju, tokom 2027. treba očekivati izuzetno veliki broj problema od ovih jeftinih raketa koje je teško presresti. Rusi planiraju da proizvedu oko 10.000 raketa samo tipa ‘Danj-T’ -upozorio je Krigsforšer.
Bojeva glava 135 kilograma, domet 500 kilometara
Prema trenutno dostupnim podacima, „Danj-T“ ima domet do 500 kilometara i nosi bojevu glavu mase oko 135 kilograma. Ukrajinski izvori sistem opisuju kao perspektivnu malu krstareću raketu ili baražnu municiju namenjenu napadima na oklopna vozila, utvrđene položaje i lakšu infrastrukturu.
Posebno je značajno što projektil nije vezan za samo jednu vrstu lansera.
Prema Krigsforšerovim podacima, „Danj-T“ može ili bi trebalo da može da se lansira sa kopnenih mobilnih sistema, ali i sa aviona Su-25SM3, Su-30SM, Su-34 i Su-57, kao i helikoptera Mi-28. Objavljen je i prikaz mogućeg kopnenog lansera postavljenog na kamionsku šasiju, sa dva transportno-lansirna kontejnera.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba ranije je navela da su „Banderolj“ i „Danj-T“ nova baražna sredstva koja se već lansiraju sa helikoptera, dok se paralelno radi na njihovoj upotrebi sa aviona.
Vazdušno lansiranje dodatno povećava praktični domet napada: avion ili helikopter može da se približi zoni lansiranja pre ispaljivanja projektila, čime cilj može biti znatno dublje iza ukrajinskih linija nego što bi proizlazilo samo iz deklarisanog dometa rakete.
Jeftinija od „Banderolja“
Po karakteristikama se „Danj-T“ poredi sa ruskim sistemom S8000 „Banderolj“, koji Rusija već koristi u napadima na Ukrajinu.
Glavna prednost novog sistema trebalo bi da bude cena. Prema podacima koje prenose ukrajinski izvori, „Danj-T“ mogao bi da bude oko 35 odsto jeftiniji od „Banderolja“, zbog čega ruske Vazdušno-kosmičke snage navodno razmatraju postepeni prelazak na masovniju nabavku novog projektila.
To je ključno ako je cilj proizvodnja u desetinama hiljada komada.
Rusija tako ne bi pokušavala da svakim „Danj-T“ zameni „Kalibar“, H-101 ili neku drugu veliku krstareću raketu. Ideja bi bila da dobije znatno jeftinije sredstvo koje nosi dovoljno veliku bojevu glavu za uništavanje mnogih ciljeva, a može da se lansira u velikom broju.
Istovremeno se radi na daljem unapređenju projektila. Prema dostupnim informacijama, planirano je uvođenje antenskog sistema „Kometa-16“ i elektrooptičkog sistema za završno navođenje, uz pokušaj prelaska na što veći broj komponenti ruske proizvodnje.
Novi problem za ukrajinsku PVO
Najveća opasnost za Kijev zato nije pojedinačni „Danj-T“, već način na koji bi mogao da bude upotrebljen.
Rusija već kombinuje „Geranje“, dronove-mamce, balističke i krstareće rakete kako bi istovremeno opteretila različite slojeve ukrajinske PVO. Dodavanje stotina novih jeftinijih krstarećih raketa mesečno dodatno bi povećalo broj ciljeva koje treba otkriti i uništiti.
Ukrajinski obaveštajci već upozoravaju da Moskva pomera proizvodnju prema sredstvima koja su brža i teža za presretanje. Zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ukrajine Vadim Skibicki rekao je ovog meseca da su upravo „Banderolj“ i „Danj-T“ među novim ruskim sistemima koji su se pojavili tokom 2026. godine.
Rusija istovremeno masovno povećava proizvodnju bespilotnih letelica. Prema podacima ukrajinske obaveštajne službe, ruski plan samo za avgust obuhvata oko 11.000 udarnih i drugih bespilotnih sistema različitih tipova, uz sve veći naglasak na reaktivne „Geranje“.
Upravo u toj kombinaciji „Danj-T“ dobija mnogo veći značaj.
Talasu desetina ili stotina jeftinijih dronova mogao bi da se priključi novi sloj brzih projektila sa bojevom glavom od 135 kilograma, dok bi skuplje balističke i krstareće rakete istovremeno bile usmerene prema najvažnijim ciljevima.
Za ukrajinsku PVO to znači još težu računicu: na šta potrošiti ograničene i skupe presretače kada u istom napadu dolaze mamci, „Geranji“, „Danj-T“, krstareće i balističke rakete.
Zato broj od 10.000 izaziva toliku pažnju u Kijevu. Za sada je to podatak ukrajinskog vojnog analitičara, a ne zvanično objavljen ruski proizvodni plan. Ali samo postojanje „Danj-T“, njegov razvoj i ruski pokušaji da povećaju proizvodnju novih jeftinijih udarnih sistema više nisu samo medijske tvrdnje – o njima već otvoreno govori i ukrajinska vojna obaveštajna služba.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rostovsku oblast tokom noći pogodio je industrijsko-logističko područje kod Rostova na Donu i Aksaja, gde je planuo ogroman magacin kompanije DNS.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Ruske snage izvele su tokom noći novi talas udara na ciljeve širom Ukrajine, a eksplozije i požari zabeleženi su u Dnjepropetrovsku, Harkovu, Černigovu i Zaporožju, dok je vazdušna uzbuna proglašavana u nizu regiona.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Neviđeni skandal i potpuno pomračenje uma blokaderke koja se predtsavlja kao profesorka i nosi nalepnice "Studenti pobeđuju" u rukama, izgovara najcrnje psovke, kočijaške uvrede i kletve kakve pristojan čovek ne može ni da zamisli!
Ukrajinske vlasti potvrdile su da je posle ruskog udara na skladišni kompleks u selu Mila kod Kijeva izbio ogroman požar praćen snažnim sekundarnim detonacijama, zbog kojih je zatvoren deo glavnog puta Kijev–Čop, dok je najmanje šest ljudi povređeno, a 165 evakuisano.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje istorijskom otvaranju prve fabrike humanoidnih robota kompanije "Minth" u Šapcu, a sam doček obeležile su neverovatne i do sada neviđene scene.
Srbija od danas i zvanično ulazi u budućnost! Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje svečanom otvaranju prve fabrike humanoidnih robota u našoj zemlji, koju u Šapcu otvara renomirana kompanija "Minth".
U jednom ugostiteljskom objektu u Novom Sadu 22. avgusta 2026. godine zabeležen je razgovor koji u potpunosti razotkriva pozadinu "studentskih blokada". Na snimku se jasno čuje sastanak par "studenata" blokadera Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, koji su u opuštenoj atmosferi izneli šokantne detalje o svojim dojučerašnjim saborcima i političkim sponzorima.
Doktor Dragan Milić, blokaderski samoproklamovani niški lokal-patriota napravio je skandal u sali SO Medijana kada je verbalno i fizički nasrnuo na novinara koji je pokušavao da obavlja svoj posao.
Bivši učesnik "Exatlona" Andrej Bedić otkrio je kako se nosio sa porazima u takmičenju, ali i detalje iz privatnog života koje javnost do sada nije znala.
Na društvenim mrežama pojavila se fotografija muzičara Pavla Boškovića, poznatijeg kao Gazda Paja, iz detinjstva, koja je izazvala brojne reakcije i simpatije fanova.
Bivša učesnica Exatlona Sanja Kalinović podelila je sa pratiocima svoje mišljenje o učešću Gazda Paje u novoj sezoni najvećeg sportskog rijalitija na svetu.
U iskrenom intervjuu za Informer, Dušica Topić govorila je o iskustvu u rijalitiju "Exatlon", sportu, životnim lekcijama, ali i novim planovima koji su pred njom.
Učesnica prve sezone Exatlona Srbija najvećeg sportskog takmičenja, Sanja Kalinović, progovorila je o ulasku Mensura Ajdarpašića u drugu sezonu i otkrila šta misli o njegovim šansama na poligonima.
Veliki broj automobila, čak i onih starih 10 ili više godina, ima skrivenu funkciju koja vam omogućava da provetrite unutrašnjost pre nego što uopšte uđete u vozilo.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je jutros upozorenje na područje Srbije na lokalnu pojavu grmljavinskih nepogoda, a za područje Južnog Banata na udare vetra.
Danas, 29. avgusta od 08 do 20 časova, biće ograničeno kretanje u šumskim i brdovitim predelima Kasandre, Sitonije i Atosa, a razlog je povećana opasnost od požara.
U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila na putu Negotin - Kladovo, stradala je žena (85), dok su vozač i još dve putnice lakše povređeni.
Jedna osoba je poginula, a četiri su povređene u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u mestu Zaklopača kod Milića u kojoj su učestvovala tri automobila, rečeno je u Policijskoj upravi Zvornik.
Braći od stričeva Radosavu i Saši Stanišiću, kao i Podgoričaninu Rašku Džankiću i njegovoj supruzi Radmili, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio je juče nakon saslušanja pritvor do 30 dana.
Šezdesetsedmogodišnji muškarac iz Pljevlja navodno je stradao u požaru koji je, prema nezvaničnim informacijama, sam izazvao prilikom paljenja otpada u blizini svoje kuće.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
Nadut stomak i učestali gasovi veoma su česta pojava i najčešće nemaju veze sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. Ipak, ukoliko se tegobe ponavljaju, dugo traju ili se javljaju zajedno sa drugim simptomima, ne bi ih trebalo ignorisati.
Ako želite psa, ali vas pomisao na dlake po kauču, tepihu i odeći odmah odbija, postoje rase koje mogu biti mnogo praktičnije za uredan dom. Neke se gotovo uopšte ne linjaju, dok druge imaju vrlo malo psećeg mirisa i jednostavne su za održavanje.
Stigli ste u hotel, jedva čekate da se odmorite, ali nemojte odmah raspakovati kofere. Nekoliko brzih provera u prvih pet minuta može vas poštedeti neprijatnih iznenađenja i nepotrebnog nerviranja tokom boravka.
Kada vam se prijede nešto slatko, a ne želite da uključujete rernu i provodite mnogo vremena u kuhinji, ova jednostavna torta sa bananama, keksom i čokoladnim pudingom može biti pravi pogodak.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.