Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Ako se najavljeni plan ostvari, reč je o prosečno oko 830 raketa mesečno ili 27 dnevno. Upravo količina izaziva najveću zabrinutost ukrajinskih vojnih analitičara, jer bi „Danj-T“ mogao da postane novi masovni sloj ruskih napada, između „Geranja“ i mnogo skupljih krstarećih raketa.
Podatak o 10.000 projektila izneo je ukrajinski vojni veteran i analitičar Dmitro Putjata, poznat kao Krigsforšer. Plan u tom obimu za sada nije zvanično potvrdilo rusko Ministarstvo odbrane, ali je postojanje i razvoj sistema „Danj-T“ ranije potvrdila ukrajinska vojna obaveštajna služba.
- Po mom mišljenju, tokom 2027. treba očekivati izuzetno veliki broj problema od ovih jeftinih raketa koje je teško presresti. Rusi planiraju da proizvedu oko 10.000 raketa samo tipa ‘Danj-T’ -upozorio je Krigsforšer.
Bojeva glava 135 kilograma, domet 500 kilometara
Prema trenutno dostupnim podacima, „Danj-T“ ima domet do 500 kilometara i nosi bojevu glavu mase oko 135 kilograma. Ukrajinski izvori sistem opisuju kao perspektivnu malu krstareću raketu ili baražnu municiju namenjenu napadima na oklopna vozila, utvrđene položaje i lakšu infrastrukturu.
Posebno je značajno što projektil nije vezan za samo jednu vrstu lansera.
Prema Krigsforšerovim podacima, „Danj-T“ može ili bi trebalo da može da se lansira sa kopnenih mobilnih sistema, ali i sa aviona Su-25SM3, Su-30SM, Su-34 i Su-57, kao i helikoptera Mi-28. Objavljen je i prikaz mogućeg kopnenog lansera postavljenog na kamionsku šasiju, sa dva transportno-lansirna kontejnera.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba ranije je navela da su „Banderolj“ i „Danj-T“ nova baražna sredstva koja se već lansiraju sa helikoptera, dok se paralelno radi na njihovoj upotrebi sa aviona.
Vazdušno lansiranje dodatno povećava praktični domet napada: avion ili helikopter može da se približi zoni lansiranja pre ispaljivanja projektila, čime cilj može biti znatno dublje iza ukrajinskih linija nego što bi proizlazilo samo iz deklarisanog dometa rakete.
Jeftinija od „Banderolja“
Po karakteristikama se „Danj-T“ poredi sa ruskim sistemom S8000 „Banderolj“, koji Rusija već koristi u napadima na Ukrajinu.
Glavna prednost novog sistema trebalo bi da bude cena. Prema podacima koje prenose ukrajinski izvori, „Danj-T“ mogao bi da bude oko 35 odsto jeftiniji od „Banderolja“, zbog čega ruske Vazdušno-kosmičke snage navodno razmatraju postepeni prelazak na masovniju nabavku novog projektila.
To je ključno ako je cilj proizvodnja u desetinama hiljada komada.
Rusija tako ne bi pokušavala da svakim „Danj-T“ zameni „Kalibar“, H-101 ili neku drugu veliku krstareću raketu. Ideja bi bila da dobije znatno jeftinije sredstvo koje nosi dovoljno veliku bojevu glavu za uništavanje mnogih ciljeva, a može da se lansira u velikom broju.
Istovremeno se radi na daljem unapređenju projektila. Prema dostupnim informacijama, planirano je uvođenje antenskog sistema „Kometa-16“ i elektrooptičkog sistema za završno navođenje, uz pokušaj prelaska na što veći broj komponenti ruske proizvodnje.
Novi problem za ukrajinsku PVO
Najveća opasnost za Kijev zato nije pojedinačni „Danj-T“, već način na koji bi mogao da bude upotrebljen.
Rusija već kombinuje „Geranje“, dronove-mamce, balističke i krstareće rakete kako bi istovremeno opteretila različite slojeve ukrajinske PVO. Dodavanje stotina novih jeftinijih krstarećih raketa mesečno dodatno bi povećalo broj ciljeva koje treba otkriti i uništiti.
Ukrajinski obaveštajci već upozoravaju da Moskva pomera proizvodnju prema sredstvima koja su brža i teža za presretanje. Zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ukrajine Vadim Skibicki rekao je ovog meseca da su upravo „Banderolj“ i „Danj-T“ među novim ruskim sistemima koji su se pojavili tokom 2026. godine.
Rusija istovremeno masovno povećava proizvodnju bespilotnih letelica. Prema podacima ukrajinske obaveštajne službe, ruski plan samo za avgust obuhvata oko 11.000 udarnih i drugih bespilotnih sistema različitih tipova, uz sve veći naglasak na reaktivne „Geranje“.
Upravo u toj kombinaciji „Danj-T“ dobija mnogo veći značaj.
Talasu desetina ili stotina jeftinijih dronova mogao bi da se priključi novi sloj brzih projektila sa bojevom glavom od 135 kilograma, dok bi skuplje balističke i krstareće rakete istovremeno bile usmerene prema najvažnijim ciljevima.
Za ukrajinsku PVO to znači još težu računicu: na šta potrošiti ograničene i skupe presretače kada u istom napadu dolaze mamci, „Geranji“, „Danj-T“, krstareće i balističke rakete.
Zato broj od 10.000 izaziva toliku pažnju u Kijevu. Za sada je to podatak ukrajinskog vojnog analitičara, a ne zvanično objavljen ruski proizvodni plan. Ali samo postojanje „Danj-T“, njegov razvoj i ruski pokušaji da povećaju proizvodnju novih jeftinijih udarnih sistema više nisu samo medijske tvrdnje – o njima već otvoreno govori i ukrajinska vojna obaveštajna služba.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rostovsku oblast tokom noći pogodio je industrijsko-logističko područje kod Rostova na Donu i Aksaja, gde je planuo ogroman magacin kompanije DNS.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da su reči Donalda Trampa o neophodnosti smene Volodimira Zelenskog izazvale potpunu pometnju u Kijevu, ali da neće imati ozbiljnije posledice po dalji tok rata.
Rusija bi od prodaje dizel goriva, dogovorene između Vladimira Putina i Donalda Trampa, mogla da ostvari prihod od čak 6,7 milijardi dolara, odnosno približno šest milijardi evra, ukoliko uspe da isporuči svih najavljenih 4,8 miliona tona, izračunao je nemački Bild.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći 10. oktobra masovan napad na Rostovsku oblast, u kojem je, prema izveštajima sa terena, pogođen naftni terminal „Jug Rusi“ u Rostovu na Donu, dok su oštećeni most, stambene zgrade i dva broda u Azovu.
Sjedinjene Američke Države zapretile su Ukrajini obustavom razmene obaveštajnih podataka ukoliko njena vojska nastavi napade na ruske rafinerije, objavio je američki portal Aksios.
Avion kojim je ruski predsednik Vladimir Putin otputovao u Turkmenistan nije mogao da sleti u Moskvu po povratku 9. oktobra zbog napada ukrajinskih bespilotnih letelica, pa je preusmeren u Sankt Peterburg, pokazuju podaci servisa Flajtradar24.
Francuska vojska mora da se pripremi za mogućnost velikog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je ministarka odbrane Katrin Votren tokom rasprave o vojnom budžetu za 2027. godinu u Narodnoj skupštini Francuske.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Muzička zvezda Jelena Karleuša još jednom je jasno i bez zadrške stala uz Aleksandra Vučića, ističući da su rezultati koje Srbija ostvaruje, od rasta plata i penzija do izgradnje puteva i jačanja međunarodnih odnosa, razlozi zbog kojih smatra da on zaslužuje priznanje.
Stravičan napad u režiji blokadera dogodio se večeras kod opštine Novi Beograd kada se taksista koji podržava rušioce naše zemlje kolima zaleteo na pristalice Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS) koji su tu bili okupljeni, a potom policajcu prešao preko noge.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", rekao je večeras u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink, da opozicija gubi izbore, i to ne malom razlikom, s obzirom na to da mržnja i potcenjivanje sopstvenog naroda nikada ne mogu pobediti rad i stabilnost.
Na Gradskom trgu u Valjevu uzalud su postavljeni bina, ozvučenje i propagandni štandovi jer je narod još jednom jasno pokazao šta misli o blokaderskom teroru – na skupu u njihovoj organizaciji jedva se, i to u piku, okupilo 723 učesnika.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" bio je gost u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink, gde je raskrinkao udare na Srbiju, prljavi novac upumpan iz inostranstva i strašnu kampanju laži koja se protiv njega i njegove porodice vodi!
Takmičarka Exatlona Maja Jovanović otkrila je voditeljki Tijani Jović da se povredila na poligonu, a potom joj i pokazala kako izgleda prst nakon igre.
Bivši takmičar Exatlona 2 Mensur Ajdarpašić smatra da je glavni krivac za njegovu diskvalifikaciju kapiten Crvenih Nikola Lakić, kog smatra praznim čovekom.
Bivši učesnik Exatlona Veljko Milićević govorio je u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" o rivalstvu između Nikole Lakića i Mensura Ajdarpašića, ali i svom sukobu sa Mensurom.
Penzionerka iz Zagreba tvrdi da je za pet minuta vožnje taksijem u Zadru platila 70 evra, umesto ranijih 10, te je pozvala nadležne da reaguju na njen slučaj.
Modeli "suzuki es-iks-for", "dačija daster" i "škoda oktavija", sa pogonom na sva četiri točka i cenom do 5.000 evra, izdvajaju se kao povoljne opcije na tržištu polovnih automobila za vožnju u zimskim uslovima.
Više hiljada vernika iz svih krajeva Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i drugih zemalja regiona od 3. oktobra sve do danas pohodilo je crkvu Svetog Pantelejmona u Lučini kod Kruševca i celivalo čestice mošti Svetog Nektarija Eginskog.
Nakon nestanka Petra Ilića (73) iz Svilajnca u španskoj Esteponi, njegov blizak prijatelj Slaviša Marković otkrio je detalje događaja i potrage koja i dalje traje, dok je porodica angažovala privatnu detektivsku agenciju.
Stravična saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubio motociklista D. L. (22) dogodila se u sinoć u samom centru Beograda, u Ulici Kralja Milana kod broja 31.
Šest osoba bliskih jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi uhapšeno je nakon tuče ispred noćnog kluba u Nikšiću, u kojoj su povređena dvojica muškaraca.
Dvojica muškaraca M. Š. (41) i Lj. O. (53) uhapšena su nakon porodične svađe u jednom selu na području Žabljaka, a policija je tokom intervencije u automobilu M.Š. pronašla revolver "magnum 357" sa šest metaka.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Prema saznanjima Marka Gurmana iz Blumberga, Epl krajem oktobra planira dva talasa predstavljanja novih uređaja u hibridnom formatu, uz onlajn prezentaciju i okupljanje novinara uživo, dok sama kompanija zasad nije zvanično potvrdila datume, cene, ni konačan dizajn.
Ako tražite sobnu biljku koja se izdvaja iz mase, menja izgled tokom dana i oprašta vam i poneku grešku u nezi, vreme je da kupite oksalis - lažnu detelinu koja osvaja na prvi pogled.
Jesen je godišnje doba u znaku udobnosti, zemljanih tonova i bundeve. Ne čudi zato što je jedan od najnovijih i najpopularnijih trendova na TikToku upravo "pumpkin spice latte" boja kose.
Blistavi ekrani u salonima tehnike mame nas živim bojama i savršenom oštrinom, ali kada taj isti televizor unesemo u dnevnu sobu – magija često nestaje. Evo zašto nas radnje svesno dovode u zabludu i kako da povratite vrhunski kvalitet slike.
Pevač Boban Rajović oglasio se povodom skandala koji je izbio nakon što se na društvenim mrežama pojavio skaradan snimak na kojem Jakov Jozinović izvodi ustašku pesmu Marka Perkovića Tompsona.
Pevač Igor Kostić, poznatiji kao Igor X, priznao je da je svojevremeno, zarad publiciteta, plasirao priču da je radio kao žigolo, iako, kako tvrdi, nikada nije naplaćivao seksualne usluge.
Pevačica Zorica Brunclik i muzičar Miroljub Aranđelović Kemiš otvoreno su govorili o odnosu, ljubavi i ljubomori, a tom prilikom dotakli su se i pop dive Jelene Karleuše.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.